Segun Mateo 10:1-42

10  Di manera ku el a manda yama su 12 disipelnan i a duna nan outoridat pa saka spiritu impuru i pa kura tur sorto di malesa i tur sorto di enfermedat.  Nòmber di e 12 apòstelnan ta lo siguiente: Simon, esun ku nan ta yama Pedro,* i su ruman Andres; Santiago ku su ruman Huan, e yunan di Zebedeo;  Felipe i Bartolomeo;* Tomas i Mateo,* e kobradó di belasting; Santiago, yu di Alfeo, i Tadeo;*  Simon, e kananeo;* i Hudas Iskariot, ku despues a traishon’é.  Hesus a manda e 12 apòstelnan akí bai prediká i a duna nan e òrdu akí: “No bai serka hende di e nashonnan, ni drenta stat samaritano;  mas bien, sigui bai serka e karnénan pèrdí di e kas di Israel.  Segun ku boso ta bai, prediká i bisa: ‘E Reino di shelu a yega serka.’  Kura hende malu, lanta morto, kura leproso, saka demoño. Boso a risibí pòrnada, duna pòrnada.  No bai ku oro ni plata ni koper pa boso faha,* 10  ni saku di kuminda pa e biahe, pasobra e trahadó meresé su kuminda. Tampoko no bai ku dos paña,* ni un par di sandalia èkstra ni garoti. 11  Den kualke stat òf pueblito ku boso drenta, buska te ora boso haña sa ken einan ta digno di e mensahe i keda serka dje te ora boso bai for di e lugá ei. 12  Ora boso drenta un kas, kumindá e hendenan di kas i deseá nan pas. 13  Si e kas ta digno di esei, laga e pas ku boso a dese’é bini riba dje, ma si e kas no ta digno di esei, laga e pas bini bèk riba boso. 14  Kaminda hende no risibí boso ni skucha boso palabra, ora boso ta sali for di e kas òf stat ei, sagudí e stòf for di boso pia.* 15  Di bèrdat mi ta bisa boso: Riba Dia di Huisio lo ta mas soportabel pa e tera di Sódoma i Gomora ku pa e stat ei. 16  Tende! Mi ta manda boso manera karné meimei di lobo; p’esei, sea kouteloso manera kolebra i tòg inosente manera palomba. 17  Tene kuidou ku hende, pasobra nan lo entregá boso na e kortenan lokal, i nan lo suta* boso den nan snoanan. 18  Sí, nan lo hiba boso asta dilanti di gobernador i rei pa mi motibu; e ora ei boso lo por duna nan i e nashonnan testimonio di mi. 19  Sinembargo, ora nan entregá boso, no bira anshá tokante kon pa papia òf kiko pa bisa, pasobra e momento ei boso lo haña sa kiko pa bisa, 20  pasobra no ta boso ta papia, ma ta e spiritu di boso Tata ta papia pa medio di boso. 21  Ademas, ruman lo laga mata ruman, un tata lo laga mata su yu i yu lo lanta kontra nan mayornan i lo laga mata nan. 22  I tur hende lo odia boso pa motibu di mi nòmber, ma esun ku perseverá te na fin lo ser salbá. 23  Ora nan persiguí boso den un stat, hui bai un otro stat, pasobra di bèrdat mi ta bisa boso: Boso sigur lo no kaba di prediká na tur e statnan di Israel promé ku e Yu di hende yega. 24  Un disipel no ta mihó ku su maestro, ni un esklabo no ta mihó ku su shon. 25  Pa e disipel ta sufisiente si e bira manera su maestro, i pa e esklabo si e bira manera su shon. Si nan a yama e doño di kas Belzebub,* sigur nan lo yama e hendenan di su kas meskos! 26  P’esei, no tene miedu di nan, pasobra no tin nada tapá ku lo no sali na kla, ni nada sekreto ku lo no bira konosí. 27  Loke mi bisa boso den skuridat, bis’é den klaridat, i loke boso tende mi flùister, proklam’é for di riba dak. 28  I no tene miedu di esnan ku ta mata e kurpa, ma no por mata e alma;* mas bien, tene miedu di esun ku por destruí tantu alma komo kurpa den Gehena.* 29  No ta pa un sèn pretu* nan ta bende dos mòfi?* Sinembargo, ni ún di nan lo no kai na suela sin ku boso Tata sa. 30  Pa loke ta boso, el a konta asta e drachinan di kabei riba boso kabes. 31  Pues, no tene miedu: boso ta bal mas ku hopi mòfi. 32  Ken anto ku deklará públikamente ku e ta na mi banda, ami tambe lo deklará dilanti di mi Tata ku ta den shelu ku e ta na mi banda, 33  ma ken ku nenga mi dilanti di hende, mi tambe lo neng’é dilanti di mi Tata ku ta den shelu. 34  No pensa ku mi a bini pa pone pas riba tera; mi no a bini pa pone pas, sino spada. 35  Pasobra mi a bini pa kousa desunion: entre un yu hòmber i su tata, entre un yu muhé i su mama i entre un esposa hóben i su suegra. 36  Sí, e enemigunan di un hende lo ta su mes hendenan di kas. 37  Esun ku tin mas kariño pa tata òf mama ku pa mi, no ta digno di mi, i esun ku tin mas kariño pa yu hòmber òf yu muhé ku pa mi, no ta digno di mi. 38  I ken ku no aseptá su staka di tormento* i sigui mi, no ta digno di mi. 39  Esun ku haña su alma,* lo pèrd’é, i esun ku pèrdè su alma pa mi motibu, lo hañ’é bèk. 40  Esun ku risibí boso, ta risibí mi tambe, i esun ku risibí mi, ta risibí tambe esun ku a manda mi. 41  Esun ku risibí un profeta pa motibu ku e ta profeta, lo risibí rekompensa di profeta; i esun ku risibí un hende hustu pa motibu ku e ta hustu, lo haña rekompensa di hende hustu. 42  I ken ku duna un di e chikitunan akí maske ta un kòpi di awa friu pa bebe pa motibu ku e ta mi disipel, di bèrdat mi ta bisa boso: Lo e no keda sin haña su rekompensa.”

Nota

“Pedro” ta ser menshoná na sinku diferente manera: akinan komo “Simon, esun ku nan ta yama Pedro”; na Mat 16:16: “Simon Pedro”; na Ech 15:14: “Simeon”; na Hua 1:42: “Sefas”; i mayoria di biaha “Pedro,” manera na Mat 14:28.
Nan tabata yam’é Natanael tambe. Wak Hua 1:46; 21:2.
Konosí tambe komo Levi. Wak Luk 5:27.
Konosí tambe komo “Hudas, yu di Santiago.” Wak Luk 6:16; Hua 14:22; Ech 1:13.
“Kananeo” ta nifiká “esun yen di zelo.” Kompará ku Luk 6:15.
Esaki tabata un tipo di faha den kua nan tabata warda plaka.
Òf: “un paña èkstra.”
Sagudí stòf for di pia ta indiká ku un hende ta libra su mes di responsabilidat.
Wak “suta” den Apèndiks 16.
Nòmber di un dios falsu di pasado ku nan a apliká na Satanas, e prens òf gobernante di e demoñonan.
Wak Apèndiks 7.
Lugá di kima sushi pafó di Herúsalèm. Wak Apèndiks 9.
Lit.: “un asarion.” Asarion tabata un moneda di koper di masha poko balor.
E palabra griego ta referí na kualke para chikitu, pero partikularmente na para di Yonchi.
Wak Apèndiks 6.
Òf: “bida.”