Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Elias Hutter ma Ana Tusi Paia Eperu Ofoofogia

Elias Hutter ma Ana Tusi Paia Eperu Ofoofogia

PE E mafai ona e faitauina le Tusi Paia i le gagana Eperu? E mautinoa e leai. Atonu e te leʻi vaai muamua i se Tusi Paia Eperu. Peitaʻi, e mafai ona faateleina lou talisapaia mo lau lava Tusi Paia, e ala i le aʻoaʻoina o se lesona mai i se tagata tomai na soifua i le senituri lona 16. O lona igoa o Elias Hutter ma e lua Tusi Paia Eperu na ia lomia.

Na fanau Elias Hutter i le 1553 i Görlitz, o se tamaʻi taulaga i Siamani e latalata i le tuaoi e va ai Polani ma le Czech Republic. Na aʻoaʻoina e Hutter gagana o atunuu i Sasaʻe Tutotonu i le Lutheran University i Jena. E leʻi leva ona atoa le 24 o ona tausaga, ae tofia loa o ia e avea ma polofesa o le gagana Eperu i Leipzig. Na ia suia le tulaga o aʻoaʻoga ina ua ia amataina se aʻoga i Nuremberg. I lenei aʻoga, sa mafai e tamaiti aʻoga ona aʻoaʻoina le gagana Eperu, Eleni, Latina ma le gagana Siamani i totonu o le fā tausaga, o se mea e leʻi mafai e se isi aʻoga po o iunivesite ona fai i lenā taimi.

“LE MATAʻINA O LENEI LOMIGA”

Itulau autū o le Tusi Paia Eperu a Hutter na lomia i le 1587

I le 1587, na lomia ai e Hutter lana lava faaliliuga o le Feagaiga Tuai i le gagana Eperu. Na faaigoa lenei lomiga o le Derekh ha-Kodesh, o se faaupuga na sii mai i le Isaia 35:8 ma o lona uiga “O le Ala Paia.” Ona o le matagofie o le auala na lomia ai lenei tusi, na faamatalaina ai e faapea “ua lagolagoina e mea uma o loo iai le mataʻina o lenei lomiga.” Ae o le mea na sili ona tāua ai lenei Tusi Paia, o le auala sa mafai ona fesoasoani ai i tamaiti aʻoga i le aʻoaʻoina o le gagana Eperu.

Ina ia malamalama pe aiseā na aogā ai le Tusi Paia Eperu a Hutter, seʻi iloilo ni luʻi se lua e feagai ma se tasi na taumafai e faitau le Tusi Paia Eperu. Muamua, o loo tusia i se alafapeta e ese ma e lē masani ai, lea e faitau mai i le taumatau i le agavale. Lona lua, o upu ma mataʻitusi e faaopoopo i se upu, e faigatā ai ona iloa le upu autū. O se faaaʻoaʻoga, o le upu Eperu o le נפשׁ (ua faaliliuina i le ne’phesh), e faasino atu i le upu “ola.” I le Esekielu 18:4, o loo faaopoopo i luma o lenei upu se isi foʻi upu ה (ha), lea e faasino atu i le upu “o le,” ina ia maua ai se upu tuufaatasi הנפשׁ (han·ne’phesh), lea e uiga atu i le faaupuga “o le ola.” I le vaai a se tasi e lē malamalama, e mafai ona avea le הנפשׁ (han·ne’phesh) o se upu e matuā ese mai i le נפשׁ (ne’phesh).

Ina ia fesoasoani i tamaiti aʻoga, na faaaogā e Hutter se metotia atamai e lomia ai lana tusi, lea sa aofia ai le lomia o upu Eperu i mataʻitusi uliuli ma mataʻitusi papaʻe. Na ia lomia upu autū i mataʻitusi uliuli ae o upu ma mataʻitusi e faaopoopo i se upu, na faaaogā ai mataʻitusi papaʻe. O lenei metotia atamai sa faigofie ai i tamaiti aʻoga ona iloa upu autū Eperu, ma fesoasoani iā i latou i le aʻoaʻoina o le gagana. E faaaogā foʻi e le New World Translation of the Holy ScripturesWith References lea lava metotia i faaopoopoga o loo iai. O loo lomia upu autū i mataʻitusi matamata tetele, ae o upu ma mataʻitusi e faaopoopo i se upu o loo lomia i mataʻitusi masani. O loo faaalia i ata le auala na lomia ai le Esekielu 18:4 i le Tusi Paia Eperu a Hutter, ma le faaopoopoga o le Reference Bible o lea lava mau.

O SE FAALILIUGA EPERU O LE “FEAGAIGA FOU”

Na lomia foʻi e Hutter se tuufaatasiga na ia saunia o le Feagaiga Fou, e 12 gagana sa iai. Na lomia lenei tusi i Nuremberg i le 1599 ma e masani ona taʻua o le Nuremberg Polyglot. Na manaʻo Hutter ia iai se faaliliuga Eperu o Tusitusiga Paia Eleni. Peitaʻi na ia taʻua e tusa pe na ia “lotomalie e totogi se tau taugatā” mo se faaliliuga Eperu, e leai se mea e maua ai se lomiga Eperu faapena. * O lea sa ia filifili loa e faaliliu le Feagaiga Fou mai i le gagana Eleni i le gagana Eperu. Na ia faataatia ese ana galuega uma, ma faamāeʻa ai lana faaliliuga i totonu o le tasi tausaga.

O le ā le aogā o le faaliliuga Eperu o le Tusitusiga Paia Eleni na faaliliuina e Hutter? I le 1891, na taʻua ai e se tagata tomai i le gagana Eperu e igoa iā Franz Delitzsch: “O lana faaliliuga Eperu ua mafai ai ona malamalama i se gagana ua seāseā toe faaaogā e Kerisiano ma e aogā le tilofaʻia pea, auā mai i lea upu i lea upu ua ia maua tonu lava le faaupuga saʻo.”

O LOO TUMAU PEA AOGĀ O LENEI FAALILIUGA

E leʻi tele ni tupe a Hutter na maua mai i ana faaliliuga, ma e leʻi tele foʻi ni ana faaliliuga na faatau atu. Peitaʻi o loo tumau pea le tāua ma aafiaga lelei o ana galuega. Mo se faataʻitaʻiga i le 1661, na toe teuteuina ma toe lomia ai lana faaliliuga Eperu o le Feagaiga Fou e William Robertson. Na faia foʻi faapea e Richard Caddick i le 1798. A o faaliliuina e Hutter le Feagaiga Fou mai i le gagana Eleni, na ia faaliliuina ai faalupega o le Kyʹri·os (Alii) ma The·osʹ (Atua) iā “Ieova” (יהוה, JHVH) i mau na sii mai i Tusitusiga Eperu ma mau na ia manatu o loo faasino atu iā Ieova. E tāua lenei manatu, auā o le tele o faaliliuga o le Feagaiga Fou e lē o faaaogāina ai le suafa totino o le Atua. Ae o loo faamaonia mai pea i le faaliliuga a Hutter le tāua o le toe tuu o le suafa o le Atua, i Tusitusiga Paia Eleni.

O le isi la taimi e te toe vaai ai i le suafa o le Atua, o Ieova, i Tusitusiga Paia Eleni, ia manatua le galuega sa faia e Elias Hutter ma ana Tusi Paia Eperu ofoofogia.

^ pala. 9 E iai faamaoniga o faaliliuga Eperu o le Feagaiga Fou na tusia muamua e nisi tagata tomai. O se tasi o na faaliliuga na faia i le pe ā o le 1360 e Simon Atoumanos. O le isi na faia e Oswald Schreckenfuchs i le pe ā o le 1565, o se tagata tomai i Siamani. E leʻi lomia nei faaliliuga ma ua lē o toe maua foʻi.