Skip to content

FAKAMATALAʻI ʻO E NGAAHI KONGA TOHI TAPÚ

Tangata Malanga 3:11​—“Kuó Ne Ngaohi ʻa e Meʻa Kotoa Pē ke Fakaʻofoʻofa ʻi Hono Taimi”

Tangata Malanga 3:11​—“Kuó Ne Ngaohi ʻa e Meʻa Kotoa Pē ke Fakaʻofoʻofa ʻi Hono Taimi”

 “Kuó ne ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē ke fakaʻofoʻofa ʻi hono taimi. Kuo aʻu ʻo ne ʻai ʻa ʻitāniti ki honau lotó; ka ʻe ʻikai ʻaupito ke ʻilo ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngāue kuo fai ʻe he ʻOtua moʻoní mei he kamatá ki heʻene ʻosi.”​—Tangata Malanga 3:11, Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú.

 “Ta kuo ne ngaohi kotoa ke fakaʻofoʻofa ʻi hono kuonga; kae ʻumaʻa kuo ne ʻai ʻa itaniti ki honau loto, ko ia ai ʻoku ʻikai lava ʻe he tangta ke mahakulea ʻa e ngaue ʻoku fai ʻe Elohimi mei he kamataʻanga ki he ngataʻanga.”​—Tangata Malanga 3:11, Paaki Foʻou.

ʻUhinga ʻo e Tangata Malanga 3:11

 “Kuó ne ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē ke fakaʻofoʻofa ʻi hono taimi.” Ko e foʻi lea faka-Hepelū ʻoku liliu heni ko e “fakaʻofoʻofa” ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻataʻatā pē ki ha meʻa ʻoku hā fakaʻofoʻofa. ʻE lava ke toe liliu ia ko e “maau,” “taau” pe “feʻungamālie.” (Tangata Malanga 3:11, fakamatala ʻi lalo) Ko e ngaahi ngāue fakaʻofoʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ngata pē ʻa e kau ki ai ʻa e ngaahi meʻa kuó ne fakatupú ka ʻoku toe kau foki ki ai ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne fai ke fakahoko hono finangaló.​—Taniela 2:21; 2 Pita 3:8; Fakahā 4:11.

 “Kuo aʻu ʻo ne ʻai ʻa ʻitāniti ki honau lotó.” Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau moʻui taʻengata. (Saame 37:29) Ko ia, naʻá ne ʻai foki ki honau lotó ʻa e holi ko iá. Kae kehe, ko e ʻuluaki ongo mātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, naʻá na talangataʻa ki he ʻOtuá pea hoko mai ai ʻa e maté kiate kinaua mo hona hakó. (Sēnesi 3:17-19; Loma 5:12) Neongo ia, ʻoku talaʻofa ʻe he ʻOtuá te ne “fakatōliʻa ʻa e holi ʻa e meʻamoʻui kotoa,” ʻo kau ai ʻa e holi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke moʻui taʻengatá. (Saame 145:16) Ko e Tohi Tapú ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e founga kuo ʻai ai ʻe Sihova ke toe malava ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá.​—Loma 6:23.

 “ʻE ʻikai ʻaupito ke ʻilo ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngāue kuo fai ʻe he ʻOtua moʻoní mei he kamatá ki heʻene ʻosi.” Ko e poto ʻo e ʻOtuá ʻoku loloto mo kāfakafa pea ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku “taʻemafakatotoloa” ia. (Loma 11:33) Kae kehe, ʻoku loto-lelei ʻa e ʻOtuá ke ne fakaeʻa ʻene ngaahi taumuʻá ki he faʻahinga ʻoku nau loto ke fakahōifuaʻi iá.​—ʻĒmosi 3:7.

Puipuituʻa ʻo e Tangata Malanga 3:11

 Ko e tohi ʻa Tangata Malangá naʻe hiki ia ʻe Tuʻi Solomone ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ko ha tangata naʻe ʻiloa ʻi he poto naʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá. ʻOku maʻu ai ʻa e ngaahi faleʻi ʻaonga ki he meʻa ʻoku ʻaonga moʻoni ʻi he moʻuí pea mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai hano ʻaongá. (Tangata Malanga 1:2, 3; 2:1, 17; 7:1; 12:1, 13) ʻI he vahe 3, ʻoku fakamatalaʻi ʻe Solomone ʻa e ngaahi founga hokohoko ʻoku anga-maheni ʻi he moʻuí. ʻOku lave ai fekauʻaki mo e ngaahi ngāue pe ngafa kehekehe. (Tangata Malanga 3:1-8, 10) Kuo ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e tauʻatāina ke fili mei ai ʻa e ngaahi ngāue ke nau faí pea mo e taimi ke nau fakahoko ai iá. (Teutalōnome 30:19, 20; Siosiua 24:15) ʻOku fakamatalaʻi ʻe Solomone ko e taimi pē ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e tangatá mo e taumuʻa ʻo e ʻOtuá mo fakaʻapaʻapaʻi ʻEne “taimi ki he meʻa kotoa pē”​—ʻene taimi-tēpilé​—te nau toki fiefia moʻoni ai ʻi he ngaahi ola ʻo ʻenau ngaahi ngāue mālohí. ʻOku ui eni ʻe Solomone “ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá.”​—Tangata Malanga 3:1, 12, 13.

 Sio ʻi he vitiō nounou ko ení ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa Tangata Malangá.