Alu i mataupu o loo iai

O le ā le Agaga?

O le ā le Agaga?

Le tali a le Tusi Paia

 O le upu “agaga” i le Tusi Paia, e faaliliuina mai le upu Eperu neʹphesh, ma le upu Eleni psy·kheʹ. O le upu Eperu e uiga atu i se “meaola e mafai ona mānava,” ae o le upu Eleni e uiga atu i “se meafaiola.” a O le agaga la, o se meafaiola ae lē o se vaega o le tagata e ola pea pe a oti. Ia iloilo le auala o loo faailoa mai ai i le Tusi Paia, e faasino atu le agaga i le ola o le tagata:

E leʻi tuuina atu iā Atamu se agaga, ae na “avea o ia ma tagata ola”

  •   Ina ua foafoaina e Ieova le Atua le uluaʻi tagata o Atamu, ua faapea mai le Tusi Paia, ona “avea ai lea o le tagata ma tagata ola.” (Kenese 2:7) E leʻi tuuina atu iā Atamu se agaga, ae na avea o ia ma tagata ola.

  •   Ua taʻua i le Tusi Paia e mafai e le agaga (tagata) ona galue, lagona le faiʻai, ʻai, usitaʻia tulafono, ma paʻi i se tino oti. (Levitiko 5:2; 7:20; 23:30; Teuteronome 12:20; Roma 13:1) O mea uma na e faia e se tagata ola.

Pe e ola pea le agaga pe a oti le tagata?

 E leai, e mafai ona oti le agaga. E tele mau o le Tusi Paia o loo taʻua ai le agaga e mafai ona oti. O nisi nei o faataʻitaʻiga:

  •   “O le tagata ola (agaga) e agasala, e oti lava o ia.”—Esekielu 18:4, 20.

  •   I Isaraelu anamua, o le faasalaga mo soligatulafono e sili ona matuiā, o le “fasiotia o le tagata (agaga).” (Esoto 12:15, 19; Levitiko 7:20, 21, 27; 19:8, King James Version) O le a “fasiotia” le tagata (agaga). —Esoto 31:14, King James Version.

  •   Pe a oti le tagata, e faaaogā i le Tusi Paia le faaupuga “tino oti.” (Levitiko 21:11; Numera 6:6) E ui o loo faaaogā i nisi faaliliuga o le Tusi Paia le faaupuga “tino oti” po o le “tagata oti,” ae o loo faaaogā i uluaʻi tusitusiga Eperu le upu neʹphesh po o le “agaga.”

E mafai ona uiga atu le “agaga” i le “ola”

 E tutusa uiga o loo faaaogā ai upu “agaga” ma le “ola” i le Tusi Paia. Mo se faataʻitaʻiga, i le Iopu 33:22, o loo faaaogā ai le upu Eperu mo le “agaga” (neʹphesh) e uiga atu i le “ola.” E lē gata i lea, ua taʻua i le Tusi Paia, e mafai ona lamatia pe oti le agaga po o le ola o le tagata.—Esoto 4:19; Faamasino 9:17; Filipi 2:30.

 O le faaaogāina o le upu “agaga” ua fesoasoani iā i tatou e malamalama ai i mau ia o loo taʻua ai le “alu ese atu” ma “mavae atu” o le ola. (Kenese 35:18; King James Version) O lenei faaupuga faatusatusa ua faailoa mai ai e iai le mutaaga o le ola o le tagata. Ua faaliliuina i nisi Tusi Paia le faaupuga i le Kenese 35:18 i le “mānava mulimuli.”—Good News Translation; New Jerusalem Bible.

Le mea e tupuga mai ai le talitonuga e ola pea le agaga

 Na aʻoaʻoina e nisi Kerisiano le talitonuga e ola pea le agaga, mai i filosofia faa-Eleni anamua, ae lē mai le Tusi Paia. Ua taʻua i le Encyclopædia Britannica e faapea: “O faamatalaga i le Tusi Paia e faatatau i le agaga, e fesootaʻi atu i so o se mea e mafai ona mānava. Ae lē o faailoa mai ai se eseesega o le tino agaga ma le tino faaletino. O lena talitonuga, e faavae mai i filosofia faa-Eleni.

 E lē faatagaina e le Atua ona tuufaatasi ana aʻoaʻoga ma filosofia a tagata, e pei o le talitonuga i le agaga e ola pea. Nai lo lea, ua lapataʻi mai le Tusi Paia: “Ia faaeteete: ina neʻi maileia outou e se tasi i filosofia ma manatu taufaasesē e lē aogā e tusa ma tū masani a tagata.”—Kolose 2:8.

a Tagaʻi i le The New Brown, Driver, and Briggs Hebrew and English Lexicon of the Old Testament, itulau 659, ma le Lexicon in Veteris Testamenti Libros, itulau 627. O le tele o faaliliuga o le Tusi Paia e faaliliu ai upu neʹphesh ma le psy·kheʹ e fua i le auala o loo faaaogā ai upu, e pei o le “agaga,” “ola,” “tagata,” “meafaiola,” po o le “tino.”