Skip to content

Testemuña ba Jeová hanoin oinsá kona-ba siénsia?

Testemuña ba Jeová hanoin oinsá kona-ba siénsia?

 Ami respeitu tebes siénsia nia lalaʼok sira no tau fiar ba buat sira neʼebé sientista sira deskobre ona neʼebé iha evidénsia metin.

 “Siénsia katak estuda kona-ba natureza, buat moris hotu nia hahalok no koñesimentu kona-ba buat sira-neʼe.” (Collins Cobuild Advanced Learner’s English Dictionary) Maski Bíblia laʼós livru siénsia nian, maibé Bíblia bele book ema atu estuda kona-ba natureza no hetan buat diʼak husi buat neʼebé sientista sira deskobre ona. Hanoin toʼok ezemplu sira tuirmai neʼe:

  •   Astronomia: “Foti matan ba lalehan no haree. Sé mak kria buat sira-neʼe? Neʼe mak Ida neʼebé dirije ninia tropa sira tuir sira-nia númeru; Nia bolu sira ida-idak nia naran.”​—Isaías (Yesaya) 40:26.

  •   Biolojia: Liurai Salomão “sempre koʼalia kona-ba ai oioin, kona-ba ai-sedru husi Líbanu toʼo ai-hissopo neʼebé moris iha moru sira; nia sempre koʼalia kona-ba animál sira, manu sira, animál sira neʼebé dolar iha rai, no ikan sira.”​—1 Reis (Raja-Raja) 4:33.

  •   Medisina: “Ema neʼebé isin-diʼak la presiza doutór, maibé ema neʼebé moras presiza.”​—Lucas 5:31.

  •   Meteorolojia: “Ó tama ona ba fatin neʼebé rai jelu-rahun ka? Ó haree ona fatin neʼebé rai jelu-fatuk ka? . . . No anin leste nian neʼebé huu ba rai, neʼe husi neʼebé?”​—Jó (Ayub) 38:22-​24.

 Ami-nia livru sira haburas respeitu ba siénsia hodi hakerek informasaun kona-ba natureza no lalaʼok husi siénsia. Inan-aman neʼebé Testemuña ba Jeová hakarak sira-nia oan atu hetan edukasaun atu sira bele komprende liu kona-ba mundu neʼebé ita hela. Testemuña ba Jeová balu halo serbisu kona-ba siénsia hanesan, biokímika, matemátika, no fízika.

Siénsia iha limitadu

 Ami la fiar katak siénsia bele fó resposta ba ema nia pergunta hotu. Porezemplu, ema neʼebé estuda jeolojia buka-hatene kona-ba ita-nia rai ka mundu neʼe halo husi saida, no biolojista sira estuda kona-ba oinsá ita-nia parte isin nian serbisu hamutuk. Maibé, sira la hatene tanbasá buat hotu iha mundu bele serbisu hamutuk hodi fó moris ba ita, no tanbasá ita-nia parte isin nian bele serbisu hamutuk ho didiʼak.

 Hodi haree buat hotu neʼe, ami hanoin Bíblia deʼit mak bele fó resposta ba pergunta sira-neʼe. (Salmo [Mazmur] 139:13-​16; Isaías [Yesaya] 45:18) Entaun, ami fiar katak edukasaun neʼebé diʼak liu mak inklui aprende kona-ba siénsia no mós Bíblia.

 Sientista fíziku ida naran Erwin Schrödinger, husi rai-Áustria neʼebé simu diploma Nobel hakerek katak siénsia “mak nonook deʼit kona-ba buat hotu . . . neʼebé importante ba ita ema, ka buat neʼebé kona ita-nia laran”. No Albert Einstein hatete: “Liuhusi esperiénsia no susar barak ita hotu aprende katak matenek deʼit latoʼo atu rezolve problema sosiál.”

 Dala ruma, ema hanoin katak siénsia no Bíblia kontra malu. Maibé, neʼe tanba sira komprende sala kona-ba saida mak Bíblia hanorin. Porezemplu, Bíblia la hanorin katak mundu neʼe kria iha loron neen nia laran ho oras 24 deʼit.​—Gênesis (Kejadian) 1:1; 2:4.

 Hanorin balu kona-ba siénsia la iha evidénsia neʼebé metin, no ema siʼik deʼit, tan neʼe sientista seluk neʼebé matenek liu la simu hanorin sira-neʼe. Porezemplu, tanba mundu neʼe no buat hotu iha mundu neʼe kria ho matenek tebes, ami hanoin hanesan ho sientista barak neʼebé estuda biolojia no kímika no ema seluk tan katak buat hotu la bele mosu mesak deʼit liuhusi prosesu neʼebé arbiru hanesan prosesu evolusaun.