Inda koshikalimo

Ombepo ondjapuki oshike?

Ombepo ondjapuki oshike?

Shoka Ombiimbeli tayi ti

Ombepo ondjapuki oonkondo dhaKalunga tadhi longo, ano oonkondo ndhoka ha longitha. (Mika 3:8; Lukas 1:35) Kalunga oha tumu ombepo ye, u ulike oonkondo dhe kehe pamwe, opo a gwanithe po ehalo lye. — Episalomi 104:30; 139:7.

MOmbiimbeli oshitya “ombepo” osha tolokwa okuza koshitya shOshihebeli ruʹach nosho wo shOshigreka pneuʹma. Poompito odhindji, iitya mbyoka oyu ukitha koonkondo dhaKalunga nenge tu tye kombepo ondjapuki. (Genesis 1:2) Ihe poompito dhimwe, Ombiimbeli oya longitha iitya mbyoka yu ukitha kiinima yimwe yi ili, ngaashi:

  • Komwenyo. — Habakuk 2:19; Ehololo 13:15.

  • Kombepo yo yeneyene. — Genesis 8:1; Johannes 3:8.

  • Komufudho nenge ombepo ndjoka yi li miinima mbyoka yi na omwenyo. — Job 34:14, 15.

  • Kiikala nenge komikalo dhomuntu. — Numeri 14:24.

  • Kaantu yopambepo, mboka ya kwatela mo Kalunga nosho wo aayengeli. — 1 Aakwaniilwa 22:21; Johannes 4:24.

Omaityo agehe ngoka ogu ukitha koshinima ihaashi monika nomeho, ihe iizemo yasho ohayi imonikila. Embo An Expository Dictionary of New Testament Words, lya nyolwa kuWilliam E. Vine, olya faathanitha ombepo yaKalunga “nombepo ndjoka hayi pepe ndjoka ihayi monika nokayi na oshilonga, ihe oyi na oonkondo.”

MOmbiimbeli ombepo ondjapuki yaKalunga oya popiwa wo yu ukithwa ‘kiikaha’ ye nenge ‘kominwe’ dhe. (Deuteronomium 26:8; Episalomi 102:25; Lukas 11:20, OB-1954) Ngaashi owala omuntu ngoka ha longitha iikaha ye nominwe dhe a longe iilonga ye, Kalunga okwa longitha ombepo ye, opo e ete po iinima ngaashi mbika tayi landula:

  • Ewangandjo. — Episalomi 33:6; Jesaja 66:1, 2.

  • Ombiimbeli. — 2 Petrus 1:20, 21.

  • Iikumithalonga mbyoka ya li ya longwa kaapiya ye yonale nosho wo okuuvitha kwawo nuulaadhi. — Lukas 4:18; Iilonga 1:8; 1 Aakorinto 12:4-11.

  • Omaukwatya omawanawa ngoka ga li gu ulikwa kaantu mboka ya vulika kuye. — Aagalati 5:22, 23.

Ombepo ondjapuki kayi shi nando omuntu

Ombiimbeli otayi popi kutya ombepo ondjapuki yaKalunga kayi shi nando omuntu, oshoka uuna tayi popi ombepo ondjapuki, oyu ukitha ‘kiikaha’ ye, ‘kominwe’ dhe nenge ‘komufudho’ gwe. (Eksodus 15:8, 10) Ngaashi owala iikaha yomuntu itaayi vulu okulonga kaapu na olutu nosho wo uuluyi; nombepo yaKalunga ohayi longo owala kewiliko lye. (Lukas 11:13) Ombiimbeli oya yelekanitha wo ombepo yaKalunga nomeya, noya popilwa piinima ngaashi eitaalo nuunongo. Omayelekanitho agehe ngono otaga popi kombinga yombepo ondjapuki. — Jesaja 44:3; Iilonga 6:5; 2 Aakorinto 6:6.

Ombiimbeli oya popya edhina lyaJehova Kalunga nosho wo lyOmwana, Jesus Kristus; ihe kayi na nando oompoka ya popya edhina lyombepo ondjapuki. (Jesaja 42:8; Lukas 1:31) Sho Omukriste Stefanus a li ta hepekwa, okwa li a mono memoniko egulu lye eguluka nokwa mono mo aantu yaali, ihe kaye li yatatu. Ombiimbeli otayi ti: “Stefanus, ngoka a li u udha ombepo ondjapuki, okwa ligamene pombanda kegulu nokwa mono ko eadhimo lyaKalunga naJesus a thikama kolulyo lwaKalunga.” (Iilonga 7:55) Ombepo ondjapuki ndjoka yi li oonkondo dhaKalunga tadhi longo, oyo ya li ya kwathele Stefanus a mone emoniko ndyoka.

Omauvoko ga puka kombinga yombepo ondjapuki

Euvoko lya puka: ‘Ombepo ondjapuki,’ oyi li omuntu noyi li oshitopolwa shUukwatatu, ngaashi sha popiwa mOmbiimbeli yOshiingilisa yo-King James version muJohannes gwotango 5:7, 8.

Oshili: Ombiimbeli yOshiingilisa yo-King James version, muJohannes gwotango 5:7, 8 oya gwedha mo oohapu tadhi ti kutya “megulu omu na He, Ohapu nosho wo Ombepo ondjapuki: ayehe mbaka yatatu omuntu gumwe. Naayehe mbaka yatatu, otaya gandja uunzapo kombanda yevi.” Ihe aakonakoni yiinima, oya mona kutya oohapu ndhoka kadha li dha nyolwa komuyapostoli Johannes nokadhi na okukala mo mOmbiimbeli. Omuprofesoli Bruce M. Metzger okwa nyola membo hali ithanwa, A Textual Commentary on the Greek New Testament a ti: “Oohapu ndhika dhiifundja kadhi na uuthemba nando wokukala mo mEtestamendi epe.”

Euvoko lya puka: Ombiimbeli oya ti kutya ombepo ondjapuki omuntu, naashoka oshu ulika kutya oyi li shili omuntu.

Oshili: Omanyolo omathimbo gamwe oga popya ombepo ondjapuki ya fa omuntu, ihe shika itashi ti nando kutya ombepo ondjapuki omuntu. Ombiimbeli oya popya wo uunongo, eso nosho wo uulunde ya fa tayi popi omuntu. (Omayeletumbulo 1:20; Aaroma 5:17, 21) Pashiholelwa, uunongo otawu popiwa wu na ‘iilonga’ nosho wo ‘oyana,’ omanga uulunde tawu popiwa wu li omufundja, omudhipagi ngoka ta longo muuhalu. — Mateus 11:19 OB-1954; Lukas 7:35 OB-1954; Aaroma 7:8, 11.

Sha faathana, sho omuyapostoli Johannes a popi oohapu ndhoka Jesus a li a popi, okwa popi ombepo ondjapuki yi li “omupopili” ngoka ta ulukile, ta longo, ta popi, tu uvu, ta holola, ta simanekitha nota taamba. Johannes okwa longitha iityapeha ngaashi, oye, ote nosho wo ota, e yi popi u ukitha ‘komupopili’ ngoka. (Johannes 16:7-15) Okwe shi ningi, molwaashoka oshitya shOshigreka (pa·raʹkle·tos) shoka sha tolokwa “omupopili,” oshi li oshityapehalela shaantu shoka sha pumbwa oshityapeha shi ikolelela koompango dhelaka lyOshigreka. Sho Johannes a popi u ukitha kombepo ondjapuki, ina longitha oshitya pneuʹma shomongundu yiityadhina, ihe okwa longitha oshityapeha “kawu.” — Johannes 14:16, 17.

Euvoko lya puka: Okuninginithwa medhina lyombepo ondjapuki ohashi ulike kutya oyi li omuntu.

Oshili: Ombiimbeli omathimbo gamwe oya longitha oshitya “medhina,” shi lile po oonkondo nenge oonkondopangelo. (Deuteronomium 18:5, 19-22; Ester 8:10) Shika osha faathana nankene hashi longithwa muutumbulilo wOshindonga mboka tawu ti “medhina lyompango,” ihe itashi ti nando kutya ompango omuntu. Omuntu ngoka ta ninginithwa “medhina” lyombepo ondjapuki, oha kala e shi oonkondo dhayo nosho wo onkandangala ndjoka tayi dhana mokugwanithwa po kwehalo lyaKalunga. — Mateus 28:19.

Euvoko lya puka: Aayapostoli yaJesus nosho wo aalongwa yalwe yopetameko, oya li yi itaala kutya ombepo ondjapuki omuntu.

Oshili: Ombiimbeli nosho wo ondjokonona inayi popya oshinima shoka. O-Encyclopædia Britannica oya ti: “Efatululo ndyoka tali ti kutya ombepo ondjapuki omuntu i ithikamena po . . . olya totwa po kOmutumba hagu ithanwa Council of Constantinople gwomo 381.” Shoka osha li sha ningwa konima yomimvo dhi vulithe 250, sho omuyapostoli gwahugunina a sa nale.