Gue na tënë ti yâ ni

“Mä na bê na Jésus”: Eskê gï ti mä na bê na Jésus alingbi awe ti tene zo awara salut?

“Mä na bê na Jésus”: Eskê gï ti mä na bê na Jésus alingbi awe ti tene zo awara salut?

Kiringo tënë ti Bible

 A-Chrétien amä na bê so Jésus akui lani ndali ti siokpari ti azo kue (1 Pierre 3:18). Me, ti wara salut a hunda ye mingi ahon ti mä gï na bê na Jésus tongana Sauveur. Na tapande, asioni yingo ahinga so Jésus ayeke “Molenge ti Nzapa,” me ala yeke wara ande salut ape, a yeke futi ande ala.—Luc 4:41; Jude 6.

 Nyen la mbi doit ti sara ti tene a sö mbi?

  •   A lingbi mo mä na bê so Jésus amû fini ti lo na sacrifice ndali ti asiokpari ti e (Kusala 16:30, 31; 1 Jean 2:2). Ye so aye ti fa nga so a lingbi mo yeda so Jésus ayeke lani dä biani nga ti yeda so aye kue so Bible atene na ndö ti lo ayeke tâ tënë.

  •   Gi ti hinga ye so Bible afa tâ biani (2 Timothée 3:15). Bible afa so bazengele Paul na Silas atene lani na mbeni zo ti batango da ti kanga atene: “Mä na bê na Seigneur Jésus na a yeke sö ande mo.” Na pekoni, ala komanse ti “fa tënë ti Jéhovah” a na zo ti batango da ti kanga ni (Kusala 16:31, 32). Ye so aye ti fa so zo ti batango da ti kanga ni apeut lani ape ti mä na bê vraiment na Jésus sân ti tene lo gbu nda ti aye so Bible afa. Lo doit lani ti wara tâ hingango ye na ndö ti Mbeti ti Nzapa.—1 Timothée 2:3, 4.

  •   Changé bê ti mo (Kusala 3:19). A lingbi nga mo changé bê ti mo, so ti tene ti sara vundu mingi ndali ti asioni sarango ye so mo yeke na ni ândö. Azo ayeke bâ na lê ti ala polele so mo changé bê ti mo tongana mo zia lege ti sarango aye so Nzapa aye ni ape nga mo sara “akusala so alingbi biani na changengo bê.”—Kusala 26:20.

  •   Wara batême (Matthieu 28:19). Jésus afa so azo so aye ti ga adisciple ti lo ayeke wara batême. Zo ti batango da ti kanga so e sara tënë ti lo fade awara lani batême (Kusala 16:33). Legeoko nga, na peko ti so bazengele Pierre afa lani tâ tënë na gbâ ti azo na ndö ti Jésus, “ala so ayeda na tënë ti lo na ngia na bê ti ala, a batize ala.”—Kusala 2:40, 41.

  •   Sara ye alingbi na wango ti Jésus (aHébreu 5:9). Azo so “[a]bata aye kue” so Jésus ahunda na ala ti sara ayeke fa so ala yeke adisciple ti lo na lege ti fason so ala yeke vivre na ni (Matthieu 28:20). Ala ga azo so “ayeke sara ye alingbi na tënë ni, . . . [me] pëpe azo so ayeke mä ni gï na mê senge.”—Jacques 1:22.

  •   Gbu ngangu juska na ndani (Marc 13:13). Adisciple ti Jésus ‘abezoin gbungo ngangu’ tongaso si a sö ala (aHébreu 10:36). Na tapande, bazengele Paul asara ye alingbi na atënë kue so Jésus afa na lo, lo ngbâ lani lakue be-ta-zo na Nzapa, nga lo gbu ngangu lani, ti londo na ngoi so lo ga Chrétien juska na ngoi so lo kui.—1 aCorinthien 9:27.

 Zo adoit ti tene “sambela ti wasiokpari” si a sö lo?

 Na yâ ti ambeni bungbi ti nzapa, azo ayeke tene asambela tongana “Sambela ti wasiokpari” nga na “Sambela ti warango salut.” Na yâ ti asambela ni so, ala yeke fa so ala yeke awasiokpari nga ala yeke kiri singila na Jésus so lo kui ndali ti siokpari ti ala. Ala yeke hunda na Jésus ti ga na yâ ti bê ti ala wala na yâ ti fini ti ala. Me Bible afa lâ oko ape wala ahunda pëpe ti tene “Sambela ti wasiokpari.”

 Ambeni zo apensé so tongana ala tene “Sambela ti wasiokpari,” ala yeke sûr ti wara ande salut. Me ti tene zo awara salut, a hunda gï na lo ti sambela awe ape. So e yeke mbilimbili-kue ape, e yeke sara faute lakue (1 Jean 1:8). Ndali ni la Jésus atene na adisciple ti lo ti sambela lakue ti hunda ti tene a pardonné asiokpari ti ala (Luc 11:2, 4). Na ndö ni ambeni Chrétien, so lani apeut fade ti wara salut, aperdre pasa ni so ndali ti so ala zia ti sara na Nzapa.—aHébreu 6:4-6; 2 Pierre 2:20, 21.

 “Sambela ti wasiokpari” abâ gigi tongana nyen?

 Azo ti sungo mbaï ayeke na apensé nde nde na ndö ti lege so “Sambela ti wasiokpari” abâ na gigi. Ambeni zo atene so a komanse lani na ngu 1517 na ngoi so mingi ti azo alondo ti ke komandema ti azo ti Eglize Catholique ti Rome. Ambeni nde apensé so azo akomanse ti tene “Sambela ti wasiokpari” na temps so afini bungbi ti nzapa akomanse lani ti bâ gigi na popo ti ngu 1700 na ngu 1800. Atâa ye ni ayeke so wa, Bible ahunda na e ape ti récité “Sambela ti wasiokpari.” Bible afa même so a lingbi e récité pëpe mbeni sambela fani mingi.

a Jéhovah ayeke iri ti Nzapa na yâ ti Bible.