Go na content

YONGUSMA E AKSI

A fowtu fu de wan homo?

A fowtu fu de wan homo?

 „Di mi ben gro kon bigi, wan fu den moro bigi problema di mi ben abi na taki mi ben abi seksfiri gi mansma. Mi ben denki taki a firi disi ben o gwe te fu kaba, ma te nanga now mi abi fu feti nanga en ete.”​—David, 23.

 David na wan Kresten di wani du sani di e prisiri Gado. A o man du dati aladi a abi seksfiri gi tra mansma? Fa Gado e si sma di de homo?

 San Bijbel e taki?

 A no ala ten sma e si homo na a srefi fasi èn ibri kulturu abi en eigi denki fu a tori. Ma Kresten no e teki wan sani abra fu di furu sma e si en so, èn den no e meki sma ’bruya den nanga ala sortu leri’ (Efeisesma 4:14). Na presi fu dati den e luku san Bijbel e taki fu a homo sekslibi (èn tra fasi fa sma e tyari densrefi).

 Bijbel e sori krin fa wi musu si a homo sekslibi. Gado Wortu e taki:

  •  „Yu no musu didon nanga wan mansma soleki fa yu ben o didon nanga wan umasma.”​—Lefitikus 18:22.

  •  „Gado libi den meki den du soleki fa den ati wani. . . . Gado libi den meki den morsu sekslostu basi den. Dati meki den uma fu den no abi seks na a fasi fa Gado meki den, ma den abi seks na wan fasi di no fiti srefisrefi.”​—Romesma 1:24, 26.

  •  „No kori unsrefi. Sma di e huru, sma di e anbegi falsi gado, sma di e du sutadu, mansma di e poti densrefi fu tra mansma abi seks nanga den, mansma di e didon nanga tra mansma, fufuruman, gridiman, drunguman, sma di e kosi trawan, nanga sma di e puru sani na tra sma anu nanga tranga no o kisi a Kownukondre fu Gado.”​—1 Korentesma 6:9, 10.

 Ala sma musu hori densrefi na den wet fu Gado, sma di abi a firi fu de homo èn sma di no abi dati. Wi alamala musu leri fu dwengi wisrefi te wi e kisi a firi fu tyari wisrefi na wan fasi di Gado no e feni bun.​—Kolosesma 3:5.

 Disi wani taki dati . . . ?

 Disi wani taki dati Bijbel e taigi wi fu teige sma di de homo?

 Nôno. Bijbel no e gi wi deki-ati fu teige nowan sma, awinsi den de homo noso den no de homo. Na presi fu dati, Bijbel e taigi wi fu „du muiti fu libi bun nanga ala sma”, awinsi fa den e libi (Hebrewsma 12:14). Dati meki a no bun fu dreigi sma di de homo noso fu du tra ogri-ati sani nanga den.

 Disi wani taki dati Kresten musu opo densrefi teige den wet fu lanti di e taki dati tu man noso tu uma mag trow?

 Bijbel e sori taki di Gado ben seti a trowlibi, a tyari wan man nanga wan uma kon na wán (Mateyus 19:4-6). Ma a taki di sma e taki fu den wet di lanti poti gi homo di wani trow nanga makandra, na wan politiek afersi. Bijbel e taigi Kresten fu no teki sei na ini politiek (Yohanes 18:36). Dati meki Kresten no e horibaka gi lantiwet di abi fu du nanga tu mansma noso tu umasma di wani trow noso tra sani di abi fu du nanga a fasi fa homo e libi. Den no e opo densrefi teige den wet disi tu.

 Ma efu . . . ?

 Ma efu wan sma de homo nownowde dan? Sowan sma kan kenki?

 Iya. Son sma na ini a fosi yarihondro ben du dati! Bijbel e taki dati sma di e libi wan homo sekslibi no o kisi a Kownukondre fu Gado. Ma baka dati a e taki: „Sonwan fu unu ben de den sortu sma dati.”​—1 Korentesma 6:11.

 Disi wani taki dati den wan di ben tapu fu libi wan homo libi no kisi nowan firi moro fu go libi so baka? Nôno. Bijbel e taki: „Kon tron nyun sma di kisi nyun fasi fu di unu kon sabi sani finifini” (Kolosesma 3:10). Doronomo wan sma abi fu tyari kenki kon.

 Ma efu wan sma di wani libi soleki fa Gado wani e kisi a firi son leisi fu libi wan homo sekslibi, dan san a musu du?

 Neleki fa a de nanga ibri tra firi, wan sma kan bosroiti fu no poti prakseri na a firi disi. Fa so? Bijbel e taki: „Tan du san a yeye wani, dan unu no sa du nowan sani di a sondu skin wani.”​—Galasiasma 5:16.

 Luku taki a vers no e taki dati wan sma no o abi a firi fu du wan sani di a sondu skin wani. Na presi fu dati a e taki dati wan sma di e studeri Bijbel doronomo èn di e begi furu o abi a krakti fu kakafutu gi takru lostu.

 David, di wi ben kari na a bigin, si taki a sani disi tru, spesrutu baka di a taki nanga en Kresten papa nanga mama fu a problema fu en. A e taki: „Wan hebi ben komoto na mi skowru. Efu mi ben taki nanga den sensi di mi ben moro yongu, mi libi ben o waka moro bun.”

 Te fu kaba wi o si taki wi de moro koloku te wi e libi soleki fa Yehovah wani. Wi de seiker taki den wet fu Yehovah ’de reti èn taki den e meki na ati prisiri’. ’Te wi e gi yesi na den, dan wi o kisi furu blesi’.​—Psalm 19:8, 11.