Skip to content

Skip to table of contents

Hanorin beibeik matadalan kona-ba morál ba Ita-nia oan

Hanorin beibeik matadalan kona-ba morál ba Ita-nia oan

Oinsá atu família moris kontente

Hanorin beibeik matadalan kona-ba morál ba Ita-nia oan

Inan ida iha rai-Méxiku naran Loida, * hatete: “Mestre sira fahe kondom iha eskola, tan neʼe joven sira hanoin katak la sala atu halo seks, naran sira uza kondom.”

Inan ida iha rai-Japaun naran Nobuko, hatete: “Haʼu husu ba haʼu-nia oan-mane saida mak nia sei halo se nia mesak deʼit ho nia namora. Nia hatán: ‘Haʼu la hatene.’”

KUANDU Ita-nia oan komesa aprende atu laʼo, Ita kuidadu atu la iha perigu iha uma laran, loos ka lae? Karik Ita taka tomada ho buat ruma, subar sasán kroʼat, no satan netik odamatan. Ita halo nuneʼe tanba Ita hakarak proteje Ita-nia oan.

Maibé kuandu Ita-nia oan sai joven ona, Ita sente susar liu atu proteje sira. Karik pergunta oioin mosu iha Ita-nia neon, hanesan: ‘Haʼu-nia oan-mane haree pornografia ka lae?’ ‘Haʼu-nia oan-feto haruka ninia foto neʼebé hatudu nia isin liuhusi telemovel ka lae?’ No pergunta neʼebé halo Ita laran-taʼuk liu mak: ‘Haʼu-nia oan envolve an iha hahalok seksuál nian ka lae?’

Kontrola demais la ajuda

Iha inan-aman neʼebé buka-hatene buat hotu-hotu neʼebé sira-nia oan joven halo ba oras 24 nia laran. Maibé karik ida-neʼe book oan joven halo subasubar hahalok neʼebé inan-aman bandu.

Klaru katak kuandu inan-aman kontrola demais sira-nia oan joven, ida-neʼe sei la ajuda oan sira. Maromak Jeová rasik la kontrola ninia kriatura sira atu halo tuir nia, nuneʼe mós ita sei la halo ida-neʼe ba ita-nia oan. (Deuteronômio [Ulangan] 30:19) Entaun, oinsá mak Ita bele ajuda oan joven atu halo desizaun neʼebé matenek kona-ba buat morál nian?—Provérbios (Amsal) 27:11.

Dalan ida neʼebé importante tebes mak hodi sai toman atu koʼalia ho Ita-nia oan no komesa halo ida-neʼe kuandu sira sei kiʼik. * (Provérbios [Amsal] 22:6) No kuandu sira tama tempu joven, kontinua halo nuneʼe. Nuʼudar inan-aman, Ita mak iha responsabilidade atu fahe informasaun neʼebé loos kona-ba buat seksuál nian ba Ita-nia oan. Feto joven ida husi rai-Inglaterra, naran Alicia, hatete: “Ema barak hanoin katak ami joven gosta liu koʼalia kona-ba seks ho kolega sira. Maibé neʼe la loos. Ami gosta liu rona informasaun hanesan neʼe husi ami-nia inan-aman. Ami fiar liu ba buat neʼebé sira hatete.”

Oan presiza hatene matadalan kona-ba morál

Kuandu oan sai boot ba beibeik, la toʼo atu sira hatene deʼit informasaun kona-ba seks. Sira mós tenke treinu sira-nia laran atu “hatene buat neʼebé diʼak husi buat neʼebé aat”. (Ebreu 5:14) Neʼe katak sira presiza haburas fiar ba morál neʼebé loos kona-ba buat seksuál nian no moris tuir fiar neʼe. Oinsá mak Ita bele hanorin matadalan kona-ba morál ba Ita-nia oan?

Ulukliu Ita presiza hanoin didiʼak Ita rasik nia haree kona-ba morál. Porezemplu, karik Ita fiar metin katak relasaun seksuál entre ema neʼebé la kaben mak sala. (1 Tesalonika 4:3) Karik Ita-nia oan hatene oinsá Ita sente kona-ba sala-foʼer, no karik sira mós bele temi eskritura iha Bíblia neʼebé bandu hahalok neʼe. Kuandu ema husu sira kona-ba neʼe, karik sira hatán kedas katak relasaun seksuál antes kaben mak sala duni.

Maibé oan joven presiza buat ida tan. Livru Sex Smart neʼebé esplika tansá diʼak atu la envolve iha hahalok seksuál sedu liu, fó sai katak maski joven balu hatete katak sira tuir deʼit sira-nia inan-aman nia hanoin kona-ba seks, maibé sira sei duvida hela. Livru neʼe hatete: “Sira sei sente laran-rua kona-ba sira rasik nia hanoin. No kuandu derrepente sira hasoru situasaun ida neʼebé sira tenke halo desizaun kona-ba ‘hahalok neʼebé loos ka la loos’, sira sai bilán no hetan problema.” Tan neʼe, importante duni atu oan joven haburas sira rasik nia fiar kona-ba morál. Oinsá mak Ita bele ajuda oan joven atu haburas fiar neʼe?

Esplika didiʼak Ita-nia hanoin kona-ba morál. Ita fiar duni katak ema neʼebé kaben deʼit mak bele halo relasaun seksuál ka lae? Se nuneʼe, esplika ho klaru kona-ba neʼe ba Ita-nia oan, no Ita presiza halo ida-neʼe beibeik. Iha livru Beyond the Big Talk, neʼebé esplika kona-ba oinsá atu koʼalia ba oan kona-ba buat seksuál nian, hatete: “Kuandu inan-aman hatete ho klaru katak sira la simu joven sira atu halo relasaun seksuál, ida-neʼe ajuda sira-nia oan atu sees an husi relasaun seksuál toʼo tempu neʼebé sira tinan boot ona.”

Klaru katak hodi fó sai Ita-nia hanoin kona-ba morál la dehan katak oan joven sei hili atu moris tuir Ita-nia hanoin. Maski nuneʼe, hodi esplika kona-ba morál neʼebé Ita hakarak oan atu halo tuir, ida-neʼe ajuda Ita-nia oan atu komesa haburas sira rasik nia hanoin kona-ba morál. No estudu sira hatudu katak maski joven sira karik ladún hakarak halo tuir sira-nia inan-aman nia hanoin kona-ba morál, maibé ikusmai sira barak haburas hanoin neʼebé hanesan ho inan-aman nian.

KOKO ATU HALO IDA-NEʼE: Ita bele uza notísias ruma atu fó sai Ita-nia hanoin kona-ba morál ba Ita-nia oan. Porezemplu, se notísias fó sai kona-ba krime seksuál, karik Ita bele hatete: “Haʼu hakfodak atu haree oinsá mane balu abuza feto sira. Tuir ó-nia hanoin, saida mak book sira atu halo hahalok aat hanesan neʼe?”

Hanorin buat neʼebé loos kona-ba seks. Importante duni atu fó avizu kona-ba hahalok seksuál neʼebé sala. Bíblia mós hatudu katak Satanás bele uza seks nuʼudar lasu ida. (1 Korinto 6:18; Tiago 1:14, 15) Maski nuneʼe, Bíblia hatudu ho klaru katak relasaun seksuál mak prezente husi Maromak. (Provérbios [Amsal] 5:18, 19; Cântico de Salomão [Kidung Agung] 1:2) Se ita fó-hatene deʼit perigu husi relasaun seksuál, ida-neʼe bele halo oan iha hanoin neʼebé la tuir Bíblia nia hanorin neʼebé loos. Feto joven ida husi rai-Fransa, naran Corrina, hatete: “Haʼu-nia inan-aman koʼalia deʼit kona-ba hahalok seksuál neʼebé sala no ida-neʼe halo haʼu iha hanoin neʼebé ladiʼak kona-ba relasaun seksuál.”

Hakaʼas an atu hanorin buat neʼebé loos kona-ba seks ba Ita-nia oan. Inan ida husi rai-Méxiku, naran Nadia, hatete: “Haʼu sempre koko atu esplika ba haʼu-nia oan joven sira katak seks mak buat neʼebé furak no normál, no Maromak Jeová fó ba ema atu goza. Maibé neʼe ba kaben-naʼin deʼit. Se ita uza prezente neʼe tuir Maromak nia hakarak, neʼe halo ita kontente. Maibé selae, neʼe bele lori susar mai ita.”

KOKO ATU HALO IDA-NEʼE: Kuandu Ita koʼalia ba Ita-nia oan joven kona-ba seks, ajuda nia atu iha hanoin neʼebé loos kona-ba neʼe. Lalika taʼuk atu esplika ba oan katak seks mak prezente furak husi Maromak no oan bele goza ida-neʼe iha futuru nuʼudar kaben-naʼin. Fó sai Ita-nia fiar katak nia bele kaer metin ba Maromak nia matadalan kona-ba neʼe toʼo tempu neʼebé nia kaben.

Ajuda Ita-nia oan joven atu tetu didiʼak rezultadu neʼebé bele mosu. Atu joven sira foti desizaun neʼebé diʼak iha sira-nia moris, sira presiza hatene desizaun sira neʼebé sira bele halo no depois tetu didiʼak rezultadu diʼak ka aat husi desizaun ida-idak. Keta haluha katak la toʼo atu sira hatene deʼit saida mak loos ka sala. Feto kristaun ida husi rai-Austrália, naran Emma, hatete: “Kuandu haʼu hanoin fali sala neʼebé haʼu halo bainhira haʼu joven, haʼu bele hatete katak hodi hatene deʼit Maromak nia matadalan la dehan katak ita simu matadalan neʼe. Ita presiza komprende tansá mak diʼak atu halo tuir matadalan sira-neʼe no hanoin kona-ba rezultadu aat saida deʼit mak bele mosu se ita la halo tuir.”

Bíblia bele ajuda ita atu halo nuneʼe tanba dala barak kuandu fó sai ukun-fuan ruma, Bíblia mós fó sai rezultadu aat neʼebé mosu kuandu ema la halo tuir ukun-fuan sira-neʼe. Porezemplu, Provérbios (Amsal) 5:8, 9 fó-hanoin mane joven atu sees husi sala-foʼer ‘atu nia la entrega ninia dignidade ba ema seluk’. Versíkulu sira-neʼe fó-hanoin ba ema joven katak ema neʼebé halo relasaun seksuál antes kaben lakon respeitu ba sira-nia an tanba sira la moris tuir morál neʼebé loos no hakanek Maromak Jeová nia laran. No karik ema klosan seluk neʼebé moris tuir morál neʼebé loos sei ladún hakarak atu namora ho sira. Sin, kuandu joven sira la halo tuir Maromak nia ukun-fuan, ida-neʼe bele estraga sira-nia saúde, hakanek sira-nia laran, no estraga sira-nia relasaun ho Maromak. Hodi hanoin rezultadu aat sira-neʼe bele book joven sira atu laran-metin hodi moris tuir Maromak nia ukun-fuan. *

KOKO ATU HALO IDA-NEʼE: Uza ai-knanoik hodi ajuda Ita-nia oan atu hatene tansá mak diʼak atu halo tuir Maromak nia matadalan sira. Porezemplu, Ita bele hatete: “Ahi neʼebé uza atu teʼin mak diʼak; maibé ahi neʼebé han uma, neʼe ladiʼak duni. Saida mak la hanesan entre ahi rua neʼe? Oinsá mak ó-nia resposta neʼe bele kona Maromak nia matadalan kona-ba seks?” Uza ezemplu iha Provérbios (Amsal) 5:3-14 atu ajuda Ita-nia oan atu komprende katak sala-foʼer sei lori rezultadu aat.

Mane joven ho tinan 18 husi rai-Japaun, naran Takao, hatete: “Haʼu hatene katak haʼu tenke halo buat neʼebé loos, maibé susar tebes atu luta hasoru hakarak isin nian neʼebé sala.” Joven sira neʼebé sente hanesan neʼe bele sente kmaan hodi hatene katak laʼós sira deʼit mak hasoru situasaun ida-neʼe. Apóstolu Paulo, ema kristaun ida neʼebé laran-metin ba Maromak mós hatete: “Haʼu haree katak wainhira haʼu hakarak halo buat neʼebé loos, buat aat mosu [iha haʼu-nia laran].”—Roma 7:21.

Importante atu joven sira hatene katak kuandu sira luta hasoru sentimentu hanesan neʼe, sira lalika sente ladiʼak kona-ba ida-neʼe. Tuir loloos, ida-neʼe fó oportunidade ba sira atu hanoin didiʼak kona-ba sira-nia hakarak atu sai ema oinsá loos. Ida-neʼe mós ajuda sira hanoin kleʼan kona-ba pergunta importante tuirmai: ‘Haʼu hakarak kontrola haʼu-nia moris rasik ka lae? Haʼu hakarak ema seluk haree haʼu hanesan ema neʼebé moris tuir morál neʼebé loos no laran-metin ba Maromak? Ka, haʼu hakarak ema haree haʼu nuʼudar ema neʼebé tuir deʼit hakarak neʼebé sala?’ Hodi ajuda Ita-nia oan joven atu tau fiar ba morál neʼebé loos, ida-neʼe sei ajuda nia atu halo desizaun sira neʼebé matenek.

[Nota–rodapé]

^ par. 3 Naran balu laʼós naran neʼebé loos.

^ par. 10 Atu hetan informasaun liután kona-ba oinsá mak Ita bele komesa koʼalia kona-ba buat seksuál nian ho Ita-nia oan no kona-ba oinsá mak Ita bele fahe informasaun tuir sira-nia tinan, haree Livru Haklaken Janeiru-Marsu 2011, pájina 12-14.

^ par. 22 Atu hetan informasaun liután, bele haree informasaun husi Sedarlah! April 2010 ho títulu “Kaum Muda Bertanya . . . Apakah Seks Akan Memantapkan Hubungan Kami?” Livru neʼe husi Testemuña ba Jeová, no iha mós iha lia-portugés.

HUSU ITA-NIA AN . . .

▪ Saida deʼit mak hatudu katak haʼu-nia oan joven tau fiar ba morál neʼebé loos?

▪ Kuandu koʼalia ho haʼu-nia oan joven kona-ba seks, haʼu esplika ida-neʼe nuʼudar prezente husi Maromak ka sempre esplika deʼit katak Satanás bele uza seks nuʼudar lasu ida?

[Kaixa iha pájina 12]

Bíblia nia matadalan sempre loos

Livru neʼebé fó matadalan ba inan-aman kona-ba sira-nia oan joven hatete: “Maski Bíblia hakerek tinan atus ba atus liubá, maibé ninia matadalan kona-ba relasaun seksuál sempre loos. Porezemplu, ohin loron joven barak koʼa rezultadu aat, hanesan sente laran-susar no estrese demais, sira balu sai isin-rua maski la kaben, kona moras AIDS no moras seluk. Bíblia nia matadalan atu la halo relasaun seksuál antes kaben . . . diʼak ba ohin loron, ida-neʼe deʼit mak bele proteje ema husi rezultadu aat sira.”—Livru Parenting Teens With Love and Logic.