Skip to content

FAKAMATALAʻI ʻO E NGAAHI KONGA TOHI TAPÚ

Loma 15:13​—“Bea Koeni, Ofa ke Fakafonu Akimoutolu e he Otua oe Amanaki Lelei, Aki ae Fiefia moe Melino”

Loma 15:13​—“Bea Koeni, Ofa ke Fakafonu Akimoutolu e he Otua oe Amanaki Lelei, Aki ae Fiefia moe Melino”

 “Fakatauange ki he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne foaki mai ʻa e ʻamanakí ke ne fakafonu kimoutolu ʻaki ʻa e fiefia mo e melino kotoa pē ʻi hoʻomou falala kiate iá, koeʻuhi ke mou fonungutungutu ai ʻi he ʻamanaki ko e meʻa ʻi he mālohi ʻo e laumālie māʻoniʻoní.”​—Loma 15:13, Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú.

 “Bea koeni, ofa ke fakafonu akimoutolu e he Otua oe amanaki lelei, aki ae fiefia moe melino i he tui, koeuhi ke mou mohu amanaki lelei, i he malohi oe Laumalie Maonioni.”​—Loma 15:13, Paaki Motuʻa.

ʻUhinga ʻo e Loma 15:13

 ʻI he ngaahi lea ko ení, ko e ʻapositolo ko Paulá ʻokú ne fakahaaʻi ʻene fakaʻamu ke fakafonu ʻe he ʻOtuá hono kaungātuí ʻaki ʻa e “fiefia mo e melino.” Ko e ongo ʻulungaanga ko ení ʻoku fakafekauʻaki ia mo e ʻamanaki ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá pea mo e mālohi ʻo e laumālie māʻoniʻoní.

 ʻOku tau ako fekauʻaki mo e ʻamanaki ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene Folofola kuo tohí, ʻa e Tohi Tapú. Fakatatau ki he Loma 15:4, “ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻá [ʻi he Tohi Tapú] naʻe tohi ko hotau fakahinohino, koeʻuhí ke tau lava fakafou ʻi heʻetau kātakí pea fakafou ʻi he fakafiemālie mei he Folofolá ke tau maʻu ai ha ʻamanaki.” ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻe lava ke ne ʻai ʻa e moʻuí ke hā ngali ʻikai ha toe ʻamanaki ʻi he ʻahó ni, hangē ko e masivá, fakamaau taʻetotonú, mahamahakí mo e maté. (Fakahā 21:4) ʻE ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū Kalaisi ke ne fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa ko ení, pea ʻi he meʻá ni ʻe lava ke tau tuku kiate ia ʻetau ʻamanaki ki ha kahaʻu lelei angé.​—Loma 15:12.

 ʻE lava ke tau “fonungutungutu” pe “fonu mahuohua ʻi he” ʻamanaki ko eni kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi pē ʻoku tau falala ai ki he ʻOtuá. Ko e lahi ange ʻetau ako fekauʻaki mo iá, ko e lahi ange ia ʻetau hoko ʻo falala pau ʻokú ne mātuʻaki alafalalaʻanga. (ʻAisea 46:10; Taitusi 1:2) Mālō mo e ʻamanaki alafalalaʻanga ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá, ʻe lava ai ki ha taha ke ne fonu ʻi he fiefiá mo e melinó, naʻa mo e ʻi he taimi ʻokú ne hokosia ai ʻa e ngaahi faingataʻá.​—Loma 12:12.

 ʻOku toe fakafekauʻaki foki ʻa e melinó, fiefiá mo e ʻamanakí ki he “laumālie māʻoniʻoní,” ʻa ia ko e ivi ngāue ʻo e ʻOtuá. a ʻOku ngāueʻaki ʻe he ʻOtua ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke fakahoko ʻene ngaahi talaʻofá, pea ʻoku ʻomai heni ʻa e ʻamanaki. Ko e laumālie ko ení ʻe lava foki ke ne fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻi he kakaí, hangē ko e fiefiá mo e melinó.​—Kalētia 5:22.

Puipuituʻa ʻo e Loma 15:13

 Ko hono moʻoní ko e tohi ʻa Lomá ko ha faitohi ia ki he kau Kalisitiane naʻa nau nofo ʻi he kolo lahi ko Lomá. Ko e niʻihi ʻo e kau Kalisitiane ko iá ko e kau hakoʻi Siu, ka ko e niʻihi naʻe ʻikai. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Paula kinautolu kotoa ke feinga ke nau fāʻūtaha ʻi he fakakaukau mo e ngāue neongo ʻenau faikehekehe ʻi he puipuituʻa mo e anga fakafonuá.​—Loma 15:6.

 Naʻe fakamanatu ange ʻe Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá naʻe tomuʻa tala fuoloa ʻe he ʻOtuá ʻe ʻi ai ha taimi ʻe fakahīkihikiʻi fāʻūtaha ai Ia ʻe he kakai kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá. Ke poupouʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá, naʻe toʻo-lea ʻa Paula mei he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepelū b ʻo tuʻo fā. (Loma 15:9-12) Ko ʻene poiní eni: Fakataha mo e kau Siú, ko e kakai ʻo e ngaahi puleʻangá kotoa ʻe lava ke nau maʻu ʻaonga mei he ngāue fakafaifekau ʻa Kalaisí. Ko e ongo kulupú ʻokú na fakatou maʻu ʻa e ʻamanaki tatau kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá. Ko ia ko e kotoa ʻi he fakatahaʻanga ʻi Lomá, tatau ai pē pe ko e hā honau puipuituʻá, naʻe fiemaʻu ke nau “fetalitalileleiʻaki,” ʻa ia, ke nau fefakahāhāʻaki ʻa e anga-ʻofá pe anga-talitali kakaí.​—Loma 15:7.

a Ki ha fakamatala lahi ange, lau ʻa e kupu “Ko e Hā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni?

b Ko e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻoku ui ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e Fuakava Motuʻá.