Alu i mataupu o loo iai

O le ā le Lepa Afi? Pe e Tutusa ma Seoli po o Kena?

O le ā le Lepa Afi? Pe e Tutusa ma Seoli po o Kena?

Tali a le Tusi Paia

 O le lepa afi, o se faailoga lea o le faaumatiaga e faavavau. E tutusa ma Kena, ae e eseese ma seoli, o le tuugamau taatele o tagata.

E lē o se lepa afi moni

 I fuaiupu e lima o le Tusi Paia ia e taʻua ai le “lepa afi,” ua faaalia ai o lenei lepa afi e faafaatusa ae lē o se lepa afi moni. (Faaaliga 19:20; 20:10, 14, 15; 21:8) O mea o loo mulimuli mai e lafoina uma i le lepa afi:

Se faailoga o le faaumatiaga e faavavau

 Ua faapea mai le Tusi Paia “o le uiga o le lepa afi, o le oti faalua lea.” (Faaaliga 20:14; 21:8) O le isi ituaiga o oti lea o loo taʻua i le Tusi Paia, na māfua ina ua agasala Atamu. O lenei oti e mafai ona foʻia e ala i le toetū, ma ua toeitiiti ona aveesea lea e le Atua.​—1 Korinito 15:21, 22, 26.

E leai se tasi e mafai ona faasaoina mai i le lepa afi faafaatusa

 Ua faaataina e le lepa afi se isi ituaiga oti, o le oti faalua lea. E ui lava ua faaāta mai ai foʻi le lē toe iai o se gaoioiga, ae e ese mai ona e lē o taʻua i le Tusi Paia e faapea e iai se toetū o le oti faalua. O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai le Tusi Paia ua iā Iesu “ki o le oti ma le seoli,” ma ua faaalia ai ua iā te ia le pule e faasaʻoloto ai tagata mai le oti ona o le agasala a Atamu. (Faaaliga 1:​18; 20:13, King James Version) Peitaʻi e lē o iai iā Iesu po o se isi lava, le ki o le lepa afi. O lenei lepa afi faafaatusa, ua faaata mai ai le faasalaga e faavavau po o le faaumatiaga aʻiaʻi.​—2 Tesalonia 1:9.

E Tutusa ma Kena, po o le Vanu o Hinoma

 E faa 12 ona taʻua Kena (faa-Eleni geʹen·na) i le Tusi Paia. E pei o le lepa afi, ua faaata mai ai le faaumatiaga e faavavau. E ui ua faaliliuina e nisi faaliliuga le upu Kena i le “seoli,” peitaʻi e ese mai Kena iā seoli (Eperu sheʼohlʹ, Eleni haiʹdes).

O le Vanu o Hinoma

 O le upu “Kena” o lona uiga moni o le “Vanu o Hinoma,” e faasino atu i se vanu i tua o pā o Ierusalema. I taimi o le Tusi Paia, na faaaogā e tagata o le aai lenei vanu e lafoaʻi i ai lapisi. Na latou faamūina ai pea se afi e susunu ai otaota, ma na ʻai e ilo isi mea e leʻi mū i le afi.

 Na faaaogā e Iesu Kena e fai ma ata o le faaumatiaga e faavavau. (Mataio 23:33) Na ia fetalai, o Kena “e lē mamate ai ilo ma e lē tineia foʻi le afi.” (Mareko 9:​47, 48) Na ia faasino atu i tulaga o le Vanu o Hinoma ma le valoaga o loo i le Isaia 66:24 e faapea: “O le a latou ō atu ma vāai i tino o tagata oti na solitulafono iā te aʻu; e lē mamate foʻi ilo o loo i o latou tino, e lē tineia lo latou afi.” I le talafaatusa a Iesu, e leʻi faamatala ai le faapuapuagatiaina, ae o le faaumatiaga aʻiaʻi. Na faatamaʻia e anufe ma le afi tino o meaola mamate ma tino oti, ae lē o tagata ola.

 E leʻi faailoa mai lava i le Tusi Paia se tasi na toetū mai i Kena. O le “lepa afi” ma le “afi i Kena” ua faaata mai ai le faaumatiaga aʻiaʻi e faavavau.​—Faaaliga 20:14, 15; 21:8; Mataio 18:9.

E faapefea ona ‘⁠faapuapuagatia i latou i le ao ma le pō e faavavau, faavavau lava?’

 Afai o le lepa afi e faaāta mai ai le faaumatiaga, aiseā la ua taʻua ai i le Tusi Paia o le a ‘⁠faapuapuagatia ai i le ao ma le pō e faavavau, faavavau lava’ le Tiapolo, le manufeʻai, ma le perofeta pepelo? (Faaaliga 20:10) Seʻi iloilo ni māfuaaga se fa, e iloa ai o lenei faapuapuagatiaina e lē o se mea moni:

  1.   Pe afai e faapuapuagatia e faavavau le Tiapolo, e tatau la ona ola pea o ia e faavavau. Ae o loo faapea mai le Tusi Paia o le a faaumatia o ia pe o le a lē toe iai.​—Eperu 2:​14.

  2.   O le ola e faavavau o se meaalofa mai i le Atua, ae lē o se faasalaga.​—Roma 6:​23.

  3.   O le manufeʻai ma le perofeta pepelo ua na o ni mea faafaatusa, ma e lē mafai ona faapuapuagatiaina moni.

  4.   Ua iloa mai i faamatalaga o le Tusi Paia, o le a faapuapuagatiaina le Tiapolo e ala i le faaumatia e faavavau.

 O le upu o loo faaaogāina mo le “faapuapuagatia” i le Tusi Paia, e uiga atu foʻi i se “tulaga saisaitia.” O se faataʻitaʻiga, o le upu Eleni mo le “leoleo o le falepuipui” o loo faaaogāina i le Mataio 18:34, o loo faaliliuina foʻi i le tele o isi faaliliuga i “ē e faia faasalaga.” Ua faaalia ai i inei le sootaga o le upu “faapuapuagatia” ma le “saisaitia.” I se tulaga talitutusa, o tala o loo i le Mataio 8:​29 ma le Luka 8:​30, 31, o loo faafesootaʻi atu ai le “faapuapuagatia” i le “tō,” lea ua faaāta mai ai le oti po o se nofoaga e lē toe iai se gaoioiga. (Roma 10:7; Faaaliga 20:​1, 3) O le mea moni, o le tele o taimi o loo faaaogā ai i le tusi o Faaaliga le upu “faapuapuagatia” i se uiga faafaatusa.​—Faaaliga 9:5; 11:10; 18:​7, 10.