Ir al contenido

RI ALABʼOM ALITOMABʼ KKITAʼ

¿Jas kubʼan ri Biblia che qatoʼik? Urox uchʼaqapil: Chatkikot rukʼ usikʼixik ri Biblia

¿Jas kubʼan ri Biblia che qatoʼik? Urox uchʼaqapil: Chatkikot rukʼ usikʼixik ri Biblia

 Are chiʼ kajaq ri Biblia kawilo che xaq letras kʼo chupam. Are kʼu ¡mubʼan kebʼ akʼuʼx! Chachomaj che ri Biblia kjunamataj rukʼ jun comedor che kʼo kʼi jeʼlalaj taq rikil chupam. Katkun taj katij ronojel ri rikil che kʼolik, are kʼu katkunik katij ri kajwataj chawe rech katnojik.

 We kawaj kariq kikotemal che usikʼixik ri Biblia, ri «wa» pa uxlabʼal, rajawaxik katchoman chrij ri kasikʼij. Wajun kʼutunem riʼ katutoʼo.

Pa wajun kʼutunem riʼ kqil na wariʼ:

 ¿Jasche rajawaxik katchoman chrij ri kasikʼij pa ri Biblia?

 Are chiʼ más kakoj achuqʼabʼ che usikʼixik ri Biblia, más kariq kikotemal. Chatchoman chrij wajun kʼutbʼal riʼ: we xa jujun segundos kanim jun alaj bolsa té pa miqʼin, weneʼ qas ta kiʼ kelik. Are kʼu, we kaya kan más tiempo pa ri miqʼin, más jeʼl ktijow riʼ.

 Are je kkʼulmataj rukʼ usikʼixik ri Biblia. Aninaq ta kasikʼij xaneʼ chayaʼ atiempo y chatchoman chrij ri kasikʼij. Je wariʼ ksach ta pa ajolom ri kasikʼij y kopan pa awanimaʼ. Are laʼ ri xubʼan ri xtzʼibʼan ri Salmo 119. Are chiʼ xchʼaw chrij ri uTzij ri Dios xubʼij: «¡Ronojel ri jun qʼij kinchoman chrij!» (Salmo 119:97).

 Wariʼ kraj ta kubʼij che jun qʼij kasikʼij ri Biblia y jun qʼij katchoman chrij ri kubʼij. Ri xraj xubʼij ri salmista, are che kaya atiempo rech katchoman chrij ri uTzij ri Dios. Are chiʼ xubʼan wariʼ xtoʼ rumal rech utz ri xuchaʼ ubʼanik pa ri ukʼaslemal (Salmo 119:98-100).

 «Jumul ri numamá xubʼij chwe:‹Siete qʼij kʼo pa jun semana, y are más kaya atiempo che ri jastaq che utz kawilo. ¿La mat utz riʼ we xuqujeʼ kaya atiempo che ri Jehová?›» (Melanie).

 We kachʼobʼ ri kubʼij ri Biblia, qas awetaʼm riʼ ri rajawaxik kabʼan pa ri akʼaslemal, jun kʼutbʼal are chiʼ keʼachaʼ ri awachiʼl y katutoʼ riʼ rech kabʼan ta jun jastaq che utz taj.

 ¿Jas kabʼano rech kariq kikotemal che usikʼixik ri Biblia?

  •   Chatzʼibʼaj ri kawaj kabʼano. Jun ali ubʼiʼ Julia xubʼij wariʼ: «Chatzʼibʼaj jas hora kasikʼij ri Biblia. Qas chawilaʼ jas ri kasikʼij, jawchiʼ kasikʼij wi y jampaʼ kasikʼij».

  •   Chatzukuj jun utz lugar. «Chatzukuj jun lugar jawiʼ kʼo ta wi bulla y chabʼij chke ri afamilia jampaʼ kasikʼij ri Biblia rech kuya katchoman chrij ri kasikʼij», kchaʼ jun ali ubʼiʼ Gianna.

     We kasikʼij ri Biblia pa ri ateléfono o pa ri atablet, chayaʼ pa modo avión. Weneʼ más utz we kasikʼij chuwach wuj. Ri winaq che kʼo ketaʼmabʼal kkibʼij che más kʼo kawetaʼmaj are chiʼ chuwach jun wuj kabʼan wi ri sikʼinik y chupam ta jun dispositivo electrónico.

     «Kʼo ta más kwetaʼmaj are chiʼ kinkoj ri nuteléfono, rumal che weneʼ amaqʼel kok lo mensajes, kkʼis ri ucarga o kʼo ta más señal re internet... Are chiʼ chuwach jun wuj kinbʼan wi ri sikʼinik xaq xiw kinwilo we kʼo saqil» (Elena).

  •   Nabʼe chabʼanaʼ achʼawem. Chataʼ che ri Jehová che katutoʼ che uchʼobʼik, unaʼtaxik y che kʼo kawetaʼmaj chrij ri achomam usikʼixik pa ri qʼij riʼ (Santiago 1:5).

     Rech kakʼut chuwach ri Jehová che qas kawaj kuya ri xataʼ che, chatzukuj más información chrij ri tajin kasikʼij. ¿Jas kabʼan che ubʼanik? Are chiʼ kakoj ri JW Library o kasikʼij ri Biblia pa internet, katkunik kapitzʼ puwiʼ jun versículo rech kawil más información y nikʼaj chi kʼutunem.

  •   Chatchoman chrij preguntas. Jun kʼutbʼal: «¿Jas kukʼut chnuwach chrij ri Jehová ri tajin kinsikʼij? ¿La kʼo jun ubʼantajik che kinkunik kinwesaj uwach?» (Efesios 5:1). «¿Jas kwetaʼmaj chrij ri tajin kinsikʼij? ¿Jas kinbʼan che ukojik pa ri nukʼaslemal?» (Salmo 119:105). «¿Jas kinbʼan che ukojik ri xinsikʼij che utoʼik jun chik?» (Romanos 1:11).

     Xuqujeʼ chatchoman chrij wariʼ: «¿La kʼo ubʼanik ri xinsikʼij rukʼ ri kutzijoj ri Biblia?». Wajun pregunta riʼ sibʼalaj nim ubʼanik. ¿Jasche? Rumal che ronojel ri kubʼij ri Biblia, kmajtaj lo pa Génesis kopan kʼa pa Apocalipsis, kʼo ubʼanik rukʼ ri kubʼan ri uQʼatbʼal tzij ri Dios che uchʼajchʼobʼisaxik ri ubʼiʼ y je wariʼ kukʼutu che taqal che che kuqʼat tzij y che sibʼalaj utz kubʼan che uqʼatik tzij.