Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Nineve ne en taon ma nigi ute mabeyo kod ohingni motegno

Be Ing’eyo?

Be Ing’eyo?

Ang’o ma notimore ne Nineve bang’ ndalo Jona?

MACHIEGNI gi higa mar 670 Ka Kristo Podi (K.K.P.), noyudo Asuria osebedo loch ma ne nigi teko moloyo loje duto mag piny. The British Museum Blog wacho niya: “Lojno nochakore Saipras yo podho chieng’, nyaka Iran yo wuok chieng’, kendo nitie kinde ma nokwako nyaka Misri.” Taon kata dala maduong’ mar Asuria ma niluongo ni Nineve, e ma ne en taon maduong’ mogik e piny ngima. Ne en gi kuonde mabeyo ma ne ji nyalo limo, puothe mabeyo, ute mabeyo mag ruodhi, kod laibrari madongo dongo. Ruoth Ashurbanipal ma Asuria ne luongore ni “ruodh piny,” to kamano e kaka ruodhi mamoko ma nolocho Asuria bende ne luongore. E kindego, ne nenore ni onge loch moro amora ma ne nyalo loyo Asuria kod Nineve.

Loch mar Asuria e ma ne locho e wi piny duto e kindego

Kata kamano, e kinde ma Asuria ne nigi teko mang’eny kamano, janabi mar Jehova ma niluongo ni Zefania nokoro niya: ‘Jehova biro ketho Asuria, kendo obiro loko Nineve gunda mobed motwo ka thim.’ E wi mano, janabi machielo ma niluongo ni Nahum nokoro kama: “Yakuru fedha, yakuru dhahabu! . . . Dala maduong’ odong’ nono, en gunda, okethore! . . . Ng’ato ang’ata moneni, biro ringi ka wacho ni, ‘Nineve osedong’ gunda!’” (Zef. 2:13; Nah. 2:9, 10; 3:7) Nyalo bedo ni joma nowinjo weche mokorgo ne penjore niya: ‘Be gima kamano nyalo timore adier? Be loch ma nigi teko kaka Asuria inyalo kethi?’ E wang’ jogo, mano ne chal mana lek!

Nineve nojwang’ modong’ gunda!

Kata kamano, gima ne giparo ni ok nyalreno notimore! Jo-Babulon kod Jo-Media noloyo pinyruoth mar Asuria kinde machuok ka ne pok higa mar 600 K.K.P. ochopo. Gikone, taon mar Nineve ne ojwang’ ma kare olal nono! Buk moro mogo gi The Metropolitan Museum of Art ma ni New York wacho niya: “Kuma taon mar Nineve ne nitiere chon nolal nono, kendo ji koro ne nyalo mana winjo wachne e Muma.” Ka luwore gi Biblical Archaeology Society Online Archive, e chak higni mag 1800, “onge ng’ato ang’ata ma ne ni gadier chuth ni taon mar Nineve ne nitierega chon.” Kata kamano, e higa mar 1845, Austen Henry Layard ma en jakuny gik machon, nochako kunyo kama wachore ni taon mar Nineve ne nitieree. Gik ma noyudo kuno nyiso maler ni taondno ne nigi duong’ ahinya e kinde machon.

Weche ma nokor e wi Nineve notimore, kendo mano miyo wabedo gadier ni weche ma Muma nokoro e wi giko mag loje ma kindewagi bende biro timore.​—Dan. 2:44; Fwe. 19:15, 19-21.