Skip to content

TOKONI KI HE FĀMILÍ | NOFO MALI

Ko e ʻAta Fakalieliá ʻe Lava Ke Ne Maumauʻi Hoʻo Nofo Malí

Ko e ʻAta Fakalieliá ʻe Lava Ke Ne Maumauʻi Hoʻo Nofo Malí

 Naʻe ʻiloʻi ʻe he uaifí ʻa e fakapulipuli naʻe fai ʻe hono husepānití. Naʻá ne toutou kole fakamolemole. Naʻá ne palōmesi heʻikai ke ne toe fai ia, pea naʻá ne fai pehē ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi. Ka naʻá ne toe fai pē ʻa e meʻa tatau.

 ʻOkú ke ʻi ha tuʻunga meimei tatau? Kapau ko ia, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻiloʻi ʻa e founga hono uesia ʻe he ʻata fakalieliá ho hoa malí mo e founga ke taʻofi ʻaupito ai iá. a

ʻI he kupu ko eni

 Meʻa ʻoku totonu ke ke ʻiló

 Ko e ʻata fakalieliá ʻoku lava ke ne maumauʻi ha nofo mali. ʻE lava ke ne ʻai ʻa e hoa mali tonuhiá ke ne loto-mamahi pea mole mo e falalá. b

 Ko ha uaifi ʻa ia ko hono husepānití ʻokú ne sio ʻi he ʻata fakalieliá te ne hokosia nai ʻa e ngaahi ongoʻi ko ení:

  •   Lavakiʻi. Ko ha uaifi ko hono hingoá ko Sarah ʻokú ne pehē, “ʻOku hangē ia ko hoku husepānití ʻokú ne toutou fakahoko ha tonó.”

  •   Taʻefeʻunga. Ko ha uaifi ʻe taha ʻokú ne pehē ko e tōʻongaʻaki ko ia ʻe hono husepānití ʻa e sio ʻi he ʻata fakalieliá ʻokú ne ʻai ai ia ke ne ongoʻi “palakūʻia mo fakamāʻia.”

  •   Taʻefalalaʻanga. “ʻOku ou huʻuhuʻu ʻi he ngaʻunu kotoa pē ʻa hoku husepānití,” ko e lea ia ʻa ha uaifi ko Helen.

  •   Loto-moʻua. Ko ha uaifi ko Catherine ʻokú ne pehē, “Ko e hohaʻa fekauʻaki mo e ʻulungaanga hoku husepānití ʻokú ne lōmekina ʻeku moʻuí.”

 Ke fakakaukau ki ai: ʻOku tala ʻe he Tohi Tapú ki he husepānití ke ʻofa ki hono uaifí. (ʻEfesō 5:25) ʻOkú ne fai eni ʻaki hono ʻai hono uaifí ke ne maʻu ʻa e ngaahi ongoʻi ʻoku hā ʻi ʻolungá?

 Meʻa ʻe lava ke ke faí

 Ko e tōʻongaʻaki ʻa e sio ʻi he ʻata fakalieliá ʻoku faingataʻa ke taʻofi. “Naʻe taʻofi ʻe hoku husepānití ʻene ifi sikaletí, maliuaná, mo e inu ʻolokaholó,” ko e lea ia ʻa ha uaifi ko Stacey, “ka ʻokú ne kei fāinga mo e sio ʻi he ʻata fakalieliá.”

 Kapau ʻokú ke ʻi he tuʻunga ko iá, ko e ngaahi fokotuʻu ko ení te ne tokoniʻi koe ke taʻofi ʻaupito ia.

  •   Mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku kovi ai ʻa e ʻata fakalieliá. Ko e ʻata fakalieliá ʻokú ne pouaki ʻa e fakatōliaʻi kitá, ʻa ia ʻokú ne fakavaivaiʻi ʻa e ʻofá, falalá, mo e mateaki ʻoku fiemaʻu ki ha nofo mali fiefia. ʻOkú ne toe fakahaaʻi ʻa e taʻefakaʻapaʻapa ki he Tokotaha-Fakatupu ʻo e nofo malí ʻa Sihova ko e ʻOtuá.

     Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “Tuku ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e nofo malí.”​—Hepelū 13:4.

  •   ʻOua ʻe tukuakiʻi ha taha ki he meʻa ʻokú ke faí. ʻOua te ke pehē, ‘Kapau naʻe anga-ʻofa ange hoku uaifí heʻikai ke u fiemaʻu ʻe au ʻa e ʻata fakalieliá.’ Ko hono tukuakiʻi ho uaifí ʻoku taʻetotonu, pea ʻokú ke kalofanga ai ke sio ʻi he ʻata fakalieliá ʻo kapau te ne fakalotomamahiʻi koe.

     Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “ʻOku ʻahiʻahiʻi ʻa e tokotaha taki taha ʻi hono tohoakiʻi mo fakataueleʻi ʻe heʻene holi pē ʻaʻaná.”​—Sēmisi 1:14.

  •   Fetuʻutaki faitotonu mo ho hoá. ʻOku pehē ʻe ha husepāniti ko Kevin: “ʻOku ou vakaiʻi fakaʻaho maʻu pē hoku uaifí. Naʻá ku tala ange kiate ia kapau naʻá ku sio ki ha meʻa naʻe fakatauele, pe ki ha meʻa naʻá ku fakaʻehiʻehi mei ai. Ko e fetuʻutaki tuʻu maʻu ko ení naʻe ʻai ai hoku uaifí ke ne ongoʻi ʻoku ʻikai ke u fakapulipuliʻi ha meʻa.”

     Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “Ko ʻemau fakaʻamú ia ke mau faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.”​—Hepelū 13:18.

  •   Hanganaki tokanga. ʻE lava pē ke ke toe foki ʻo fai ha meʻa naʻá ke ʻosi tuku hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai. Ko Kevin, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku talitekeʻi ʻa e ʻata fakalieliá ʻi he taʻu ʻe hongofulu pea naʻá ku tuipau kuó u ikuʻi ia. Ka ko e maʻunimaá ʻoku hangē ia ha manu fekai ʻokú ne toitoi ʻo tatali ke ʻohofi au.”

     Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “Tuku ki he tokotaha ʻokú ne fakakaukau ʻokú ne tuʻú ke ne tokanga telia naʻá ne tō.”​—1 Kolinitō 10:12.

  •   ʻI hono fakataueleʻi koé, tatali. ʻE ʻikai nai lava ke ke fakaʻehiʻehi mei he holi tōtuʻá ka te ke lava ʻo fili ke talitekeʻi ia pe ʻikai. Ko e holí ʻe mole vave atu ia​—ʻo kapau te ke liliu hoʻo fakakaukaú ki ha meʻa kehe.

     Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “Ko e tokotaha taki taha ʻo kimoutolu ʻoku totonu ke ne ʻiloʻi ʻa e founga ke mapuleʻi ai hono sino ʻoʻoná ʻi he māʻoniʻoni mo e ngeia, ʻo ʻikai ʻaki ʻa e holi fakaefehokotaki fakasino mānumanu taʻemapuleʻi.”​—1 Tesalonaika 4:4, 5.

  •   Fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tuʻunga te ne fakatupunga ke toe fai ha meʻa tatau. “ʻI he taimi ʻokú ke ʻi ha tuʻunga laveangofua aí,” ʻoku pehē ʻe he tohi Willpower’s Not Enough, “ʻoku hangē ia ʻokú ke kohiʻi ʻa e foʻi masí. Ko e meʻa pē ʻoku toé ko ha meʻi penisini . . . pea puho ʻa e afí.”

     Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “ʻOfa ke ʻoua naʻa puleʻi au ʻe ha meʻa pē ʻoku fulikivanu.”​—Saame 119:133.

  •   ʻOua ʻe siva ʻa e ʻamanakí. ʻE fiemaʻu ha vahaʻa taimi lōloa​—naʻa mo e laui taʻu​—ke toe maʻu mai ʻa e falala ho hoá. Ka ʻoku fakahaaʻi mei he ngaahi hokosiá ʻoku malava.

     Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “Ko e ʻofá ʻoku kātaki.”​—1 Kolinitō 13:4.

a Neongo ko e kupu ko ení ʻoku lave ki he ngaahi husepānití, ka ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ʻoku toe ngāueʻaki pē ia ki he ngaahi uaifi ʻoku nau sio ʻi he ʻata fakalieliá.

b Ko e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi ʻoku nau taukaveʻi ko e sio fakataha ʻi he ʻata fakalieliá ʻoku fakaleleiʻi ai hona vahaʻangataé. Kae kehe, ko e tōʻonga ko iá ʻoku ʻikai ke fehoanaki ia mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú.​—Palōveepi 5:15-20; 1 Kolinitō 13:4, 5; Kalētia 5:22, 23.