Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Iʻa o le Tafolā!

O Iʻa o le Tafolā!

I tausaga taʻitasi i le amataga o Iulai, e taunuu ai tafolā fafine e taʻua o southern right whales (Eubalaena australis) i le talafatai i saute o Santa Catarina i Pasili. O nei tafolā e ō mai i le faitau selau o maila mai i se ogāsami e latalata i le Anetatika, ina ia fananau ma faafailele a latou tama i se ogāsami papaʻu. Mo ni nai masina, e fiafia tagata e nonofo i lea vaipanoa ma ē e tafafao ma maimoa i matafaga po o luga o papa, e matamata i tafolā fafine ma a latou tama a o mālōlō pe taaalo i le sami. *

Iʻa e Lapopoʻa ae e Fepuna ma Tafiti i le Sami

O le umī o se tafolā fafine e mafai ona oo atu i le 52 futu (16m), e pe tusa o le umī o ni pasi se lua, ma o lona mamafa e ono oo atu i le 80 tone. E masani lava e lanu uliuli lona tino, ae o isi taimi e lanu paʻepaʻe nisi vaega o o latou manava. E telē lona ulu, e toetoe o le kuata o lona tino atoa. O lona gutu e umī ma e faaofuofu ae e leai sona gogo e pei o isi ituaiga o tafolā. Pe a alu i luma, e tā lona siʻusiʻu i luga ma lalo, nai lo le tā i autafa e pei o isi iʻa. Pe a sui le itu e alu agaʻi i ai, e apatā ona ʻapaʻapa lea e taitutusa ma le auala e ave ai se vaalele.

O le itu e mataʻina ai, e ui e lapopoʻa nei ituaiga tafolā, ae e vavai o latou tino ma o se mea e maofa ai pe a tāfiti. E mafai ona e iloa atu se tafolā o loo folau, pe a lālā i luga lona siʻusiʻu mo se taimi umi; o loo apatā lona siʻusiʻu, pe a sii i luga lona siʻusiʻu ma matuā faapalasi i lalo o le sami; ma o loo puna maualuga, pe a puna ese atoa lona tino mai i le sami, ona toe faapalasi lea i lalo ma matuā pisi ai le sami, ma e mafai ona iloa atu mai i se mea mamao.

Faailoga Mataʻina e Iloa Ai

I luga ma autafa o ulu o nei ituaiga tafolā, e iai se paʻu malō e lanu paʻepaʻe pe samasama, e ufitia i le tele o mea e pei o ni tamaʻi ula po ni tamaʻi paa (cyamids), ia e taʻua o utu o tafolā. Ua faamatala e Karina Groch, o se sooupu i le polokalame o le Brazilian Right Whale Project: “E pei lava ona eseese tulagālima o tagata, e faapena foʻi ona eseese foliga o nei paʻu malō, ma e faigofie ai ona iloa tafolā taʻitasi. Pe a afea e nei tafolā o matou ogāsami, e matou te puʻeina ata o foliga eseese o paʻu malō o loo i luga o o latou ulu, ma tuu i se tusi.”

Na taʻua e saienitisi e suʻesuʻeina meaola, e faigatā ona iloa tonu le matutua o nei ituaiga tafolā pe a mamate, ona e leai ni o latou nifo. I sa latou fua faatatau, atonu e ola nei tafolā i le pe ā ma le 65 tausaga. *

Auala Uigaese e ʻAi Ai

E ʻai e tafolā o le right whale meaola ninii e pei o tamaʻi paa ma ula. I itu e lua o lona aulamu pito i luga, e iai mea e pei o ni lauulu uumi (baleen plates). A o aau, e faamaga lona gutu ina ia alu atu i totonu le vai, ona toe vaimamā mai lea i fafo, ae totoe ai meaola ninii ia e pipii i lauulu. O lenei auala e mafai ai e le tafolā ona ʻai le silia i le lua tone o meaola ninii e pei o ni ula ma paa i le aso.

I le tau māfanafana (Ianuari/Fepuari), e ō ai tafolā o le southern right whale i le ogāsami i le Anetatika, e aai ai ina ia faatele ai le gaʻo i o latou tino. O lenei gaʻo mafiafia e aogā e faamāfanafana ai le tafolā pe a iai i se ogāsami mālūlū, ma e fai ma ana meaʻai pe a malaga atu i se isi ogāsami.

Aiseā na Fagotaina ai e Tagata?

E amata mai i le senituri lona 18 ma faasolo mai ai, na matuā saʻili e i latou e fagotaina tafolā, nei ituaiga tafolā i atunuu i le itu i saute o le lalolagi. Na manatu nei tagata fagota o le tafolā “saʻo” lea e tatau ona saʻilia. Aiseā? Talu ai e tuai le aau a nei tafolā, e faigofie la ona puʻe, e oo lava i se tagata fagota e faaaogāina se paopao ma se matatao. I le lē pei o isi tafolā, pe a tapē le right whale, e opeopea ona o le tele o le gaʻo o loo iai. O lea e faigofie ai i ē e fagotaina tafolā ona toso i le matafaga.

E lē gata i lea, sa avea gaʻo ma mea e pei o ni lauulu o loo i tainifo o na tafolā, o ni oloa tāua i lenā vaitaimi. Sa faaaogā le gaʻo e faamumū ai molī o le auala ma fai ma suāuu. Ae sa faaaogā mea e pei o ni lauulu e fai ai nonoa o ofu, fue, ma ʻaso o faamalu. O mea e pei o ni lauulu mai i se tafolā se tasi, e mafai ona faatau ma faatupe ai se suʻesuʻega atoa!

I le amataga o le senituri lona 20, na faaitiitia ai lenei ituaiga tafolā ma lē toe avea ai ma se faiga e maua ai ni tupe, ona o le soona fagotaina. I Pasili, na tapunia i le 1973 le fale tafolā mulimuli. E ui ua amata ona toe maua nisi o ituaiga tafolā, ae o loo iai pea i se tulaga lamatia isi ituaiga tafolā.

O le tafolā o le right whale o se faaaʻoaʻoga mataʻina lea o le lavelave ma le anoanoaʻi o ituaiga meafaiola eseese i le lalolagi. Ua faamaonia mai ai le mataʻina o le atamai ma le malosi o Lē na foafoaina nei mea, o le Tufuga Sili o Ieova le Atua.—Salamo 148:7.

^ pala. 2 O isi ogāsami e aai ai tafolā e latalata i le talafatai o Anitenitina, Ausetalia, Aferika i Saute, ma Uruguay, faapea motu o Aukilani i Niu Sila.

^ pala. 8 Na faamauina e saienitisi ituaiga e tolu o le tafolā o le right whale. E ese mai i le Eubalaena australis ia e maua i atunuu i le itu i saute o le lalolagi, e iai le Eubalaena glacialis ma le Eubalaena japonica ia e maua i atunuu i le itu i mātū o le lalolagi.