Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Alisa

Oyi igandja nehalo ewanawa ya ka longe koTurkey

Oyi igandja nehalo ewanawa ya ka longe koTurkey

AAKRISTE mboka ya li ko omimvo 2 000 nasha, oya li ya ningi oonkambadhala dha mana mo, opo yu uvithile aantu oyendji ngaashi tashi vulika ‘elaka etoye lyOshilongo.’ (Mat. 24:14) Yamwe oya li nokuli ya yi kiilongo yilwe. Pashiholelwa, omuyapostoli Paulus okwa li e ku uvithila koshitopolwa shoka ngashingeyi hashi ithanwa Turkey, hoka a li u uvithile aantu oyendji noonkondo, sho e li molweendo lwe lwuutumwa. * Mo 2014, moTurkey omwa li mwa ningwa oshikonga shi ikalekelwa shokuuvitha. Omolwashike pwa li pwa ningwa elongekidho mu ningwe oshikonga? Oolye ya li ya kutha ombinga musho?

“OMWI IPYAKIDHILA NASHIKE?”

MoTurkey omu na aakalimo oomiliyona 79, ihe omu na owala aauvithi ye vulithe 2 800. Shino otashi ulike kutya omuuvithi gumwe oku na okuuvithila aantu 28 000 lwaampo. Osha yela kutya aauvithi moshilongo moka oya vula owala okuuvithila aantu aashona. Elalakano lyoshikonga shoka shi ikalekelwa, olya li okuuvithila aantu oyendji ngaashi tashi vulika, muule wethimbo efupi. Aamwatate naamwameme aapopi yelaka lyOshiturki ye li 550 lwaampono, ya za kiilongo yilwe, oya yi koTurkey ya ka ambidhidhe aauvithi yamo pethimbo lyoshikonga. Oshizemo?

Oya li yu uvithile aantu oyendji. Egongalo limwe moshilando Istanbul, olya ti: “Sho aantu ye tu mono, oye tu pula ya ti: ‘Omu na mo oshigongi shoshitopolwa shi ikalekelwa? Otu wete Oonzapo dhaJehova kehe pamwe!’” Egongalo limwe moshilando Izmir, olya ti: “Omulumentu gumwe ha longo pehala mpoka hapu londelwa ootekisa, okwa pula omukuluntugongalo gumwe gwomoshitopolwa moka a ti: ‘Omwi ipyakidhila nashike? Otamu monika mwi ipyakidhila shi vulithe shito.’” Odhoshili kutya oshikonga osha li shi iwetikile!

Steffen

Aauvithi mboka ya za kiilongo yilwe, oya li shili ya nyanyukilwa iilonga yokuuvitha. Omumwatate Steffen, ngoka a za koDenmark, okwa ti: “Esiku kehe onda li ndu uvithile aantu mboka inaaya uva nando onale kombinga yaJehova. Onda li lela ndi uvite tandi tseyithile aantu edhina lyaJehova.” Omumwatate Jean-David, a za koFulaanisa, okwa nyola a ti: “Mepandaanda limwe otwa li hatu ningi mo oowili tatu uvitha. Oshe endele nawa lela! Aantu oyendji kaya li ye shi Oonzapo dhaJehova. Konyala pegumbo kehe, otwa li twa vulu okutameka oonkundathana, okuulika okavidio nokuthiga po oshileshomwa.”

Jean-David (pokati)

Aauvithi ye li 550 mboka ya li ya kutha ombinga moshikonga, oya li ya gandja iileshomwa 60 000 lwaampono, muule owala wiiwike iyali. Oshikonga osha li sha gandja uunzapo moshitopolwa ashihe.

Aauvithi oya humu komeho miilonga yokuuvitha. Oshikonga osha li sha kwathele aamwatate naamwameme yomoshitopolwa yu uvithe nuulaadhi. Oyendji oya li ya tameke okudhiladhila kombinga yiilonga yethimbo lyu udha. Onkee ano, omwaalu gwaakokolindjila yondjigilile moTurkey, ogwa yi pombanda noopelesenda 24, muule woomwedhi 12 konima yoshikonga.

Şirin

Aauvithi ya za kondje yiilongo, mboka ya kutha ombinga moshikonga shoka, oya popi nkene sha guma uukalele wawo, nokuli naasho ya shuna kiilongo yawo. Omumwameme Şirin, ngoka a za koNdowishi, okwa ti: “Aamwatate moTurkey oya li ya gandja uunzapo wontukuluka nuulaadhi. Ohandi kala nda sa ohoni okugandja uunzapo wontukuluka. Ihe onda pandula oshikonga shoka, aamwatate naamwameme yomoshitopolwa nosho wo omagalikano ogendji, molwaashoka iinima mbyoka oya kwathela ndje ndi ninge shoka nda li ihaandi vulu okuninga nale. Onda li ndu uvitha nokugandja uufo pondjila yeshina lyokolutenda. Ngashingeyi kandi na we ohoni unene ngaashi shito.”

Johannes

Omumwatate Johannes, gwokoNdowishi, okwa ti: “Moshikonga moka ondi ilonga mo omikalo ndhoka tandi vulu okulongitha muukalele wandje. Aauvithi moTurkey oya halelela shili okuuvithila aantu oyendji ngaashi tashi vulika. Ohaya longitha ompito kehe ya gandje uunzapo. Sho nda galukile koNdowishi, onda tokola okuninga sha faathana. Ngashingeyi ohandi uvithile aantu oyendji shi vulithe nale.”

Zeynep

Omumwameme Zeynep, gwokoFulaanisa, okwa ti: “Oshikonga shika osha guma uukalele wandje noonkondo. Osha kwathela ndje ndi kale omulaadhi nondi kale ndi inekela noonkondo muJehova.”

Ekwatathano lyaauvithi olya li lya kolo. Ohole nuukumwe mboka wa li pokati kaamwatate naamwameme mboka ya za kiilongo ya yoolokathana, kayi shi okudhimbiwa. Jean-David ngoka a tumbulwa metetekelo, okwa ti: “Aamwatate oya li yu ungaunga natse nawa. Oye tu taamba ko tu li ookuume kawo nosho wo tu li yamwe yomaanegumbo lyawo. Oye tu taamba momagumbo gawo. Onda li ndi shi kutya otu li aamwayinathana yopaigwana, oshinima shoka nda kala noku shi lesha olundji miileshomwa yetu. Ihe pompito ndjika onda li nde shi imonene ko mwene. Ondu uvite uuntsa nuunambano shi vulithe nale, sho ndi li Onzapo yaJehova, nonde mu pandula, omolwuuthembahenda mbuka.”

Claire (pokati)

Omumwameme Claire, a za koFulaanisa, okwa ti: “Kutya nduno otwa za koDenmark, koFulaanisa, koNdowishi nenge koTurkey, atuhe aamwayinathana. Osha li sha fa Kalunga a dhima po oongamba pokati kiigwana noshidhimitho oshinene.”

Stéphanie (pokati)

Omumwameme Stéphanie, gwokoFulaanisa, okwa gwedha ko a ti: “Oshikonga shi ikalekelwa oshe tu longa kutya shoka hashi tu hanganitha, ohole yokuhola Jehova ndjoka tu na, ihe kashi shi eputuko nenge elaka.”

OTWA MONA MO UUWANAWA TAWU KALELELE

Oyendji mboka ya kutha ombinga moshikonga ya za kiilongo yilwe, oya dhiladhila okutembukila koTurkey, hoka ku na ompumbwe yaauvithi. Yamwe oya tembukila ko nale. Aauvithi mboka otaya pandulwa noonkondo.

Natu taleni koshiholelwa shongundu yaauvithi 25 moshitopolwa shimwe, ndjoka kaayi shi natango egongalo. Uule womimvo, omwa kala owala omukuluntugongalo gumwe. Dhiladhila owala nkene ya li yu uvite, sho mo 2015 mwa tembukile aauvithi yahamano ya za koNdowishi nokoHolanda, opo ye ya kwathele.

OKU KA LONGA HOKA KU NA OMPUMBWE ONENE

Aauvithi mboka ya tembukila koTurkey otaya ti ngiini kombinga yonkalamwenyo yako? Odhoshili kutya omathimbo gamwe ohaya adhika komashongo, ihe oonkambadhala dhawo ohadhi eta iizemo iiwanawa. Tala kwaashoka yamwe ya ti:

Federico

Omumwatate Federico, a za koSpania, ngoka a hokana noku na omimvo 40 nasha, okwa ti: “Okukala kaandi na iinima oyindji yopamaliko, osha kwathela ndje ndi kale nda manguluka nondi gandje eitulomo kiinima ya simana.” Okwa ti ngiini kombinga yiilonga mbika? Okwa ti: “Odhoshili kutya ngele owa yi kiilongo yilwe nelalakano lyokukwathela aantu ya tseye Jehova, kungawo owi igandja kuJehova. Oto ka kala wu uvite Jehova te ku kwathele momukalo ngoka inoo mona nale.”

Rudy

Omumwatate Rudy, a za koHolanda, ngoka a hokana noku na omimvo 50 nasha, okwa ti: “Oku ka longela hoka ku na ompumbwe onene nokuuvithila aantu oyendji kombinga yoshili ndjoka inaaye yi uva nando onale, ohaku nyanyudha noonkondo. Okumona aantu ya nyanyukwa, sho taya taamba ko oshili, ohashi nyanyudha kaaku na we.”

Sascha

Omumwatate Sascha, a za koNdowishi, ngoka a hokana noku na omimvo 40 nasha, ota ti: “Oshikando kehe ndi li muukalele, ohandi tsakaneke mo aantu mboka opo taya uvu oshili oshikando shotango. Okulonga aantu ya tya ngawo kombinga yaJehova, ohashi etele ndje enyanyu enene.”

Atsuko

Omumwameme Atsuko, a za ko Japani, ngoka a hokanwa noku na omimvo 30 nasha, ota ti: “Nale onda li handi kala nda hala Armagedon e ye mbala. Ihe sho nda tembukile koTurkey, otandi pandula Jehova sho i idhidhimika natango. Okukala ndi wete nkene Jehova ta wilike iilonga yokuuvitha, osha kwathela ndje ndi hedhe popepi naye.”

Omumwameme Alisa, a za koRusia, e na omimvo 30 nasha, okwa ti: “Okulongela Jehova momukalo nguno, osha kwathela ndje ndi nyanyukilwe uuwanawa we awuhe.” (Eps. 34:8) Okwa gwedha ko a ti: “Jehova ke shi owala Tate, ihe okuume kandje kopothingo, nohandi mu tseya nawa uuna ndi li moonkalo dhi ili nodhi ili. Monkalamwenyo yandje onda kala nokutyapula oompito odhindji, iimoniwa iiwanawa nosho wo omayambeko.”

‘TALENI OMAPYA’

Onkundana ombwanawa oya thika kaantu oyendji moTurkey, omolwoshikonga shi ikalekelwa shoka sha ningwa mo. Nonando ongawo, omu na natango oshitopolwa oshinene inaashi uvithilwa. Aauvithi mboka ya tembukila koTurkey, hoka ku na ompumbwe onene, esiku kehe ohaya tsakanene naantu mboka shivalelwe yu uve kombinga yaJehova. Mbela ino hala oku ka uvithila moshitopolwa sha tya ngawo? Ngele owa hala, otatu ku ladhipike wu ‘yeluthe omeho goye, wu tale kutya omapya oga thika okuteywa.’ (Joh. 4:35) Mbela ito vulu okuuvithila miitopolwa moka omapya ‘ga thika okuteywa’? Ngele oto vulu, ninga po sha ngashingeyi wu adhe elalakano ndyoka. Oto ka mona uuwanawa wuni? Ngele owa tamununa mo iilonga yoye yokuuvitha onkundana ombwanawa ‘miilongo yokombanda yevi,’ oto ka mona omayambeko kaage shi okuyelekwa. — Iil. 1:8.

^ okat. 2 Tala okambo “See the Good Land” ep. 32-33.