Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

¿Bo potꞹji kʼo mama nu Biblia?

¿Bo potꞹji kʼo mama nu Biblia?

 Jiyo. Ma ra jyɇspi yo ya trjꞹsʼꞹ mi jingua ko yo bʼꞹbʼꞹdya ñets’e ke nrre chjentjui, zø ya kjogꞹ na punkjꞹ kjɇɇ ke bo dyꞹsʼꞹji kja yo material ke dya mi ñʼesʼeji, nrrajme ma kʼꞹgꞹ.

¿Nee ra mama ke dya bo jyopꞹji yo mꞹ dyꞹsʼꞹji yo copia de nu Biblia?

 Ya chøtrʼꞹji na punkjꞹ skuama ke bo dyꞹsʼꞹji yo bʼɇzo de mi jingua. Bʼꞹbʼꞹ skuama kʼo dya chjentrjui gua dyꞹsʼꞹji nangeje yo bʼɇzo yo bo dyꞹsʼꞹji dya bo xⱥkⱥji na joo yo letra. Pero dya porꞹ yo nee ra mama yo texto. Pero, bʼꞹbʼꞹ janzitrjo jñaa ke ja̱a̱ bo potꞹji. Ya mezhe ke o bʼꞹbʼꞹ kjo bo potꞹji janzi jñaa ngekʼo ra potꞹji yo nee ra mama yo texto. Ra nuji yeje ejemplo.

  1.   Bʼꞹbʼꞹ yo Biblia de mi jingua ke trjꞹsʼꞹji akjanu yo jñaa kja 1 Juan 5:7: “Ngeje kʼo jñii kʼo bʼꞹbʼꞹ ajensʼe kʼo nⱥdⱥjinu kʼꞹ na kjuana. Ngeje e tata ñeje e Jesucristo (‵nu verboʹ), ko ke kjimi kʼꞹ sjo̱kꞹ. Nza jñiyo, ngeje dʼatrjo”. Pe, xo bʼꞹbʼꞹ skuama ke bo dyopjꞹji mi jingua ke nan kjuana kʼo mama ke dya ju̱sʼꞹ nujyo jñaa. Kja bo dyꞹsʼꞹjiyo. a Ngekʼua yo Biblia kʼꞹ kja nge bo mbedye, ke mejme kʼo mama dya trjꞹsʼꞹ ga kjako.

  2.   Nu trju̱u̱ e Yose bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ ves kja yo skuama ke bo dyopjꞹji jesta mi jingua de nu Biblia, pe kja yo Biblia ke kja mbedye dya ju̱sʼꞹji nu trju̱u̱ o jñu̱spʼꞹji yo jñaa “Señor” o “Yose”.

¿Pjenga ri pa̱rji ke dya bo jyopꞹji na punkjꞹ yo go xⱥkⱥji nu Biblia?

 Nudya bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ skuama ke bo xⱥkⱥji yo bʼɇzo mi jingua ke pjøxkꞹji ra nuji si bʼꞹbʼꞹ dʼa error. b Ma ra jyɇspiji nujyo skuama, ¿pje søø ra mbenji? ¿Søø ra confiaoji kja yo Biblia yo ri pɇsʼijidya?

  •   De yo Escritura Hebrea (ximi xiji Antiguo Testamento), nu bʼɇzo ni chju̱u̱ William Henry Green bo mama: “Dya bʼꞹbʼꞹ dʼa skuama ke ya me mezhe ke bo xⱥkⱥji me na joo”.

  •   E Frederick Bruce ke zopjꞹ na punkjꞹ nu Biblia bo dyopjꞹ de yo Escritura Griega Cristiana, o Nuevo Testamento: “Yo skuama yo bʼꞹbʼꞹ de nu Nuevo testamento mas na punkji ke yo skuama yo bo dyⱥtrʼⱥ yo bʼɇzo de mi jingua, nujyo manji nu nan kjuana i dya kjo søø ra mama ke dya bʼꞹnjiyo”.

  •   Sir Frederic Kenyon, nge dʼa bʼɇzo ke pa̱ra̱ na punkjꞹ de yo skuama de mi jingua, bo mama ke dʼa ntee “søø ra penchʼi nu Biblia i dya ra yembeñe ke nge nu Jñaa e Yose kʼꞹ nan kjuana i nrre sopkʼꞹtrjo o trʼiji ñe o bʼɇche i ya kjogꞹ na punkjꞹ kjɇɇ i sido i trjɇtrjoji”.

¿Bʼꞹbʼꞹ nrro dyaja razo pa ra manji ke dya bo potꞹji yo mama nu Biblia?

  •   Mi bʼꞹbʼꞹ yo bʼɇzo yo mi judío ñe cristiano ke bo xⱥkⱥji yo skuama i bo dyꞹsʼꞹji yo nan sʼoo kʼo bo tsjaa nu jñiñi e Yose (Números 20:12; 2 Samuel 11:2-4; Gálatas 2:11-14). c Bo dyꞹsʼꞹji ke e Yose bo guɇnchʼi nu jñiñi judío ma dya bo dyⱥrji ñe bo dyꞹsʼꞹji ke dya gan kjuana nrrenxe yo mi creo yo ntrʼee (Oseas 4:2; Malaquías 2:8, 9; Mateo 23:8, 9; 1 Juan 5:21). Kʼo bʼɇzokʼo me mi sʼiyaji nu Jñaa e Yose nangeje bo xⱥkⱥji na joo yo jñaa i dya bo ngꞹsʼꞹji ni ri dʼa jñaa.

  •   ¿Eko nan kjuana ke nu Biblia pɇsʼi nu mʼeñe e Yose, i ke angeze bo mbørꞹ pa dya rgo bʼɇzhi ni ri dʼa jñaa? (Isaías 40:8; 1 Pedro 1:24, 25). d Angeze dya rgo mi nee ke ngextrjo rgo mbøsʼꞹ yo ntrʼee de mi jingua; rgo mi nee ke rgo mbøxkꞹgøjidya (1 Corintios 10:11). Nu Biblia mama, “texe kʼo o tʼopjꞹ mi jingua, je bi tʼopjꞹkʼo, kʼꞹ rga xørꞹji ngekʼua ra pa̱ra̱gøji. Ngekʼua ra tebʼeji na joo Mizhokjimi. Yo o Jñaa Mizhokjimi yo tʼopjꞹ jitsʼiji ra sɇchiji, nde ra mⱥjⱥji” (Romanos 15:4).

  •   E Jesús ñe yo mi teñe angeze bo nⱥdʼⱥji yo mama yo Escritura Hebrea i dya mi manji ke mi bʼɇxtrjo dʼa jñaa (Lucas 4:16-21; Hechos 17:1-3).

a Dya bʼꞹbʼꞹ yo jñayo kja nu Códice Sinaítico, nu Códice Alejandrino, nu Manuscrito Vaticano 1209, nu Vulgata latina original, nu versión siríaca Filoxeniana-Harclense ni xi nu Peshitta siríaca.

b Ya mi chøtrʼꞹji na punkjꞹ skuama, ya kjogꞹ 5.000 kja ke jñaa griego, ke xiji Nuevo Testamento, o yo Escritura Griega Cristiana.

c Nu Jñaa e Yose dya mama ke yo bʼɇzo yo bo dyꞹsʼꞹji nu Biblia dya bo tsjaji kʼo nan sʼoo. Ximi mama: “Dya bʼꞹbʼꞹ dʼaja kja dya ra pecao” (1 Reyes 8:46).

d E Yose dya pje bo nⱥdʼⱥ ni ri dʼa jñaa ke bo nee, angeze bo unꞹ meñe yo bʼɇzo pa rgo dyꞹsʼꞹji ne Biblia (2 Timoteo 3:16, 17; 2 Pedro 1:21).