Alu i mataupu o loo iai

O le ā le Manatu o le Tusi Paia i Sefuluaʻi?

O le ā le Manatu o le Tusi Paia i Sefuluaʻi?

Tali a le Tusi Paia

 Na faatonuina tagata Isaraelu e foaʻi atu le sefuluaʻi, a po o le tasi vaesefulu o mea e latou te maua, e lagolagoina ai le tapuaʻiga moni. Na fetalai le Atua iā i latou: “E ao lava ona e avatu le sefuluaʻi o au fatu uma, ia e fua mai i le fanua i lea tausaga ma lea tausaga.”—Teuteronome 14:22.

 O le faatonuga e faatatau i le sefuluaʻi, o se vaega o le Tulafono a Mose lea na avatu e le Atua i le nuu o Isaraelu anamua. E lē o ola Kerisiano i le Tulafono a Mose, ma e lē manaʻomia foʻi la ona latou faia le sefuluaʻi. (Kolose 2:13, 14) Nai lo lea, e faia e se Kerisiano se foaʻi tau tupe “e tusa ma le mea ua filifili i lona loto, aua le faia ma le tigā, aua foʻi le faia faamalosi, auā e alofa le Atua i lē e foaʻi ma le lotofiafia.”—2 Korinito 9:7.

 Sefuluaʻi i le Tusi Paia​—O le “Feagaiga Tuai”

 E tele taimi e taʻua ai le sefuluaʻi i le vaega o le Tusi Paia lea e masani ona taʻua o le Feagaiga Tuai. O le tele lava o taimi e taʻua ai, ina ua uma ona tuuina atu le Tulafono (Tulafono a Mose) iā Isaraelu e ala atu iā Mose. Ae e iai foʻi ni nai taimi na taʻua ai a o leʻi tuuina atu le Tulafono.

A o leʻi tuuina atu le Tulafono a Mose

 O le tagata muamua lava na ofo atu lana sefuluaʻi o loo taʻua i le Tusi Paia, o Aperamo. (Kenese 14:18-20; Eperu 7:4) E na o le faatasi lava ona ofo atu e Aperamo lenā sefuluaʻi o se meaalofa i le tupu ma o le ositaulaga o Salema. E leai se faamaoniga i le Tusi Paia na iloa ai na toe ofo atu e Aperamo po o lana fanau se sefuluaʻi.

 O le tagata lona lua o loo taʻua i le Tusi Paia na ofo atu lana sefuluaʻi, o le atalii o le atalii o Aperaamo o Iakopo. Na tautō atu Iakopo e na te foaʻi atu le “sefuluaʻi o mea uma” na te maua i le Atua, pe a faamanuia le Atua iā te ia. (Kenese 28:20-22) Na taʻua e nisi faitofā o le Tusi Paia, na totogi atu e Iakopo lenei sefuluaʻi e ala i taulaga i manu e pei ona ia tautō ai, ae na te leʻi faamalosia lona aiga e faia ni sefuluaʻi.

Ina ua tuuina atu le Tulafono a Mose

 Na faatonuina tagata Isaraelu anamua e totogi le sefuluaʻi e lagolagoina ai le latou tapuaʻiga.

  •   O le sefuluaʻi na tausia ai i latou na galulue faataimi atoa mo le tapuaʻiga, e pei o le ʻau sa Levī ma ositaulaga lea e leai ni o latou lava fanua e galulue ai. (Numera 18:20, 21) E maua e tagata sa Levī e lē o ni ositaulaga sefuluaʻi mai i tagata Isaraelu, ona latou toe foaʻi atu lea o le tasi vae sefulu o mea e sili ona lelei mai na sefuluaʻi i ositaulaga.—Numera 18:26-29.

  •   E foliga mai na iai se sefuluaʻi lona lua i le tausaga na tatau ona totogi, lea na maua ai e tagata sa Levī ma isi tagata e lē o ni sa Levī aogā. (Teuteronome 14:22, 23) Na faaaogā e tagata Isaraelu lenei sauniuniga i taimi o tausamiga faapitoa, ma e iai tausaga patino e tufatufaina ai nei sefuluaʻi i tagata matitiva.—Teuteronome 14:28, 29; 26:12.

 O le ā le auala na faia ai le sefuluaʻi? Na tuu ese e tagata Isaraelu le tasi vaesefulu o fua o seleselega e maua mai i o latou fanua i le tausaga. (Levitiko 27:30) Pe a mananaʻo e faatupe le latou sefuluaʻi, e tatau la ona faaopoopo i ai le 20 pasene o le aofaʻiga o le sefuluaʻi. (Levitiko 27:31) Na faatonuina foʻi i latou e avatu “manu lona sefulu uma o le lafu povi ma le lafu mamoe.”—Levitiko 27:32.

 Pe a fia iloa le tasi vaesefulu o latou lafumanu, e tatau i tagata Isaraelu ona filifili manu lona sefulu uma pe a faitau a latou lafumanu. Na taʻua foʻi i le Tulafono, e lē tatau ona iloilo pe fesuiaʻi nei manu ua filifilia ma e lē mafai foʻi ona sui i se tupe .(Levitiko 27:32, 33) Ae o le sefuluaʻi lona lua lea e faaaogā i tausamiga faaletausaga, e mafai ona sui i se tupe. E aogā tele lenei faatulagaga mo tagata Isaraelu e malaga mamao mai e auai i le tausamiga.—Teuteronome 14:25, 26.

 O le ā le taimi e avatu ai le sefuluaʻi e tagata Isaraelu? Na avatu e tagata Isaraelu le sefuluaʻi i tausaga uma. (Teuteronome 14:22) Ae e latou te lē faia faapea i le tausaga lona fitu. O le tausaga lenā o le sapati po o le tausaga e mālōlō ai, ma e lē galulue ai tagata Isaraelu i o latou fanua. (Levitiko 25:4, 5) O lenei la faatulagaga faapitoa, e lē aoina ai se sefuluaʻi. O tausaga lona tolu uma ma tausaga lona ono o le Sapati faaletausaga lea e fitu tausaga le umi, e avatu ai e tagata Isaraelu a latou sefuluaʻi lona lua i tagata matitiva ma le ʻau sa Levī.—Teuteronome 14:28, 29.

 O le ā le faasalaga o le lē avatuina o le sefuluaʻi. E lē o taʻua i le Tulafono a Mose se faasalaga. Na tatau ona faia le sefuluaʻi ona o se tiute tauave e tatau ona latou faia. Sa tatau ona latou faailoa atu i luma o le Atua ua avatu a latou sefuluaʻi, ma talosagaina ana faamanuiaga. (Teuteronome 26:12-15) Pe a lē avatuina la le sefuluaʻi, e silasila i ai le Atua o le gaoi.—Malaki 3:8, 9.

 Pe o se avega mamafa le avatu o le sefuluaʻi? E leai. Na folafola atu e le Atua i le nuu o Isaraelu, o le a ia matuā faamanuia i latou pe a latou avatu sefuluaʻi. (Malaki 3:10) Ae pe a latou lē faia faapea, o le a mafatia foʻi le nuu. E latou te lē maua faamanuiaga a le Atua, ma lē maua aogā mai i galuega a ositaulaga ma le ʻau sa Levī.—Neemia 13:10; Malaki 3:7.

 Sefuluaʻi i le Tusi Paia—O le “Feagaiga Fou”

 Na iai pea le faatulagaga o le totogiina o le sefuluaʻi i le taimi na soifua ai Iesu i le lalolagi. Peitaʻi, na lē toe aogā ina ua mavae le maliu o Iesu.

Taimi o Iesu

 I le vaega o le Tusi Paia lea e taʻua e le toʻatele o le Feagaiga Fou, o loo faailoa mai ai na faaauau pea ona avatu e tagata Isaraelu sefuluaʻi a o iai Iesu i le lalolagi. Na ia faailoa mai e tatau ona latou avatu le sefuluaʻi, ae na ia taʻusalaina taʻitaʻi lotu o ē na tautū lava i le totogiina o sefuluaʻi ae na latou “manatu māmā i mataupu matuā tāua o le Tulafono, e pei o le faia o mea tonu, o le alofa mutimutivale, ma le faamaoni.”—Mataio 23:23.

Ina ua mavae le maliu o Iesu

 E leʻi toe manaʻomia ona totogi le sefuluaʻi ina ua mavae le maliu o Iesu. O le maliu faataulaga o Iesu, na faalēaogāina ai le Tulafono a Mose, e aofia ai ma le “poloaʻiga ina ia aoaoina le sefuluaʻi.”—Eperu 7:5, 18; Efeso 2:13-15; Kolose 2:13, 14.

a O le sefuluaʻi, “o le tasi vaesefulu o mea e maua e se tagata, ua tuu ese mo se fuafuaga faapitoa. . . . O sefuluaʻi ia e taʻua i le Tusi Paia, e masani a e faasino atu i foaʻi mo le tapuaʻiga.”—Harper’s Bible Dictionary, itulau 765.