Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU AUTŪ | PO UA SUIA E LE FAASAIENISI LE TUSI PAIA?

Aafiaga o Lou Olaga i le Faasaienisi

Aafiaga o Lou Olaga i le Faasaienisi

Ua faamatalaina i se tasi o lomifefiloi le faasaienisi, o se “suʻesuʻega faaauau pea i natura ma gaoioiga o mea i le lalolagi ma le vateatea, e faavae mai i mea e mātauina, saʻiliʻiliga ma le fuaina o mea.” E masani ona aofia ai ni galuega fitā ma faigatā. E tauivi saienitisi i le faia o faataʻitaʻiga ma saʻiliʻiliga i ni vaiaso, masina, po o tausaga. O nisi taimi e lē taulau a latou taumafaiga, ae o le tele o taimi e maua mai ai e tagata aogā. Mātau nisi o faaaʻoaʻoga.

Sa gaosi e se kamupani i Europa se una e iai i totonu ni faamamā e matuā lelei, ina ia mafai ai e tagata ona inuina vai palapalā e aunoa ma le maua i se maʻi. Sa faaaogā na ituaiga o mea i taimi o mala faalenatura, e pei o le mafuiʻe i Haiti i le 2010.

I le vanimonimo, o loo iai ni satelite ua faia aʻe ai le polokalame e taʻua o le Global Positioning System (GPS). Na muaʻi faia lenei polokalame mo faiga faavaegāʻau, ae ua fesoasoani foʻi i avetaavale, pailate, tagata folau, tagata tulimanu, ma tagata e feʻaʻei i mauga. E faafetaia le saienitisi na faia lenei polokalame, auā ua faafaigofie ai ona oo tagata i vaipanoa e fia ō i ai.

Po o e faaaogāina se telefoni feaveaʻi, komepiuta, po o le Initaneti? Po ua faaleleia lou soifua mālōlōina pe toe faafoʻisia lou malosi, ona o le alualu i luma o faiga faafomaʻi? Po ua e faimalaga i se vaalele? Pe afai ioe, o loo e maua la aogā mai i nisi o auala ua fesoasoani ai faiga faasaienisi i tagata. E tele itu lelei ua aafia ai o tatou olaga i le faasaienisi.

E GATA MAI MEA E ILOA E SAIENITISI I ASO NEI

Ua faia e saienitisi ni saʻiliʻiliga loloto i le lalolagi ma le vateatea, ina ia faalautele atu ai lo latou iloa. Ua iloilo e nisi saienitisi gaoioiga i totonu o atoma, ae ua taumafai nisi saienitisi e suʻesuʻe le faitau piliona o tausaga ua mavae, ina ia malamalama ai i le amataga o le vateatea. A o faasolo ina loloto ma mamao a latou suʻesuʻega, e oo lava i mea e lē vaaia ma e lē mafai ona oo i ai, ua manatu nisi saienitisi, pe afai o loo soifua moni le Atua o le Tusi Paia, e tatau la ona latou mauaina o ia.

O nisi saienitisi ma faifilosofia lauiloa e ese lo latou manatu. Ua talafeagai iā i latou le faamatalaga a le tusitala faasaienisi o Amir D. Aczel e faapea, ua latou faaaogā faamaoniga faasaienisi ina ia taumafai e faamaonia ai e leai se Atua. O se faaaʻoaʻoga, ua taʻua e se saienitisi taʻutaʻua, “o le leai o ni faamaoniga o se Atua e faatonutonuina gaoioiga o mea i le vateatea, ua matuā faamaonia ai e leai se atua.” Ua faapea mai nisi o galuega a le Atua o le Tusi Paia, o ni “faiga faamaneta” po o ni “togafiti.” *

Ae o le fesili: Po ua lava faamaoniga faasaienisi e faatatau i le lalolagi ma le vateatea, e faia ai ni faaiʻuga maumaututū? E leai. Ua matuā agaʻigaʻi i luma faiga faasaienisi, ae ua iloa e le toʻatele o saienitisi, e tele isi mea e lē o iloa, ma o isi mea atonu e lē mafai ona iloa. Na faapea mai Steven Weinberg, o le saienitisi na mauaina se faailoga taualoa i le suʻesuʻeina o le natura: “E lē mafai ona muta nei saʻiliʻiliga uma.” Ua faapea mai le polofesa o Martin Rees, o lē na avea ma Astronomer Royal o Peretania: “E iai mea atonu e lē mafai ona malamalama i ai tagata.” Ioe, o le tele o mea i le natura, mai i sela ninii e oo atu i le vateatea, e lē o taitai ona oo i ai le malamalama o saienitisi. O se faaaʻoaʻoga:

  • E lē o malamalama atoatoa saienitisi i le auala e gaoioi ai sela i meafaiola, le auala e faaaogā ai e sela le malosi, le auala e gaosi ai e sela polotini, ma le auala e vaevae ai sela.

  • E iai aafiaga o le kalave iā i tatou i sekone uma i aso taʻitasi. Peitaʻi, e lē o malamalama atoatoa saienitisi pe faapefea i le kalave ona toso i lalo le tagata pe a puna i luga, ma pe faapefea i le kalave ona faatumauina ai le faataamilosaga o le masina i le lalolagi.

  • Na faapea mai saienitisi e suʻesuʻeina le vateatea, e pe ā ma le 95 pasene o mea e faia aʻe ai le vateatea, e lē mafai ona vaaia pe iloa e masini a saienitisi. Ua latou vaevaeina nei mea i ni vaega se lua, o meafaitino e lē vaaia ma malosiaga e lē vaaia. E latou te lē o malamalama lava i le tulaga o nei mea.

E iai isi mea e lē o malamalama lava i ai saienitisi. Aiseā e tāua ai lenei tulaga? Na faapea mai se tusitala lauiloa faasaienisi: “E tele atu mea e tatou te lē o iloa nai lo o mea ua tatou iloa. Ae mo aʻu, o loʻu aafia i faiga faasaienisi, ou te lagona ai le maofa ma manaʻo e faalautele atu loʻu iloa.”

Pe afai la o loo e taumānatu po o le a suia e le faasaienisi le Tusi Paia, ma lē toe talitonu ai tagata i le Atua, seʻi manatu i le tulaga lenei: Pe afai e itiiti lava ni mea ua iloa e saienitisi atamamai e faatatau i le lagi ma le lalolagi mai i a latou masini malolosi, pe e talafeagai la ona tatou vave teena tulaga e lē o oo i ai saʻiliʻiliga faasaienisi? I se mataupu e faatatau i talafaasolopito ma suʻesuʻega i le vanimonimo, o loo faaiʻu mai i faamatalaga a le Encyclopedia Britannica: ʻI le mavae ai o le pe ā ma le 4,000 tausaga o suʻesuʻega i le vanimonimo, e foliga mai ai e tatou te lē o malamalama atoatoa i le tele o mea e faatatau i le vanimonimo, e pei foʻi o tagata Papelonia.’

E faaaloalogia e Molimau a Ieova le aiā a le tagata e fai ai lana lava filifiliga i lenei mataupu. E matou te taumafai e mulimuli i le taʻiala a le Tusi Paia: “Ia iloa e tagata uma lo outou magafagafa.” (Filipi 4:5) O le māfuaaga lea e matou te valaaulia ai oe e iloilo pe faapefea ona ōgatusa le faasaienisi ma le Tusi Paia.

^ pala. 9 Ua teena e isi le Tusi Paia ona o aʻoaʻoga a lotu i aso ua mavae ma aso nei, e pei o talitonuga e faapea o le lalolagi o le ogatotonu lea o le vateatea, ma na foafoaina e le Atua le lalolagi i aso e ono e taʻi 24 itula.​—Tagaʻi i le pusa “ Le Tusi Paia ma Faiga Faasaienisi ua Faamaonia.”