Hagnente ty agnate’ao

Nagninogne i Sorogne Nanoe i Jesosỳ ro Rehafegne tie “Avotse Hisolo o Marò”?

Nagninogne i Sorogne Nanoe i Jesosỳ ro Rehafegne tie “Avotse Hisolo o Marò”?

Vale’e ara-baiboly

 Nagnomey i Jesosy ho sorogne ty Andrianagnahare mba hagnafahagne ndra hagnavotagne o ndatio amy ty ota naho ty fate. Avotse ndra solovoigne ty irehafa ty Baiboly i lio i Jesosỳ. (Efesianina 1:7; 1 Petera 1:18, 19) Nirehake areke ty Jesosy tie “hanolotse ty fiai’e ho avotse hisolo ty ndaty maro” ty anto’e niavia’e an-tane etoa.​—Matio 20:28, Dikan-drehake Protestanta.

Nagnino tika ro mipay “avotse”?

 Voririke ndra tsy nisy ota ty Adama, i lahilahy voaloha’ey, tamy ireke vaho namboaregney. Afake niaigne nainai’e areke reke. Faie nafoe’e ze raha zay noho ireke tsy nankatò an’Andrianagnahare. (Genesisy 3:17-19) Nanjare mpanota reke, sady nandova ota ka ty tarana’e. (Romanina 5:12) Izay ty mahavy ty Baiboly hirehake tie ‘navaro i Adama ho ndevo ty ota naho ty fate ty vata’e naho ty tarana’e.’ (Romanina 7:14) Tsy voririke iaby ze tarana i Adama, le tsy misy afake mahazo i raha nafoe’ey.​—Salamo 49:7, 8.

 Nampalahelo an’Andrianagnahare areke o tarana i Adamao. (Jaona 3:16) Faie lava magnaja ty fitsipi’e miomba ty rare’e avao reke, le tsy mete naho tsy darea’e amy izao avao ty fahota iareo. (Salamo 89:14; Romanina 3:23-26) Tea’e o ndatio le nagnomey i ‘avotsey’ reke. Tsy vita tihoe voavela heloke avao areke iareo tie amy izay, fa ho foagne ka ty fahota iareo.​—Romanina 5:6-8.

Inogne ty dika tihoe “avotse”?

 Iretoagne ty raha teagne horehafegne amo o rehake iohoe amy Baiboly ao:

  1.   Vola aloa ndra raha hafa.​—Nomery 3:46, 47.

  2.   Magnafake, ndra magnavotse.​—Eksodosy 21:30.

  3.   Mifandanja amy i raha hoviliegney o raha iohoe, ndra mandrongogne aze. a

 Akore ty ampiharagne o famaritagne telo rehoe amy i solovoigne nanoe i Jesosỳ?

  1.   Raha aloa. Mirehake ty Baiboly tie ‘vinily’ o Kristianao. (1 Korintianina 6:20; 7:23) I lio i Jesosỳ ty “nivilianagne ho an’Andrianagnahare, ndaty boake amy ty foko naho firehake vaho vahoake naho firenena iaby.”​—Apokalypsy 5:8, 9.

  2.   Magnafake. ‘Magnafake’ o ndatio amy ty ota i sorogne nanoe i Jesosỳ.​—1 Korintianina 1:30; Kolosianina 1:14; Hebreo 9:15.

  3.   Mifandanja. Aigne voririke ty nafoe i Adama, le mifandanja amy izay ka i sorogne nanoe i Jesosỳ. (1 Korintianina 15:21, 22, 45, 46) Hoe ty Romanina 5:19: “Naho fa tsy nankatò i lahilahy raikey, le ndaty maro ro nanjare mpanota. Hoe izay avao ka, fa naho fa nankatò i ndaty raikey, le ndaty maro ro nanjare ndaty maregne.” Ahafahagne magnavotse mpanota maro areke ty fahafateza ty ndaty raike. Tena ‘nanolotse ty vata’e ho solovoigne mifandanja’ areke ty Jesosy, “mba handrombahagne ze kila ndaty” le ze ndaty vognogne hanao ty raha také’e.​—1 Timoty 2:5, 6.

a Midika tihoe raha sarobily ndra vola aloa i rehake tam-boaloha’e tagne nadika tihoey “avotse” ndra “solovoigne” amy Baiboly ao. “Mandrongogne”, ohatse, ty dika i rehake hebreo tihoe kafar, sady mateteke io ro ampiasaegne naho fa mirehake ota. (Salamo 65:3, f.a.p.) Faie kôfer ty irehafagne ty vily i raha aloa mba hahafahagne mandrongogne ndra magnafake i raha teagne havotagney. (Eksodosy 21:30) Ty rehake grike tihoe lytrôn le mateteke ro adika tihoe “avotse” ndra “solovoigne.” (Matio 20:28, Dikan-drehake Tontolo Vaovao) Mampiasa o rehake iohoe o mpanoratse grikeo mba hirehafagne vola aloa mba hagnafahagne ndaty ndevo tamy ty aly.