Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

A Mālōlōina le Tinā, e Mālōlōina Fo‘i le Pepe

A Mālōlōina le Tinā, e Mālōlōina Fo‘i le Pepe

A Mālōlōina le Tinā, e Mālōlōina Foʻi le Pepe

O LOO opo e se tinā lana pepe faatoʻā fanau. Ua ataata fiafia le tamā. Ona e faitau miliona pepe e fananau i tausaga uma, ua faalēamanaʻia ai e nisi le fanau mai o se pepe fou. Ona o le fanau mai o le pepe o se mea masani, aiseā la e popole ai fua pe a lata ina fanau mai?

E masani lava ona sologa lelei le fananau mai o pepe, ae e iai foʻi taimi e faalētonu ai. O lea e ʻalofia e mātua e faautauta le tulaʻi mai o se tulaga faalētonu, a o faatalitali le fanau mai o le pepe. O se faataʻitaʻiga, ina ia puipuia le ola o le tinā ma le pepe pe a fanau mai, e taumafai mātua e faautauta, ia malamalama i māfuaaga e faalētonu ai le fanau mai o se pepe, ona ō lea e vaai le fomaʻi o tinā ma tamaiti. Seʻi toe iloilo atili manatu o loo taʻua i luga.

Pogai o Faafitauli o le Fanautama

O se tasi o māfuaaga e tutupu ai faafitauli pe a fanau se pepe, o le lē toʻaga o le tinā maʻitaga e alu e vaai le fomaʻi. Ua fai mai Dr. Cheung Kam-lau o le fomaʻi faapitoa mo tinā ma pepe i le falemaʻi o Prince of Wales i Hong Kong, “e iai lamatiaga pe afai e lē alu le tinā e vaai le fomaʻi i le taimi o le maʻitaga.” Na ia taʻua foʻi, “e toʻatele tinā e faatalitalia se pepe e malosi ma lapoʻa, ae e lē o le mea lenā e tupu i taimi uma.”

Na taʻua i le lomiga faafomaʻi, Journal of the American Medical Women’s Association ia faafitauli e afāina ai tinā, e faapea “o māfuaaga autū o le maliliu o tinā,” o le tele o le palapala alu, ua faigatā ona fanau, aafia i siama, faapea ma le toto maualuga. Peitaʻi, e tusa ma lea lomiga ua mafai ona togafitia nei mea, ma i le tele o tulaga “e lē manaʻomia ni masini faapitoa . . . e faatino ai le tausiga faafomaʻi i aso nei.”

E lelei pe afai e faigofie ona maua e le pepe le tausiga faafomaʻi. Ua taʻua i le lomiga a Malo Aufaatasi o le UN Chronicle, “e luavaetolu o pepe fou e feoti, e mafai ona puipuia pe [ana maua] uma e tinā ma pepe” togafitiga faafomaʻi e “masani ai, ma faigofie ona faatinoina e aunoa ma ni masini taugatā.” Peitaʻi, e tusa ma le lipoti mai le Philippines News Agency, e faanoanoa ona e lē malamalama le tinā i le mea e fai faapea le lē ano e vaai le fomaʻi i le taimi o lona maʻitaga.

Tausiga Sili Ona Lelei o le Tinā ma le Pepe

Ua taʻua i le UN Chronicle: “A mālōlōina le tinā, e mālōlōina foʻi le pepe.” Ae afai e lē lelei le tausiga faafomaʻi o le tinā maʻitaga, ma le taimi e fanau ai, ma pe a uma ona fanau, e faapena foʻi lana pepe.

I nisi atunuu atonu e faigatā ona maua e le fafine maʻitaga se tausiga lelei. Atonu e mamao le falemaʻi pe taugatā foʻi. Ae e tatau lava ona taumafai le tinā maʻitaga e vaai le fomaʻi i lea vaitaimi. E sili ona tāua lea tulaga pe afai e ola le tinā e ōgatusa ma le Tusi Paia, auā o loo taʻua ai le paia o le ola, e aofia ai ma le ola o le pepe e leʻi fanau mai.—Esoto 21:22, 23; * Teuteronome 22:8.

Po o lona uiga e ao ona alu le tinā e vaai le fomaʻi i vaiaso uma? E leai. Na taʻua e le Faalapotopotoga o le Soifua Mālōlōina i le Lalolagi (WHO) faafitauli e masani ona maua ai tinā maʻitaga e faapea, “o fafine maʻitaga e na o le faafā ona ō e vaai le fomaʻi,” e tutusa aogā e latou te maua “ma aogā e maua e i latou e faa-12 pe sili atu foʻi ona ō atu e vaai le fomaʻi.”

Mea e Mafai Ona Fai e Fomaʻi

Ina ia sologa lelei le tinā ma lana pepe e leʻi fanau mai, o loo taʻua i lalo mea ua faia e fomaʻi ma i latou e vaavaaia tinā ma pepe e leʻi fananau mai:

▪ E siaki le soifua mālōlōina o le tinā ma fai suʻesuʻega ia iloa ni faafitauli e ono tulaʻi mai, ma puipuia ai le tinā ma lana pepe a o faagasolo le taimi o lona maʻitaga.

▪ E suʻe le toto ma le feʻau lata a le tinā ina ia iloa ai pe vaivai lona toto, po o maua i se siama, pe iai se faafitauli i le toto o le tinā ma le pepe (RH incompatibility), ma isi faamaʻi. E siaki pe maua i le maʻi suka, po o le rupela, maʻi pipisi mai feusuaʻiga, ma le maʻi o fatugaʻo lea e ono maua ai i le toto maualuga.

▪ Pe afai e tatau ai ma e manaʻo i ai le tinā, ona fai lea o sona tui e puipui ai mai le fulū, ʻona, ma le RH incompatibility.

▪ Atonu foʻi e latou te fautuaina le tinā e inu vaitamini, aemaise lava le folic acid e aogā i le toto.

Pe a iloa e fomaʻi faafitauli e ono tutupu i le tinā ma lana pepe ma puipuia i laʻua, ma fesoasoani i le tinā ia faia faapea, o le a mālōlōina ai le tinā ma lana pepe.

Faaitiitia o Lamatiaga i le Taimi e Faatigā ma Fanau Ai

Na taʻua e Joy Phumaphi, o le faatonu sili lagolago o le Matagaluega o le Soifua Mālōlōina o Aiga i le WHO: “O le taimi sili ona faigatā i le tinā maʻitaga o le taimi ua faatigā ai, ma le fanau mai o le pepe.” E faapefea ona puipuia mai faafitauli e ono aafia ai le soifua o le tinā ma le pepe? E faigofie lava le mea e ao ona fai e le tinā a o leʻi oo i lea taimi. * E tāua tele lea mea mo i latou e lē mananaʻo e tui le toto ona o o latou lotofuatiaifo, ma e lē o mananaʻo e afāina ai.—Galuega 15:20, 28, 29.

E ao i le tinā ona siaki le fomaʻi po o le faatosaga po o ni tagata e iai le poto masani e faaaogā isi togafitiga, e ese mai i le faia o se tuigātoto. O se gaoioiga poto foʻi i mātua o loo faatalitali le fanau o le la pepe ona siaki pe ioe le falemaʻi ma i latou o le a faafanauina le pepe i o la manaʻoga. * E lua fesili e ao lava ona fesili ai i le fomaʻi: 1. O le ā lau mea e fai pe afai e tele le toto o le tinā po o le pepe ua alu, pe tulaʻi mai foʻi se faafitauli? 2. Afai e te lē o iai i le taimi e fanau ai le pepe, o le ā se fuafuaga ua e faia ina ia faamautinoa e faatino e isi oʻu manaʻoga?

O le tinā e faautauta, a o leʻi fanau e alu e vaai lana fomaʻi ia faamautinoa o loo lelei lona toto. Atonu foʻi e fautuaina e le fomaʻi le tinā ina ia inu le folic acid ma isi vaitamini ma fualaau e maua ai le uʻamea e faaleleia ai le toto.

E siaki foʻi e le fomaʻi isi vala tāua. O se faataʻitaʻiga, po o iai nisi faafitauli tau soifua mālōlōina o le tinā e ao ona faaleleia? E lelei ona lava lana mālōlō. E lelei ona tagaʻi totoʻa i lona mamafa ma faagaoioi lona tino. E tatau foʻi ona vaai ia mamā lona tino ma ona oloa.

Ua faaalia i suʻesuʻega, e iai le sootaga o le mamaʻi o oloa ma faalētonu e ono tulaʻi mai e maualuga ai le toto, tigā tutui le ulu, ma le fulafula o le tino. * O lea tulaga e ono fafano ai le pepe ma oo ina maliliu ai pepe ma tinā, aemaise lava i atunuu tau atiaʻe.

O le fomaʻi lelei, e siaki faalelei le tinā maʻitaga ma se maʻi e ono maua ai. Afai ua vave ona faatigā ae leʻi oo i lona taimi, e taofia e ia le tinā i le falemaʻi, ma puipuia ai le ola o le tinā ma le pepe.

Ua fai mai Dr. Quazi Monirul Islam, le faatonu o le WHO i le Matagaluega mo le Saogalemu o Tinā Maʻitaga: “Ua lamatia ola o tinā i le taimi e fananau ai.” Ae a lelei le tausiga faafomaʻi i le taimi o le maʻitaga, i le taimi e fanau ai, ma pe a uma ona fanau, o le a puipuia ai mai le tele o faalētonu, faapea ma le oti. E tāua tele le vaai faalelei o le soifua mālōlōina. Auā afai e te manaʻo e mālōlōina lau pepe, e tatau foʻi ona e taumafai ina ia lelei lou soifua mālōlōina.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 10 O loo taʻua i le tusitusiga Eperu le lavea o se tinā po o lana pepe e leʻi fanau mai i se faalavelave, ma maliu ai.

^ pala. 20 Tagaʻi i le pusa “ Sauniuniga i le Taimi e Tō Ai.”

^ pala. 21 A o leʻi fanau le la pepe, e lelei i ulugalii Molimau a Ieova ona talanoa ma le Komiti e Fesootaʻi ma Falemaʻi. E ō atu le Komiti i falemaʻi ma fomaʻi e faamatala i ai le auala e togafitia ai maʻi a Molimau a Ieova ona e latou te lē talia le toto. E mafai foʻi ona latou fesoasoani i le suʻeina o se fomaʻi e malamalama i talitonuga o le maʻi ma ua iloa faaaogā isi togafitiga e lē faaaogāina ai le toto.

^ pala. 24 O loo faia pea suʻesuʻega e faamautinoa po o tele se afāina o le tinā ona o le mamaʻi o ona oloa, ma o se mea lelei le faamamā o oloa ma tainifo.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 11]

E tusa ma faamaumauga na maua iā Oketopa 2007, e 536,000 tinā e maliliu i le tausaga, e tusa lea ma le toʻatasi le fafine e oti i le minute ona o faafitauli i le taimi o le maʻitaga.—United Nations Population Fund

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 12]

“I tausaga taʻitasi, e 3.3 miliona pepe e fananau mai ua feoti, ma e sili atu ma le 4 miliona pepe fou e feoti a o leʻi atoa le 28 aso talu ona fananau mai.”—UN Chronicle

 [Pusa i le itulau 13]

SAUNIUNIGA I LE TAIMI E TŌ AI

1. Ia vaai faalelei po o lē fea falemaʻi, fomaʻi, ma le faatōsaga e te manaʻo e vaaia oe.

2. Ia toʻaga e alu e vaai lau fomaʻi po o le faatōsaga, ia lelei la lua faiā ma e mafai ona e faamoemoeina.

3. Ia vaai faalelei lou soifua mālōlōina. Pe a talafeagai, inu vaitamini e manaʻomia, ae aua le inuina mea e leʻi faatonuina e le fomaʻi. Aua le inu i le ʻava malosi. Ua taʻua e le Matagaluega e Suʻesuʻeina le Pulea e le ʻAva Malosi: “E ui e sili ona lamatia pepe e inutele o latou tinā, ae e lē o manino mai i suʻesuʻega po o le ā le tele o le ʻava malosi e mafai ona inu e se tinā.

4. Afai ua e faatigā a o leʻi oo i le 37 vaiaso o lou maʻitaga, alu loa e vaai le fomaʻi po o le fale failele. O lou vave maua o le fesoasoani o le a puipuia ai mai le fanau a o leʻi oo i le taimi e tatau ai, faapea ma ni faalētonu e tulaʻi mai ai. *

5. Ia faamaumau uma faaiʻuga ua faia e tusa o le tausiga faafomaʻi. O se faataʻitaʻiga, ua faatumu e le toʻatele se pepa (DPA, Faatonuga/Tuusaunoaina Faafomaʻi ua Muaʻi Saunia) e faamaumau ai a latou filifiliga ma le tagata e avea ma o latou sui pe a oo ina lē mafai e ia ona tautala. Ia vaai po o ā aiāiga o ia mea i lou atunuu e tusa ai ma le tulafono.

6. Pe a fanau le pepe, ia e tausi lelei oe ma lau pepe, aemaise pe afai na fanau lē au. Ia vave ona vaai le fomaʻi faapitoa o tamaiti pe afai e iai se faafitauli.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 41 E masani ona tui atu le toto i pepe e fananau lē au pe maua i le toto vaivai, ma e lē o lava o latou sela mumū o le toto.