Skip to content

ʻOku ʻi he Feituʻu Kotoa Pē ʻa e ʻOtuá?

ʻOku ʻi he Feituʻu Kotoa Pē ʻa e ʻOtuá?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 ʻOku malava ʻa e ʻOtuá ke sio ki he meʻa kotoa pē pea ngāue ʻi ha feituʻu pē ʻokú ne fili. (Palōveepi 15:3; Hepelū 4:13) Neongo ia, ʻoku ʻikai ke akoʻi ʻi he Tohi Tapú ko e ʻOtuá ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻi he meʻa kotoa pē. ʻI hono kehé, ʻoku fakahaaʻi ai ko ha tokotaha ia pea ʻokú ne ʻafio ʻi ha ʻafioʻanga.

  •   Sino ʻo e ʻOtuá: Ko e ʻOtuá ko ha tokotaha laumālie. (Sione 4:​24) ʻOkú ne taʻehāmai ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Sione 1:​18) Ko e ngaahi vīsone fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi maʻu pē ai ʻokú ne ʻi ha feituʻu pau. ʻOku ʻikai ʻaupito ke fakahaaʻi ʻokú ne ʻi he feituʻu kotoa pē.​—ʻAisea 6:​1, 2; Fakahā 4:​2, 3, 8.

  •   ʻAfioʻanga ʻo e ʻOtuá: Ko e ʻOtuá ʻokú ne ʻafio ʻi he nofoʻanga laumālié, ʻa ia ʻoku kehe mei he meʻa fakatupu he māmaní. ʻI he nofoʻanga ko iá, ʻoku ʻi ai ʻa e “ʻafioʻangá ʻi he langí” ʻo e ʻOtuá. (1 Tuʻi 8:​30) ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki ha taimi naʻe hū atu ai ʻa e ngaahi meʻa fakatupu laumālié “ke nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihová,” a ʻoku fakahaaʻi ai ʻi ha ʻuhinga, ʻoku ʻafio ʻa e ʻOtuá ʻi ha feituʻu pau.​—Siope 1:6.

Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e ʻOtuá, ʻe lava moʻoni ke ne tokanga fakafoʻituitui mai kiate au?

 ʻIo. Ko e ʻOtuá ʻokú ne tokanga lahi ʻaupito ki he faʻahinga tāutahá. Neongo ʻokú ne ʻafio ʻi he nofoʻanga laumālié, ʻoku fakatokangaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻi he māmaní ʻoku kumi loto-moʻoni ke fakahōifuaʻi iá, pea ʻokú ne tokoniʻi kinautolu. (1 Tuʻi 8:​39; 2 Kalonikali 16:9) Fakakaukau ki he anga hono fakahāhā ʻe Sihova ʻene tokanga ki he kau lotu loto-moʻoní:

  •   ʻI he taimi ʻokú ke lotu aí: ʻOku lava ke fanongo atu ʻa Sihova ki hoʻo lotú naʻa mo e mōmeniti pē ʻokú ke leaʻaki ai iá.​—2 Kalonikali 18:31.

  •   ʻI hoʻo loto-mafasiá: “ʻOku ofi ʻa Sihova ki he loto-laveá; ʻokú ne fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻoku laumālie mafesí.”​—Saame 34:18.

  •   ʻI hoʻo fiemaʻu ha tatakí: Ko Sihova te ne “ʻoatu kiate koe ʻa e fakamaama pea fakahinohino koe” fakafou ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú.​—Saame 32:8.

Maʻuhala fekauʻaki mo e ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e ʻOtuá

 Maʻuhala: Ko e ʻOtuá ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi he fakatupú.

 Moʻoni: ʻOku ʻikai ke ʻafio ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní pe ʻi ha toe feituʻu pē ʻi he ʻuniveesi fakamatelié. (1 Tuʻi 8:​27) Ko e moʻoni ko e ngaahi fetuʻú mo e ngaahi ngāue fakaefakatupu kehé ʻoku nau fakahā “ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.” (Saame 19:1) Kae kehe, ʻoku ʻikai ke ʻafio ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene fakatupú ʻo hangē pē ko e ʻikai ke pehē ha tokotaha ʻaati ʻi heʻene tā valivalí. Neongo ia, ʻoku lava ke tala mai ʻe he tā valivalí ha meʻa fekauʻaki mo e tokotaha naʻá ne tā iá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e māmaní ʻokú ne tala mai ʻa e “ngaahi anga ʻoku taʻehāmaí” ʻo e Tokotaha-Fakatupú, hangē ko hono mālohí, potó mo e ʻofá.​—Loma 1:​20.

 Maʻuhala: Kuo pau ke ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē pea ke mālohi fakaʻaufuli.

 Moʻoni: Ko e laumālie māʻoniʻoni pe ivi ngāue ʻo e ʻOtuá, ko e ngāue ia ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻoku lava ke ne ʻiloʻi pea fai ha meʻa pē, ʻi ha faʻahinga feituʻu pē mo ha taimi, ʻo ʻikai ke ne ʻi ai.​—Saame 139:7.

 Maʻuhala: ʻOku akoʻi ʻi he Saame 139:8 ko e ʻOtuá ʻokú ne ʻi he feituʻu kotoa pē ʻaki ʻa e pehē: “Kapau te u ʻalu hake ki he langí, te ke ʻi ai, pea kapau te u ngaohi hoku mohengá ʻi he Faʻitoká, vakai, te ke ʻi ai.”

 Moʻoni: Ko e konga Tohi Tapu ko ení ʻoku ʻikai ke lave ia ki he feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakamatalaʻi fakapunake mai ai ʻoku ʻikai ha feituʻu ʻe fuʻu mamaʻo fau ki he ʻOtuá ke ne tokoniʻi kitautolu.

a Ko Sihova ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú.