Skip to content

FAKAMATALAʻI ʻO E NGAAHI KONGA TOHI TAPÚ

Hepelū 4:12​—“Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻOku Moʻui Pea Ko e Koto Mālohi”

Hepelū 4:12​—“Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻOku Moʻui Pea Ko e Koto Mālohi”

 “He ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku moʻui pea ko e koto mālohi pea ʻoku māsila ange ia ʻi ha faʻahinga heletā fakatoumata pē pea ʻoku hū atu ia ki loto ʻo aʻu ʻo ne vaetuʻua ʻa e tangata ʻi tuʻá mei he laumālié, mo e ngaahi hokotangá mei he uhó, pea ʻoku malava ke ne vavanga ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi taumuʻa ʻo e lotó.”​—Hepelū 4:12, Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú.

 “He koe folofola ae Otua oku moui, mo malohi, bea majila lahi i ha heleta oku fakatou mata, oku aji ki hono vaheʻi oe loto moe laumalie, moe gaahi hokotaga hui moe uho, bea oku ne fakaha ae gaahi mahalo moe filioi oe loto.”​—Hepelū 4:12, Paaki Motuʻa.

ʻUhinga ʻo e Hepelū 4:12

 Ko e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá, hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú, ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke fakaeʻa ʻa ʻetau ngaahi fakakaukau mo e fakaueʻiloto moʻoní. Ko e pōpoaki ko iá ʻe lava foki ke ne liliu ʻa e kakaí ke nau hoko ko e kakai lelei ange.

 “Ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku moʻui.” Ko e kupuʻi lea “folofola ʻa e ʻOtuá” ʻoku ʻuhinga ia ki he folofola talaʻofa ʻa e ʻOtuá pe ko ʻene taumuʻá, ʻo hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú. a Ko ha tafaʻaki mahuʻinga ʻe taha ʻo e taumuʻa ko iá ko e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ke nau moʻui taʻengata ʻi he māmaní ʻi he melino mo e fāʻūtaha moʻoni.​—Sēnesi 1:28; Saame 37:29; Fakahā 21:3, 4.

 ʻOku anga-fēfē “moʻui” ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pe ko ʻene taumuʻá? Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku ʻi ai ʻene kaunga mālohi ki he loto ʻo e faʻahinga ʻoku nau tali iá, ʻo ʻoange ai kiate kinautolu ʻa e ʻamanaki mo ha taumuʻa ʻi he moʻuí. (Teutalōnome 30:14; 32:47) ʻOku toe “moʻui” foki ʻa e folofola talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻuhinga ko e ʻOtua moʻuí ʻokú ne ngāue ke fakahoko kakato ʻene ngaahi talaʻofá. (Sione 5:17) ʻI he ʻikai hangē ko e faʻahinga ʻo e tangatá, ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke ne fai ha talaʻofa pea ngalo ʻiate ia pe toki fakatokangaʻi ʻoku ʻikai malava ke ne fakahoko ia. (Nōmipa 23:19) Ko ʻene folofolá “ʻe ʻikai foki mai ia kiate [ia] taʻeʻiai hano ola.”​—ʻAisea 55:10, 11.

 “Ko e folofola ʻa e ʻOtuá . . . ko e koto mālohi.” Ko e kupuʻi lea ko e “koto mālohi” ʻe lava ke toe liliu ia “ʻoku mālohi” pe “ʻoku moʻui” pe “fakahoko ha meʻa pē ʻoku fakataumuʻa [ʻa e folofola ko iá] ke fakahoko.” Ko ia ai, ko ha meʻa pē ʻoku leaʻaki ʻe Sihova b ko e ʻOtuá pe talaʻofaʻakí kuo pau ke hoko moʻoni ia. (Saame 135:6; ʻAisea 46:10) Ko hono moʻoní, ʻoku lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakahoko ʻene ngaahi talaʻofá ʻi he ngaahi founga ʻoku laka mamaʻo ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau ʻamanekiná.​—ʻEfesō 3:20. c

 ʻOku toe hoko foki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ko e “koto mālohi” ʻi hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau houngaʻia ʻi hono mahuʻingá ke fai ha ngaahi liliu lelei ʻi heʻenau moʻuí mo e angaʻitangatá. ʻOku hoko ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá ko ha konga ʻo kinautolu, ʻo ne tākiekina ʻenau fakakaukaú, founga moʻuí mo e ngaahi taumuʻá. (Loma 12:2; ʻEfesō 4:24) ʻI he ʻuhinga ko iá, “ko e folofola . . . ʻa e ʻOtuá . . . ʻoku ngāue” ʻi he faʻahinga ʻoku nau tali ia ko e haʻu mei he ʻOtuá.​—1 Tesalonaika 2:13.

 “Ko e folofola ʻa e ʻOtuá . . . ʻoku māsila ange ia ʻi ha faʻahinga heletā fakatoumata pē.” ʻI he lea fakaefakatātaá, ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku māsila ange ia ʻi ha faʻahinga heletā pē kuo faʻu ʻe he tangatá koeʻuhí ko hono mālohi lolotó. He ko e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ʻoku lava ke aʻu ki he lotó​—ʻa e tangata ʻi lotó​—ʻi he ngaahi founga ʻoku ʻikai lava ke fai ʻe he akonaki ʻa e tangatá. ʻOku fakahaaʻi eni ʻi he meʻa ʻoku toe leaʻaki ʻi he Hepelū 4:12.

 “Ko e folofola ʻa e ʻOtuá . . . ʻoku hū atu ia ki loto ʻo aʻu ʻo ne vaetuʻua ʻa e tangata ʻi tuʻá mei he laumālié, mo e ngaahi hokotangá mei he uhó.” ʻI he Tohi Tapú, ko e “tangata ʻi tuʻá” ʻe lava ke ʻuhinga ia ki he fōtunga hā mai ʻo ha tokotaha, ka ko e “laumālié” ʻe lava ke ʻuhinga ia ki he tokotaha moʻoni ʻokú ne ʻi ai ʻi lotó. (Kalētia 6:18) ʻI he lea fakaefakatātaá, “ko e folofola ʻa e ʻOtuá” ʻoku hū loloto atu ia ʻo aʻu ki he “uhó,” ʻa ʻetau ngaahi ongoʻi mo e fakakaukau loloto tahá. ʻI hono fakaeʻa ʻa e tokotaha moʻoni ʻoku tau ʻi ai ʻi lotó, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke sio ki ai ʻa e tangatá, ko e ngaahi akonaki ʻa Sihová ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi liliu lelei. ʻOku ʻomai heni ʻa e fiefia fakatouʻosi ki hotau Tokotaha-Fakatupú mo kitautolu.

 “Ko e folofola ʻa e ʻOtuá . . . ʻoku malava ke ne vavanga ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi taumuʻa ʻo e lotó.” Ko e founga hono tali ʻe ha tokotaha ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke fakahaaʻi ai ʻa ʻene ngaahi fakakaukau moʻoní, naʻa mo ʻene ngaahi taumuʻá pe fakaueʻilotó, ʻa ia ʻokú ne tākiekina ʻene tōʻongá pe ʻulungāngá. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku tali lelei ʻe ha taha ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻene fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu ʻi heʻene moʻuí, ʻokú ne fakahaaʻi ai ʻokú ne anga-fakatōkilalo mo loto-totonu. ʻOkú ne loto ke fakahōifuaʻi hono Tokotaha-Fakatupú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻokú ne feinga ke fakasio ha tōnounou ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne fakahaaʻi nai mei ai ha ngaahi tōʻonga ʻikai lelei hangē ko e hīkisia pe siokita. Mahalo ʻokú ne feinga ke fakatonuhiaʻi ha ʻulungaanga ʻoku ʻikai hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá.​—Selemaia 17:9; Loma 1:24-27.

 Hangē ko e lau ʻa ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, ko e folofola ʻa e ʻOtuá “ʻoku malava ke aʻu ki he tuʻunga taupotu taha ʻo ʻetau moʻuí.” ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha tafaʻaki ʻo e tangata ʻi lotó ʻe taʻemalava ke sio ki ai ʻa e ʻOtuá pe fakahaaʻi mai ʻe heʻene folofolá. ʻOku pehē ʻi he Hepelū 4:13 “Ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku telefua mo tokaimaʻananga ia ki he ongo foʻi fofonga ʻo e tokotaha ko ia kuo pau ke tau fai ki ai ha fakamatalá.”

Puipuituʻa ʻo e Hepelū 4:12

 Ko e tohi Tohi Tapu ʻa Hepeluú ʻa ia naʻe hiki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he 61 T.S. nai, ko ha tohi fakamānavaʻi fakaʻotua ia ki he kau Kalisitiane Siu ʻi Selusalema mo Siuteá.

 ʻI he vahe 3 mo e 4, ʻoku fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ko ha fakatokanga ki he kau Kalisitiané. (Hepelū 3:8-12; 4:11) Naʻe talaʻofa ʻe Sihova ke ne fakahaofi ʻa e kau ʻIsilelí mei he nofo pōpulá pea ke ʻave kinautolu ki ha fonua ʻa ia ʻe lava ke nau “nofo malu ai.” (Teutalōnome 12:9, 10) Kae kehe, ko e toʻutangata ʻo e kau ʻIsileli ʻa ia naʻa nau mavahe mei ʻIsipité naʻa nau toutou fakahāhā ʻa e taʻetui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá pea naʻa nau faʻa talangataʻa ki heʻene ngaahi fekaú. Ko hono olá, naʻe ʻikai te nau hū ki he ‘mālōlōʻanga’ ʻo e ʻOtuá pea fiefia ʻi ha vahaʻangatae melino mo ia. ʻI hono kehé, naʻa nau mate ʻi he toafá. Neongo naʻe maʻu ʻe honau hakó ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻa nau toe fou pē ʻi he sīpinga tatau ʻo e talangataʻá. Faai atu ʻa e taimí, naʻe iku faingataʻaʻia lahi ai ʻa e puleʻangá.​—Nehemaia 9:29, 30; Saame 95:9-11; Luke 13:34, 35.

 ʻOku fakamatalaʻi ʻe Paula ko e kau Kalisitiané ʻoku totonu ke nau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa e kau ʻIsileli taʻefaitōnungá. ʻI he ʻikai hangē ko kinautolú, ʻe lava ke tau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻa e talangofua ki heʻene folofolá pea maʻu ʻa e tui kakato ki heʻene ngaahi talaʻofá.​—Hepelū 4:1-3, 11.

 Sio ʻi he vitiō nounou ko ení ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa Hepeluú.

a ʻI he Hepelū 4:12, ko e kupuʻi lea “ko e folofola ʻa e ʻOtuá” ʻoku ʻikai ʻuhinga tāfataha pē ia ki he Tohi Tapú. Kae kehe, koeʻuhí naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá ke hiki ʻene ngaahi talaʻofá ʻi he tohi ko iá, ʻoku lava ke ngāueʻaki ki ai ʻa e Hepelū 4:12.

b Ko e Sihová, ko e huafa fakafoʻituitui ia ʻo e ʻOtuá. (Saame 83:18) Sio ki he kupu “Ko Hai ʻa Sihova?

c Sio ki he kupu “ʻEfesō 3:20​—‘[Ko e ‘Otuá], ʻa Ia ʻOku Ne Lava ke Fai Maʻatautolu ʻo Hulu Atu Noa Pe ʻi he Ngaahi Meʻa ʻOku Tau Faʻa Kolea pe Fakakaukau ki Ai.’”