Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

MOALƐ MAA ABUSUA | AGYALƐ

Nyia Subane Mɔɔ Ka Ɛya La Anwo Adwenle Kpalɛ

Nyia Subane Mɔɔ Ka Ɛya La Anwo Adwenle Kpalɛ
  •   Ɛ ye anzɛɛ ɛ hu kulo kɛ ɔyɛ debie biala anwo ngyehyɛleɛ; noko wɔmɔ ɛnle zɔ.

  •   Ɛ ye anzɛɛ ɛ hu kulo menli nu na ɔkulo kɛ dahuu menli ba ɔ nwo; noko wɔmɔ ɛngulo ɛdendɛlɛ yɛɛ ɛkulo kɛ ɛtɛnla wɔ ɛleka bie koonwu.

 Asoo ɛ ye anzɛɛ ɛ hu lɛ subane bie mɔɔ ka wɔ ɛya ɔ? Saa ɛfa wɔ adwenle ɛsie zo a, ɔbazɛkye wɔ agyalɛ ne. Nɔhalɛ nu, Baebolo ne ka kɛ “sonla mɔɔ sɔ edwɛkɛ nu a ɔngyakyi la tete agɔnwolɛma kpalɛ avinli.”​—Mrɛlɛbulɛ 17:9.

 Mmamaa ɛ ye anzɛɛ ɛ hu subane mɔɔ ka ɛya la fa akɛsakɛsa ba bɛ avinli, emomu sukoa kɛ ɛbanwu subane ne wɔ adenle ngakyile zo.

Wɔ edwɛkɛ ɛhye anu

 Nyia subane mɔɔ ka wɔ ɛya la anwo adwenle kpalɛ

 Bie a subane mɔɔ ɛ hu anzɛɛ ɛ ye lɛ mɔɔ ka wɔ ɛya la a boa ye maa ɔda subane mɔɔ ɛ nye die nwo la ali a. Suzu neazo nsa anwo:

 “Me hu le nyaanyaa wɔ debie ɛyɛlɛ nu yɛɛ ɔkɔ ɛleka a ɔpɛ ɔ nwo somaa. Noko ɔlua subane ɛhye ati ɔlɛ abotane​—ɔlɛ me nwo abotane kpalɛ. Ɔdwu mekɛ ne bie a ye nyaanyaa ne ka me ɛya noko ɔmaa ɔyɛ debie mɔɔ me nye die nwo la.”​—Chelsea.

 “Me ye kulo kɛ ɔyɛ debie biala anwo ngyehyɛleɛ pɛpɛɛpɛ; ɔkulo kɛ ɔte nganeɛ kɛ ɔbahola yeayɛ debie biala mɔɔ ɔkulo kɛ ɔyɛ la, na ɛhye ka ɛya kpalɛ. Noko, kɛmɔ ɔmaa ɔ nye kɔ ninyɛne nwo la ati dahuu ɛnee yeziezie ɔ nwo.”​—Christopher.

 “Me hu le awie mɔɔ ɔto ye adwenle nu wɔ ninyɛne nwo, na ɛhye ka ɛya kpalɛ. Noko, ɔ nwo mɔɔ ɔmpele ɔnyɛ debie la boka subane mɔɔ maanle me nye liele ɔ nwo la anwo. Me nye die kɛzi ɔsie ɔ nwo dii wɔ ngyegyelɛ mekɛ nu la anwo.”​—Danielle.

 Kɛ mɔɔ Chelsea, Christopher, nee Danielle nwunle ye la, ɛ ye anzɛɛ ɛ hu subane mɔɔ ka wɔ ɛya la kola maa ɔyɛ debie mɔɔ ɛ nye die nwo la. Saa zɔhane a ɔde a, ɛnrɛhola ɛnrɛhulo ko ɛnrɛgyakyi ko.

 Nɔhalɛ nu, tɛ subane mɔɔ ka ɛya la amuala a maa bɛda subane kpalɛ ali a. Kɛ neazo la, Baebolo ne ka kɛ, menli bie mɔ ‘ɛngyɛ na bɛava ɛya.’ (Mrɛlɛbulɛ 29:22) Saa ɔle zɔ a, ɔwɔ kɛ ahenle bɔ mɔdenle ye “ɛkpɔlɛ biala, ɛya, ɛya kpole, ɛdeɛdeanlɛ nee aholoba” gua. a​—Ɛfɛsɛsema 4:31.

 Noko saa ɔle subane mɔɔ ka ɛya la ala a, ɛnee di Baebolo folɛdulɛ ɛhye azo: “Saa bɛ nuhua bie lɛ edwɛkɛ tia ɔ gɔnwo bɔbɔ a, bɛhɔ zo bɛnyia abotane bɛmaa bɛ nwo.”​—Kɔlɔsaema 3:13.

 Bieko, bɔ mɔdenle kɛ ɛbanwu mɔɔ ɛ ye anzɛɛ ɛ hu subane mɔɔ ka ɛya maa ɔkola ɔyɛ la​—bie a yemɔ a maanle ɛ nye liele ɔ nwo a. Kunli bie mɔɔ bɛfɛlɛ ye Joseph la ka kɛ, “Saa ɛfa wɔ adwenle ɛsie subane mɔɔ ka ɛya la azo a, ɔle kɛ asɛɛ ɛlɛ daemɔn na wɔva wɔ adwenle wɔazie ɔ nwo kikilekikile ne azo na ɛnnwu kɛzi ɔta kɛnlɛma la.”

 Adehilelɛ mɔɔ baboa yeamaa bazuzu ninyɛne nwo la

 Mɔɔ limoa la, bɛ nuhua ko biala bahola azuzu kpuya mɔɔ doa zo la anwo. Akee bɛbɔ nu bɛzuzu bɛ mualɛ ne anwo.

  •   Asoo ɛ hu anzɛɛ ɛ ye lɛ subane bie mɔɔ wɔnwu kɛ ɔfa akɛsakɛsa ɔba bɛ abusua ne anu ɔ? Saa ɔle zɔ a, nzɔne subane ɔ?

  •   Asoo amgba ɔle subane ɛtane anzɛɛ ɔka ɛya ala?

  •   Asoo subane zɔhane maa ɔkola ɔda subane kpalɛ gyɛne ali ɔ? Saa ɔle zɔ a, nzɔne subane ɔ na nzɔne ati a ɛ nye die ye subane zɔhane anwo a?