Bai na kontenido

E Relato Tokante Noe i e Diluvio Ta Djis un Kuenta?

E Relato Tokante Noe i e Diluvio Ta Djis un Kuenta?

Loke Beibel ta bisa

 E diluvio den tempu di Noe ta algu ku a sosodé di bèrdat. Dios a trese un diluvio pa asina kaba ku mal hende, pero Dios a bisa Noe pa traha un arka pa salba bon hende i bestia. (Génesis 6:11-20) Nos por kere ku e diluvio a sosodé di bèrdat pasobra e ta registrá den Beibel, ku “ta inspirá di Dios.” —2 Timoteo 3:16.

 Realidat òf fábula?

 Beibel ta mustra ku Noe tabata un persona ku a eksistí di bèrdat i ku e diluvio tabata un suseso real, no un fábula òf mito.

  •   E eskritornan di Beibel no tabatin duda ku Noe tabata un persona real. Por ehèmpel, e eskritornan di Beibel, Èsdras i Lukas, a hasi bon investigashon i a inkluí Noe den e genealogia di e nashon di Israel. (1 Krónikanan 1:4; Lukas 3:36) E eskritornan di e evangelionan, esta, Mateo i Lukas, a skirbi loke Hesus a bisa tokante Noe i e Diluvio.—Mateo 24:37-39; Lukas 17:26, 27.

     Ademas, Profeta Ezekiel i Apòstel Pablo a papia di Noe komo un ehèmpel di fe i hustisia. (Ezekiel 14:14, 20; Hebreonan 11:7) Lo tabata lógiko pa e eskritornan akí papia di un persona ku nunka a yega di eksistí komo un ehèmpel pa nos imitá? Ta klaru ku Noe i otro hòmber i muhé di fe ta ehèmpel pa nos imitá, pasobra nan tabata hende ku a yega di eksistí di bèrdat.—Hebreonan 12:1; Santiago 5:17.

  •   Beibel ta duna detaye spesífiko tokante e diluvio. E relato bíbliko tokante e diluvio no ta kuminsá di e manera akí: “Un dia tabatin,” komo si fuera ta un kuenta di fantasia. Mas bien, Beibel ta menshoná aña, luna i dia ku e susesonan relashoná ku e diluvio a tuma lugá. (Génesis 7:11; 8:4, 13, 14) Ademas, Beibel ta duna e midínan di e arka ku Noe a traha. (Génesis 6:15) E detayenan akí ta demostrá ku Beibel ta papia di e diluvio komo un realidat, i no komo un fábula.

 Dikon Dios a trese un diluvio?

 Segun Beibel, promé ku e diluvio hende tabata hasi hopi maldat. (Génesis 6:5) Beibel ta bisa tambe ku “tera tabata korumpí den bista di Dios” pasobra tabatin hopi violensia i inmoralidat seksual riba tera.—Génesis 6:11; Hudas 6, 7.

 Beibel ta splika ku angel malbado ku a bandoná shelu i ku a tene relashon seksual ku hende muhé a kousa hopi di e problemanan akí. E angelnan ei a haña yu ku tabata yama Nèfilim, kendenan a trese hopi sufrimentu pa hende. (Génesis 6:1, 2, 4) Dios a disidí pa kaba ku maldat riba tera i duna bon hende oportunidat pa kuminsá di nobo.—Génesis 6:6, 7, 17.

 E hendenan tabata sa ku e diluvio tabata na kaminda?

 Sí. Dios a bisa Noe kiko lo a bai pasa i el a bis’é traha un arka pa salba su famia i e bestianan. (Génesis 6:13, 14; 7:1-4) Noe a spièrta hende tokante e destrukshon ku lo a bini pronto, pero nan a keda sin skucha su spièrtamentu. (2 Pedro 2:5) Beibel ta bisa: “Nan no a hasi kaso te ora e diluvio a bini i a lastra nan tur bai kuné.”—Mateo 24:37-39.

 Kon e arka di Noe tabata?

 E arka tabata un kaha rektangular grandi, di mas o ménos 133 meter largu, 22 meter hanchu i 13 meter haltu. a E arka tabata trahá di palu di gofer i kubrí di paden i pafó ku breu. E arka tabatin tres piso, òf dèk, i vários kompartimentu. Tabatin un porta den banda di e arka i aparentemente un bentana parti ariba. Probablemente, e arka tabatin un dak poko skùin pa awa no keda para riba dje.—Génesis 6:14-16.

 Kuantu tempu a tuma Noe pa traha e arka?

 Beibel no ta bisa kuantu tempu a tuma Noe pa traha e arka, pero ta parse ku el a tuma vários dékada pa konstruyé. Noe tabatin mas ku 500 aña di edat ora su promé yu a nase i e tabatin mas ku 600 aña di edat ora e diluvio a bini. bGénesis 5:32; 7:6.

 Dios a bisa Noe pa traha e arka despues ku su tres yunan a bira grandi i ora e desendientenan di Noe a plama riba tera, nan lo a sigui konta e relato tokante e diluvio. Sinembargo, kasa, i esaki por a tuma mas o ménos 50 òf 60 aña. (Génesis 6:14, 18) Si ta asina, ta parse lógiko pa konkluí ku e arka por a tuma 40 òf 50 aña pa traha.

a Beibel ta duna e midínan di e arka den kodo. “Un kodo hebreo tabata 44.45 centimeter.”—The Illustrated Bible Dictionary, edishon revisá, parti 3, página 1635.

b Pa loke ta e kantidat di aña di bida di hende manera Noe, wak e artíkulo “Los personajes bíblicos: ¿de veras vivieron tanto?” den La Atalaya di 1 di desèmber 2010.