Skip to content

Al lor tablo konteni

IMIT ZOT LAFWA | DEBORA

“Mo Ti Leve Kouma enn Mama dan Izrael”

“Mo Ti Leve Kouma enn Mama dan Izrael”

DEBORA pe get bann solda ki’nn reini lor Montagn Tabor. Li bien kontan pou trouv zot laba. Alor ki pe fer kler gramatin, li pe reflesi lor zot kouraz ek lor lafwa zot sef, Barak. Mem si zot enn larme 10,000 zom, zot lafwa ek zot kouraz pou pas par enn gran leprev sa zour-la. Zot pli tigit ek mwin ekipe, ek zot pou bizin afront enn lennmi bien kriel. Me kanmem sa, zot la​—sirtou gras-a lankourazman sa madam-la.

Mazinn Debora. So linz pe anvole dan labriz amezir ki li ek Barak pe obzerv landrwa kot zot ete. Montagn Tabor se enn montagn ki ena enn some plat. Depi lao kapav trouv Laplenn Esdrelon, ki trouv anviron 400 met pli anba ek ki al dan direksion sid-lwes. Larivier Kishonn ki pas atraver sa terin vag la al fini dan Lamer Mediterane akote Montagn Karmel. Kitfwa larivier sek sa gramatin-la, me ena enn lot kitsoz ki pe briy-briye lor sa gran laplenn-la. Larme Sisera pe koste pli pre, zot pe vini vit-vit. Pe kapav trouv bann metal ki pe briye. Ki ete sa? Se bann 900 kales Sisera ki sirman ena bann lam feray fixe lor zot bann larou. Pou Sisera, samem so bann meyer zarm. Li anvi touy maximum Izraelit enn sel kou koumadir li pe rekolte lorz!

Debora kone ki Barak ek so bann zom pe atann li dir kitsoz, ki li donn zot enn signal. Eski li tousel ki madam laba? Kouma li pe santi li avek sa kantite responsabilite-la? Eski li pe demann limem ki li pe fer laba? Li kler ki non! Zeova, so Bondie, inn dir li koumans sa lager-la; Li’nn osi fer Debora kone ki Li pou servi enn madam pou terminn sa lager-la. (Ziz 4:9) Ki nou kapav aprann ar lafwa Debora ek lafwa sa bann solda ki ena kouraz la?

“ALE EK AMENN TO BANN ZOM LOR MONTAGN TABOR”

Kan Labib koz lor Debora pou premie fwa, li koz lor li kouma “enn profet.” Li rar ki Labib apel enn madam profet, me pena zis Debora tousel ki Labib apel koumsa. a Debora ti ena enn lot responsabilite. Li paret ki li ti osi regle bann problem ki bann Izraelit ti pe gagne ek li ti fer zot konn repons Zeova lor sa bann problem-la.​—Ziz 4:4, 5.

Debora ti res Efraim, enn rezion kot ena boukou montagn ek ki trouv ant lavil Betel ek Rama. Laba li ti asiz anba enn palmie ek li ti servi pep Bondie parey kouma Zeova ti demann li. Li vre ki sa ti enn gran responsabilite pou Debora, me li pa ti per. Pep Bondie ti bien bizin so led. Plitar, li avek Barak ti konpoz enn sante ki ti inspire par Bondie. Enn parti sa sante-la koz lor so pep ki ti infidel. Li dir: “Zot inn swazir bann nouvo bondie; apre sa ti ena lager dan bann lavil.” (Ziz 5:8) Bann Izraelit ti kit Zeova pou al ador bann lezot bondie, akoz sa Zeova ti abandonn zot dan lame zot bann lennmi. Yabinn, lerwa bann Kananeen, ti servi Zeneral Sisera ki bien pwisan pou dominn lor zot.

Sisera! Kan zot ti zis tann sa nom-la, bann Izraelit ti tranble ek ti panike. Relizion ek kiltir bann Kananeen ti bien kriel. Par exanp, zot ti fer sakrifis bann zanfan. Zot ti osi fer prostitision dan tanp. Kouma ou panse sa ti ete kan enn zeneral Kananeen ek so larme ti pe domine? Dapre sante Debora, bann Izraelit pa ti mem kapav vwayaze dan pei ek ti nepli ena personn dan bann vilaz. (Ziz 5:6, 7) Nou kapav mazinn laper bann dimounn ki’nn al kasiet dan bwa ek lor bann kolinn. Zot ti per pou okip zot bann zanimo ouswa pou viv dan bann vilaz ki pa proteze. Zot ti osi per pou vwayaz lor semin tansion bann larme atak zot, pran zot zanfan ouswa viol zot madam. b

Pandan 20 an bann Izraelit ti viv dan laper ziska ki Zeova trouve ki so pep rebel ti pre pou sanze, ouswa, parey kouma sante Debora ek Barak dir: “Ziska ki mwa, Debora, mo ti leve, ziska ki mo ti leve kouma enn mama dan Izrael.” Nou pa kone si Debora, madam Lapidot, ti vremem enn mama, me sa lexpresion-la li sinbolik. An realite, Zeova ti donn Debora responsabilite pou protez so pep kouma enn mama. Zeova ti demann li pou al sers Ziz Barak, enn zom ki ti ena enn gran lafwa, ek pou donn li bann linstriksion pou al lager kont Sisera.​—Ziz 4:3, 6, 7; 5:7.

Debora ti ankouraz Barak pou al delivre pep Bondie

Atraver Debora, Zeova ti donn Barak sa lord-la: “Ale ek amenn to bann zom lor Montagn Tabor.” Barak ti bizin reini 10,000 zom ki sorti dan de tribi Izrael. Debora ti fer zot konn promes Bondie. Li ti dir ki zot pou gagn viktwar lor Sisera ek lor so 900 kales! Pena dout ki Barak ti gagn sok kan li ti tann sa promes-la. Izrael pa ti ena ni larme ni bann zarm pou lager. Malgre sa, Barak ti aksepte pou lager, me a-kondision ki Debora vinn lor Montagn Tabor avek li.​—Ziz 4:6-8; 5:6-8.

Sertin konsider Barak kouma enn zom ki pena lafwa akoz seki li ti demann Debora. Me sa li fos. Apre tou, li pa’nn demann Bondie pou gagn plis zarm. Plito, kouma enn zom ki ena lafwa, Barak ti trouv linportans pou ki enn reprezantan Zeova vinn avek li ek so bann zom pou donn zot kouraz. (Ebre 11:32, 33) Zeova ti dakor ek ti les Debora al ansam avek Barak. Selman, Zeova ti osi inspir Debora pou profetize ki se pa enn zom ki pou gagn laglwar pou sa lager-la. (Ziz 4:9) Bondie ti’nn deside ki se enn madam ki ti pou touy Sisera!

Dan lemond azordi, bann madam sibir boukou linzistis ek violans. Bien rar bann dimounn donn zot dignite ki Bondie anvi zot gagne. Selman, devan Bondie, zom ek fam ena mem valer ek toulede kapav gagn so faver. (Romin 2:11; Galat 3:28) Lexanp Debora rapel nou ki Bondie beni osi bann madam kan Li donn zot bann privilez ek Li montre ki Li fer zot konfians ek ki zot ena so faver. Alor li bien inportan ki zame nou adopte lopinion fanatik ki ena partou dan sa lemond-la.

“LATER TI TRANBLE, EK GRO LAPLI TI TONBE DEPI LESIEL”

Barak ti rasanble so larme. Li ti reini 10,000 zom ki ena ase kouraz pou al lager kont Sisera so larme ki fer per. Amezir Barak pe diriz so bann zom lor Montagn Tabor, li bien kontan ki li’nn trouv enn mwayin pou ogmant zot kouraz. Labib dir: “Debora osi ti mont ansam avek li.” (Ziz 4:10) Debora ti ena kouraz ek ti pre pou riske so lavi ansam avek zot parski li ti ena lafwa an Zeova. Kan bann solda ti trouv sa, sa ti vremem ankouraz zot!

Kan Sisera ti tann dir ki bann Izraelit inn oze mont enn larme pou lager kont li, li’nn azir vit. Boukou lerwa Kananeen ti zwenn ansam avek Lerwa Yabinn, ki kitfwa ti pli pwisan parmi zot. Apre sa, Sisera so larme ki lor bann kales ti fer later tranble amezir ki zot ti pe pase enn deryer lot dan laplenn. Bann Kananeen ti sir ki vit-vit zot ti pou detrir larme Izraelit ki bien feb.​—Ziz 4:12, 13; 5:19.

Ki Barak ek Debora pou fer amezir ki zot bann lennmi pe koste? Si zot res lor lapant Montagn Tabor, zot pou ena enn lavantaz lor larme Kananeen, parski sa bann kales-la bizin later plat pou ki zot kapav lager pli bien. Me Barak desid pou lager dan fason ki Zeova pou dir li, alor li atann ki Debora dir li kitsoz. Alafin, inn ariv ler pou lager. Debora dir Barak: “Leve, parski se azordi ki Zeova pou livre Sisera dan to lame. Eski se pa Zeova ki pe al devan twa?” Apre sa Labib dir: “Barak ti desann lor Montagn Tabor avek 10,000 zom deryer li.”​—Ziz 4:14. c

Bann larme Izraelit desann lor montagn, zot al lor laplenn kot bann Kananeen pe vini ek zot pik drwat lor sa bann kales ki fer per la. Eski Zeova ti al devan zot, parey kouma Debora ti promet? Bannla pa’nn tarde pou gagn sa repons-la. Nou lir: “Later ti tranble, ek gro lapli ti tonbe depi lesiel.” Larme Sisera dan konfizion. Ek lapli koumans tonbe! Li paret ki lapli tom telman for ki bien vit later vinn mou. Bannla pa tarde pou trouve ki zot bann kales metal ki bien lour vinn enn andikap plito ki enn lavantaz. Zot koumans fons dan labou ek zot nepli kapav bouze.​—Ziz 4:14, 15; 5:4.

Barak ek so bann zom pa panike akoz sa tanpet-la, parski zot kone kotsa li sorti. Zot fons lor larme Kananeen. Bann Izraelit pa les okenn solda Sisera vivan parski Bondie inn avoy zot pou touy zot bann lennmi. Larivier Kishonn deborde, ek sarye tou bann kadav dan Lamer Mediterane.​—Ziz 4:16; 5:21.

Parey kouma Debora ti profetize, Zeova ti lager pou so pep, ek ti fer larme Sisera perdi lager

Azordi, Zeova nepli avoy so bann serviter pou al lager. Selman, li demann so pep pou amenn enn konba spiritiel. (Matie 26:52; 2 Korintien 10:4) Si nou fer zefor pou obeir Bondie dan sa lemond-la, nou pe pran par dan sa konba-la. Nou bizin kouraz, parski bann ki pran pozision pou Bondie azordi kapav fer fas ar bann gran lopozision. Me Zeova pa’nn sanze. Parey kouma Li ti fer pou Debora, Barak, ek bann solda Izraelit, Li ankor defann bann ki ena lafwa ek konfians an Li.

“PLI BENI PARMI BANN FAM”

Pli pir lennmi bann Izraelit, Sisera, reisi sape. Sa zom ki ti pe dominn pep Bondie la, pe galoupe, pe sove pe ale. Li kit lager, li les so bann zom mor dan labou. Kasiet-kasiet, san ki bann solda Izraelit remark li, li reisi gagn later ferm. Li al dan direksion so bann alie ki pli pre. Li galoup plizir kilomet vit-vit atraver bann gran terin vag, li per atansion bann solda Izraelit reisi trap li. Li pran direksion bann latant Eber, enn Kenit ki’nn separe ar so pep ek ki’nn al res dan lesid. Eber inn fer enn sertin lakor avek Lerwa Yabinn.​—Ziz 4:11, 17.

Sisera ariv kot bann latant Eber. Li extra fatige. Eber pa la. Me Yael, madam Eber, lamem. Pou Sisera, pena dout ki Yael pou respekte lakor ki so misie inn fer avek Lerwa Yabinn. Kitfwa li panse ki enn madam pou pans parey ouswa pou azir parey kouma so misie. Antouka li kler ki Sisera pa konn Yael! Yael inn trouve kouma bann Kananeen kriel ek fer dominer avek bann Izraelit; li’nn trouve osi ki li ena enn swa pou fer. Swa li ed sa move dimounn-la, swa li al dan kote Zeova ek atak lennmi pep Bondie. Me ki li kapav fer? Kouma enn madam pou kapav vink sa gran gerye, ki ena boukou lexperyans la?

Yael bizin reflesi vit. Li donn Sisera enn plas pou repoze. Sisera demann li pou pa dir personn kot li ete si zame kikenn pe rod li. Kan Sisera inn alonze, Yael kouver li, ek kan li demann inpe delo, Yael donn li dile ki ena bien lakrem. Sisera pa tarde pou tom dan enn gran somey. Yael pran de zouti ki bann madam ki res dan bann latant bien konn servi​—enn pike ek enn maye. Li azenou pre kot latet Sisera. Enn travay bien difisil pe atann li. Li pou exekit zizman Zeova lor So lennmi. Enn ti dout ouswa mem enn ti ezitasion kapav gat partou. Eski li pe pans pep Bondie ek kouma sa zom-la inn fer dominer ar zot pandan plizir dizenn lane? Ouswa li pe pans privilez ki li ena pou pran pozision pou Zeova? Labib pa koz lor la. Seki nou kone, li’nn azir vit. Sisera inn mor!​—Ziz 4:18-21; 5:24-27.

Plitar, Barak vinn rod so lennmi. Kan Yael montre li kadav Sisera avek enn pike anfonse dan so latant, li kone ki profesi Debora inn realize. Se enn madam ki’nn touy sa gran gerye-la! Sertin dimounn dan nou lepok donn Yael tou sort kalite nom, me Barak ek Debora ti kone kifer li’nn fer sa. Dan enn sante, Bondie ti inspir zot pou loue Yael kouma “pli beni parmi bann fam” pou so gran kouraz. (Ziz 4:22; 5:24) Remarke kouma Debora bien zenere. Li pa ezite pou donn Yael loner; okontrer, seki pli inportan pou li se ki parol Zeova inn realize.

Aster ki Sisera inn mor, Lerwa Yabinn nepli enn menas pou bann Izraelit. Anfin, bann Kananeen pou nepli fer dominer ar zot. Apre sa, ti ena lape pandan 40 an. (Ziz 4:24; 5:31) Vremem, Debora, Barak, ek Yael ti gagn boukou benediksion parski zot ti ena lafwa dan Zeova! Si nou imit lafwa Debora, nou pran pozision pou Zeova avek kouraz ek nou ankouraz lezot fer parey, Zeova pou fer nou gagn laviktwar ek enn lape ki dire.

a Parmi bann lezot madam ki Labib apel profet ena Miriam, Oulda, ek madam Izai.​—Exod 15:20; 2 Lerwa 22:14; Izai 8:3.

b Debora so sante fer nou kone ki souvan apre lager, Sisera ek so larme ti retourne avek bann kitsoz ki zot inn kokin, parmi ti ena bann tifi. Parfwa ti ena plis ki enn tifi pou sak solda. (Ziz 5:30) Mo ki’nn servi pou “tifi” dan sa verse-la, dan enn fason literal vedir “vant.” Sa lexpresion-la rapel nou ki zot ti kokin sa bann madam-la sirtou akoz zot bann organn reprodiksion. Viol ti enn zafer komin.

c Labib mansionn sa lager-la de fwa​—dan Ziz sapit 4 kot pe rakonte kouma sa levennman-la inn deroule ek dan sapit 5 dan sante ki Debora ek Barak ti konpoze. Sa de resi-la konplet sakenn so kamarad, parski sakenn donn bann detay ki lot-la pa mansione.