Kal idhi e weche manie iye

Be Muma Pingore Owuon?

Be Muma Pingore Owuon?

Dwoko ma Muma chiwo

Ooyo. Weche manie Muma ok pingre. Kata obedo ni samoro nyalo nenore ka gima weche mowach e ndiko moro e Muma pingore gi weche manie ndiko machielo, ng’ato nyalo fwenyo adiera mar wechego ka otiyo gi weche maluwogi:

  1. Non weche molworo ndikono. Nyalo nenore ka gima jandiko moro amora pingore owuon kapo ni okwanyo akwanya moko kuom weche mowacho maok onon gima nowuoyoe.

  2. Tem ketri e chal mar jandiko. Ji mang’eny nyalo neno gimoro ka timore, kendo giduto ginyalo wacho adier e wi gima notimoreno. Kata kamano, weche ma gitiyogo biro pogore, bende nitie weche ma jomoko biro wacho, to moko ok bi wuoye.

  3. Non bende timbe kod gik mamoko ma ne otimore e kindeno.

  4. Ng’e pogruok ma nitie e kind sama oti gi wach moro e yor ranyisi kod sama oti kode e yo mapile.

  5. Ng’e ni nitie seche moko ma inyalo wach ni ng’ato notimo gimoro kata obedo ni en owuon ok notime. *

  6. Non weche kitiyo gi Muma molok e yo makare.

  7. Kik item chuno gima Muma wacho mondo owinjre gi puonj moro mar miriambo mar din.

Ranyisi maluwogi nyiso kaka tiyo gi weche moler malo kaegi nyalo konyo ng’ato mondo owinj tiend ndiko ma samoro nenore ka gima pingore.

Wach mokwongo: Non Weche Molworo Ndiko

Ka en adier ni Nyasaye ne oyueyo e odiechieng’ mar abiriyo, ang’o momiyo Muma wacho ni osebedo kotiyo? Weche molworo sigand chuech e bug chakruok nyiso ni sama ne owach ni Nyasaye “nodiro e ndalo mar abiriyo e tichne duto ma nosetimo” ne iwuoyo e wi chueyo gik manie piny. (Chakruok 2:​2-4) Omiyo, ka ne Yesu owacho ni Nyasaye “osebet ka tiyo nyaka chop sani” ok nopingo gima nosendik e bug Chakruok nikech ne owuoyo e wi tije mamoko mag Nyasaye. (Johana 5:​17) Tije mag Nyasaye oriwo nyiso jondik Muma gima odwaro ni gindik kotiyo gi rohone maler, tayo dhano kendo ritogi.​​—Zaburi 20:6; 105:5; 2 Petro 1:​21.

Wach mar 2 gi 3: Ketri e chal mar jandik Muma kendo non gik ma ne timore kindego

Yesu ne ochango muofu kanye? Bug Luka wacho ni “ka Yesu ne chiegni gi Jeriko” nochango ng’at ma muofu, to komachielo sama iwuoyo e wi wachno e bug Mathayo, inyisowa ni ne gin muofni ariyo kendo ni ne ochang-gi ka ne Yesu ‘wuok Jeriko.’ (Luka 18:​35-​43; Mathayo 20:​29-​34) Adiera en ni jondiko ariyogo konyowa ng’eyo gik momedore e wi siganano nimar moro medo weche ma nyawadgi ne ok ondiko. Kodok korka kwan mar chwo ma ne ochang, Mathayo dimbo e wang’e ni ne gin ji ariyo, Luka to ne oketo pache kuom ng’at achiel ma Yesu nowuoyogo achiel kachiel. To kodok korka kama ne wechego otimore, josayans oseyudo ni e kinde Yesu ne nitie taonde ariyo miluongo ni Jeriko. Jeriko machon ne en kilomita achiel gi nus kiwuok Jeriko manyien ma ne oger gi Jo-Rumi. Nyalo bedo ni Yesu ne ni e kind taonde ariyogi kane otimo hononi.

Wach mar 4: Sama oti gi wach moro e yor ranyisi kod sama oti kode e yo mapile

Be en adier ni ibiro keth pinyni chuth? Muma nyisowa e bug Eklesiastes 1:​4, ni ‘piny siko nyaka chieng’,’ to jomoko neno ni wachno pingore gi kamoro machielo e Muma ma wacho ni “gik manie polo gi piny nobed maliet ahinya mi ginileny nono.” (2 Petro 3:​10) Kata kamano, Muma tiyo gi wach mar “piny” e yore ariyo. Samoro itiyo kode kiwuoyo kuom piny ma wadakieni to samoro itiyo kod piny kiwuoyo kuom joma odak e piny. (Chakruok 1:1; 11:1) Ketho “piny” miwuoye e 2 Petro 3:​10 ok en wang’o piny ma wadakieni, to en ‘ketho joma ok oluoro Nyasaye.’​​—2 Petro 3:7.

Wach mar 5: Sama otim gimoro gi nying ng’ato

En ng’ano sie ma ne okelo ne Yesu ote ma nowuok kuom jatend-askeche ka ne Yesu ni Kapernaum? Mathayo 8:​5, 6 wacho ni jatend-askeche nodhi ir Yesu owuon, to Luka 7:3 wacho ni jatend askeche ne ooro jodongo moko mondo okwa Yesu odhi ire. Wanyalo winjo tiend ndiko ma nenore ni pingoregi ka wafwenyo ni kwayono ne owuok kuom jatend-askeche, mak mana ni ne ooro jodongo moko mondo owuo gi Yesu e loye.

Wach mar 6: Ti gi Muma molok e yo makare

Be en adier ni dhano duto timo richo? Muma puonjo ni waduto ne onyuolwa gi richo mowuok kuom dhano mokwongo, Adam. (Jo-Rumi 5:​12) Loko moko mag Muma pingo wachno sama giwacho ni ng’at maber “ok tim richo.” (1 Johana 3:​6, The Bible in Luo, 1976) Kata kamano, e dhok ma ne okwong ndikgo Muma, wach motigo e dho Grik molok ni ‘timo richo’ e bug 1 Johana 3:6 en wach mitiyogo sama iwuoyo e wi richo ma ng’ato siko timo. Nitie pogruok e kind richo monyuolwago, ma en richo ma ok wanyal loyo, kod richo ma ng’ato siko timo ka oketho chike Nyasaye goyiem. Omiyo loko moko keto wachno e yo makare kuom wacho ni ng’at makare “ok sik ka timo richo.”​​—New World Translation.

Wach mar 7: Makri gi puonj mag Muma to ok puonj mag din

Be Yesu rom gi Nyasaye, koso Nyasaye duong’ moloye? Yesu ne owacho niya: “An kod Wuora wan achiel.” To komachielo nowacho ni “Wuora duong’ moloya.” Weche ariyogo nyalo nenore ka gima gipingore. (Johana 10:30; 14:28) Mondo wawinj tiend ndikogo e yo makare, nyaka wanon gima Muma puonjo gadier e wi Jehova gi Yesu to ok temo chunogi mondo gidonj gi puonj mar didek, ma en puonj mar din, kendo ma ok owuok e Muma. Muma nyiso ni Jehova en Wuon Yesu, to e wi mano, owacho bende ni en Nyasach Yesu, ma Yesu lamo. (Mathayo 4:​10; Mariko 15:34; Johana 17:3; 20:17; 2 Jo-Korintho 1:3) Yesu ok rom gi Nyasaye.

Weche mamoko ma ne Yesu owacho sama ne owacho ni “An kod Wuora wan achiel” nyiso ni ne owuoyo e wi kaka en gi Jehova Wuon mare, ne gin e achiel, nimar ne gin gi dwaro achiel. Bang’e Yesu nowacho niya: “Wuora ni e winjruok achiel koda, kendo an e winjruok achiel kod Wuora.” (Johana 10:38) Yesu gi jolupne bende ne nigi dwaro achielni, nimar Yesu ne olemonegi kowacho ne Nyasaye niya: “semiyogi duong’ ma isemiya mondo eka gibed achiel mana kaka wan kodi wan achiel. Mondo abed e winjruok achiel kodgi, kendo ibed e winjruok achiel koda.”​​—Johana 17:​22, 23.

^ par. 6 Kuom ranyisi bug Encyclopædia Britannica wacho kama e wi ot moro miluongo ni Taj Mahal, “nogere gi ruodh Mughal ma nyinge en Shah Jahān.” Kata kamano, ng’atno owuon ok ema nogere, bugno medo lero ni “nogere gi jotich mokalo 20,000.”