Hagnente ty agnate’ao

Ino ty Atao Tihoe Aly Hara-magedona?

Ino ty Atao Tihoe Aly Hara-magedona?

Vale’e ara-baiboly

 Aly fara’e hataon’Andrianagnahare amo o fitondrà o ndatio ty atao tihoe Hara-magedona. Manohetse an’Andrianagnahare i fanjakagne rey naho ty mpanohagne aze, satria tsy mete magneke aze ho mpitondra. (Salamo 2:2) Ho foagne tanterake ty fitondrà o ndatio afara i Hara-magedonay.​—Daniela 2:44.

 Amy Apokalypsy 16:16 ao avao ty ahatreavagne ty rehake tihoe “Hara-magedona”, amy Baiboly ao. Mirehake ty faminaniagne amy Apokalypsy ao tie havory amy ty “toeragne atao tihoe Hara-magedona” amy ty rehake hebreoy ty ‘mpanjaka amy ty tane toy iaby’, naho fa hoavy “i aly ty andro lahibein’Andrianagnahare Mahery Fara Tampo’ey.”​—Apokalypsy 16:14.

 Ia ty hialy amo o Hara-magedona iohoe? Hitarike o tafike an-dagnitse agneo ty Jesosy sady ho rese iareo o fahavalon’Andrianagnahareo. (Apokalypsy 19:11-16, 19-21) Tsy ia o fahavalo rehoe fa ty ndaty manohetse ty fahefan’Andrianagnahare naho tsy magnaja aze.​—Ezekiela 39:7.

 Hatao a Israely agne vata’e vao i aly Hara-magedonay? Aha’a. Tsy ho amy ty toeragne raike avao i aly Hara-magedonay fa magneran-tane.​—Jeremia 25:32-34; Ezekiela 39:17-20.

 “Vohy i Megido” ty dika ty rehake tihoe “Hara-magedona” ndra “Armagedòna.” (Hebreo: Har Megiddôhn). Tanàgne raike ta Israely agne taloha o Megido iohoe. Nisy aly maro manan-tantara ty tamy ty magnodidigne o tanàgne iohoe, agnisa izay ty aly ila’e voarehake amy Baiboly ao rey. (Mpitsara 5:19, 20; 2 Mpanjaka 9:27; 23:29) Faie tsy toeragne marine i Megido talohay egne i Hara-magedonay. Ty anto’e, tsy misy vohitse bey ty agne sady tsy ho ombe ao ty ndaty iaby hialy aman’Andrianagnahare ndra ty amy i Lemake Ambane i Jezirela eoy aza. Irehafagne raha hiseho magneran-tane i Hara-magedonay. Amy io o firenenao ro hitambatse fara’e mba hanohetse an’Andrianagnahare.

 Inogne ty raha hiseho amy i Hara-magedonay? Tsy haintikagne tie akore ty hampiasàn’Andrianagnahare ty heri’e. Faie afake mampiasa iretoagne reke, satria toe fa nampiasa itoa reke taloha: Havandra, horohoron-tane, oram-bey, afo naho solifara, helatse vaho aretegne. (Joba 38:22, 23; Ezekiela 38:19, 22; Habakoka 3:10, 11; Zakaria 14:12) Hisamborohotake o fahavalon’Andrianagnahareo amo o fotoagne iohoe, le hifamono ty ila’e ama’e. Faie ho tonga saigne iareo amy ty fara’e tie i Andrianagnahare o mialy amy iareò.​—Ezekiela 38:21, 23; Zakaria 14:13.

 Ho poteke vao ty tane toy amy i Hara-magedonay? Aha’a, satria hitoboha o ndatio nainai’e ty tane toy. (Salamo 37:29; 96:10; Mpitoriteny 1:4) Hagnavotse o ndatio i aly Hara-magedonay fa tsy handripake iareo. Ty anto’e, ho votso-belogne i “vahoake maro” manompo an’Andrianagnaharey.​—Apokalypsy 7:9, 14; Salamo 37:34.

 Tsy tane toy avao ro dika tihoe “ty tontolo toy” amy Baiboly ao. O raty fagnahy iaby manohetse an’Andrianagnahareo ty tea’e horehafegne kindraike. (1 Jaona 2:15-17) Amy i Hara-magedonay areke ty ho ‘fara ty tontolo toy’, ndra ty hamaragnagne o raty fagnahio.​—Matio 24:3, Dikan-drehake Iombonagne a Madagasikara Eto.

 Ombia ty hiavia i Hara-magedonay? Hoe ty Jesosy, naho fa nirehake miomba i “haoreagne lahibeỳ”, i hifaragne amy i Hara-magedonaỳ: “Tsy misy mahafantatse i andro naho i lera zay, ndra ty anjely an-dagnitse agne ndra i Anakey, naho tsy le i Rae avao.” (Matio 24:21, 36) Faie ndra izay aza, le aseho ty Baiboly tie agnate i fotoagne fagnatreha i Jesosỳ ro hoavy i Hara-magedonay. Tamy 1914 ty nanomboha i fagnatreha i Jesosy iohoe sady tsy trea maso.​—Matio 24:37-39.