Daniel 2:1-49

  • Ruoth Nebukadneza oleko lek ma chando chunye (1-4)

  • Onge jang’ad rieko ma nyalo nyise lekno (5-13)

  • Daniel kwayo Nyasaye kony (14-18)

  • Ipako Nyasaye kuom elo wach mopondo (19-23)

  • Daniel nyiso ruoth lekne (24-35)

  • Tiend lekno (36-45)

    • Kidi mar Pinyruoth nong’inj sanamu (44, 45)

  • Ruoth miyo Daniel duong’ (46-49)

2  E higa mar ariyo mar loch ruoth Nebukadnezar, noleko lek moko ma ne ochando chunye ahinya+ kendo nomone nindo.  Kuom mano, ruoth noluongo ajuoke, gi jokor wach, gi ajuoke nyakalondo, gi Jo-Kaldea* mondo obi olokne tiend lekgo. Omiyo, ne gibiro ma gichung’ e nyim ruoth.+  Ruoth nowachonegi niya: “Aleko lek moro ma chando chunya kendo daher ng’eyo gima ne aleko.”  Jo-Kaldea ne odwoko ruoth gi dho Aram* niya:+ “A Ruoth, mad idag nyaka chieng’. Nyiswa leknino to wabiro lokoni tiende.”  Ruoth nowacho ne Jo-Kaldea niya: “Aseng’ado kama: Ka ok unyisa lekno kendo lokona tiende, abiro kengou matindo tindo kendo uteu nalok choche.*  To ka unyisa lekno kendo uhulona tiende, abiro miyou mich mang’eny kendo abiro miyou duong’ miwuoro.+ Omiyo, nyisauru lekno kendo uhulna tiende.”  Ne gichako gidwoke kendo niya: “Ruoth, ka iyie to nyiswa lekno mondo wahulni tiende.”  Ruoth nodwokogi niya: “Ang’eyo maber ni udwaro mana kowo kinde nikech ung’eyo gima abiro timonu!  Ka ok unyisa lekno, ung’eyo kum moritou uduto. Ang’eyo ni usewinjoru mondo uwuonda kendo ukow seche kugeno ni abiro loko pacha. Nyisauru lekno to abiro ng’eyo ni kare unyalo hulona tiende adier.” 10  Jo-Kaldea nodwoko ruoth niya: “Yaye, ruoth, onge kata ng’ato achiel e piny ngima ma nyalo timo gima ikwayo ni watimnino. Onge ruoth kata jatelo moro amora mosedwaro ni ajuoga, kata jakoro, kata Ja-Kaldea moro amora otimne gima kamano. 11  Gima ruoth kwayono tek ahinya kendo onge dhano moro amora ma nyalo timo gima kamano, mak mana nyiseche. To nyiseche ok odak gi dhano.” 12  Ka ne ruoth owinjo kamano, iye nomedo wang’ matek mogolo chik mondo oneg jong’ad rieko duto man Babulon.+ 13  Ka koro ne gichiegni chako nego jong’ad rieko nikech chikno, ne gimanyo Daniel gi jowetene mondo gineggi bende. 14  Ariok ma ne en jatend jorit ruoth nowuok mondo odhi oneg jorieko duto man Babulon. Gie sechego, Daniel nodhi ire mowuoyo kode gi rieko. 15  Nopenje niya: “Ang’o motimore momiyo ruoth ogolo chik mager kama?” Ariok nolerone gima ne osetimore.+ 16  Omiyo, Daniel nodhi ir ruoth mondo okwaye thuolo mar lerone tiend lekno. 17  Bang’ mano, Daniel nodok e ode monyiso Hanania, gi Mishael, gi Azaria kaka weche ne chalo. 18  Daniel ne owachonegi ni gilem ka gikwayo ni Nyasach polo okechgi kuom fwenyonegi tiend wach mopondono, mondo kik neggi sa ma inego jong’ad rieko duto man Babulon. 19  Bang’ mano, ne oler ne Daniel wach mopondono e fweny gotieno.+ Kendo Daniel nopako Nyasach polo. 20  Daniel nowacho niya: “Nying Nyasaye opaki nyaka chieng’,Nikech en kende e wuon rieko gi teko.+ 21  En e ma oketo kinde kod ndalo,+Ogolo ruodhi kendo oketo ruodhi,+Omiyo jo mariek rieko to jo ma ng’eyogi tut okonyo fwenyo weche ma korgi tek.+ 22  Ofwenyo gik matut kendo oelo gik mopondo,+Ong’eyo gik manie mudho,+Kendo ler ni kode.+ 23  In Nyasach kwerena, aduokoni erokamano kendo apaki,Nikech isemiya rieko gi teko. Kendo isefwenyona gima ne wakwayi;Iseleronwa gima ruoth ne dwaro ng’eyo.”+ 24  Daniel nodhi ir Ariok ma ne ruoth oketo mondo oneg jong’ad rieko man Babulon,+ mi owachone niya: “Kik ineg jang’ad rieko moro amora man Babulon. Tera ir ruoth mondo alerne tiend lekne.” 25  Ariok nokawo Daniel motere mapiyo ir ruoth mowacho niya: “Ruoth eri aseyudo Ja-Juda+ moro manie tuech ma nyalo nyisi tiend lekni.” 26  Ruoth ne openjo Daniel ma bende niluongo ni Belteshaza niya:+ “Be in gadier ni inyalo nyisa lek ma ne aleko ma ilerna tiende?”+ 27  Daniel nodwoko ruoth niya: “Onge jang’ad rieko, kata jakor wach, kata ajuoga, kata mana jakor wach ma tiyo gi sulwe ma nyalo nyiso ruoth wach mopondo ma ruoth dwaro ni olerne.+ 28  Kata kamano, nitie Nyasaye e polo ma elo tiend weche mopondo.+ En e ma osenyisi, in ruoth Nebukadnezar gik ma biro timore e kinde giko. Koro ma e gima ne ileko kendo magi e weche ma ne ineno sa ma ne inindo: 29  “A ruoth, ka ne inindo, ne ileko gik ma biro timore e kinde mabiro, kendo Nyasaye ma elo tiend weche mopondo osefwenyoni gik ma biro timore. 30  Nyasaye oseelona tiend lekno, ok nikech ariek moloyo jomoko, to nikech odwaro ni alokni tiend lekno mondo ing’e paro manie chunyi.+ 31  “Ruoth, ne ineno sanamu maduong’. Sanamu ma ne ineno kochung’ e nyimino ne duong’ mokalo kendo ne orieny miwuoro. Ne en gima lich ma bwogo ng’ato ahinya. 32  Wi sanamuno nolos gi dhahabu lilo,+ to kore kod bedene nolos gi fedha,+ to nungone gi embene nolos gi mula,+ 33  ogwendene to nolos gi nyinyo+ to tiendene nolos gi nyinyo mokikore gi lowo.+ 34  Seche ma ne ing’iyeno, nineno ka kidi moro omukore kende e got ma onge lwedo momuke. Kidino nogoyo sanamuno e tiendene molos gi lowo mokikore gi nyinyo moregogi matindo tindo.+ 35  Nyinyo gi mula gi lowo kaachiel gi dhahabu noregore chuth mobedo kaka mihudhi ma yamo keyo sa midino cham e ndalo oro. Yamo nokeyogi ma onge ma ne odong’. To kidi ma ne ogoyo sanamuno nolokore got maduong’ mopong’o piny ngima. 36  “Mano e lek ma ne ileko, to koro wadwaro leroni tiende. 37  A ruoth, in e ruodh ruodhi ma Nyasach polo omiyo loch,+ teko, gi duong’, 38  omiyi loch e wi dhano duto ka moro amora ma gidakie, omiyi bende loch e wi le mag bungu, gi winy mag polo.+ In, in iwuon e wich mar dhahabuno.+ 39  “Kata kamano, pinyruoth moro nobedie bang’i,+ to lochne ok nobed maduong’ ka mari. Bang’ mano, pinyruoth mar adek nobedie, to pinyruodhno noloch e wi piny duto.+ En e mula. 40  “To pinyruoth mar ang’wen nobed matek ka nyinyo.+ Mana kaka nyinyo turo kendo rego gimoro amora, en bende obiro turo kendo rego pinjeruodhi duto ma ne okwongone.+ 41  “Mana kaka ne ineno ka tiende sanamuno kod lith tiendene gin molos gi nyinyo mokikore gi lowo michueyogo agulu, mano nyiso ni pinyruodhno ok nomakre mondo obed gimoro achiel. 42  To nikech lith tielo olos gi nyinyo mokikore gi lowo, pinyruodhno nobed motegno e yo moro, to ma yom yom e yo machielo. 43  To bende, mana kaka ne ineno nyinyo mokik gi lowo, mano nyiso ni pinyruodhno notem kikore gi ji* kata kamano ok ginimakre ma gibed gimoro achiel, mana kaka nyinyo ok nyal makore gi lowo. 44  “E kinde loch ruodhigo, Nyasaye manie polo nochung pinyruoth+ ma ok noketh ngang’.+ Pinyruodhno ok nomi oganda machielo,+ to obiro ng’injo pinjeruodhi mamokogi duto motiekgi chuth+ kendo noloch nyaka chieng’.+ 45  Mae notimre mana kaka nineno kotimore sa ma kidi nomukore kowuok e got ma onge dhano moro amora momuke, mi ong’injo nyinyo, gi mula, gi lowo, gi fedha, kod dhahabu.+ Nyasaye maduong’ osenyiso ruoth gik ma biro timore kinde ma biro.+ Lekno en madier, kendo gik ma aseleronigi biro timore ma onge kiawa.” 46  Ka ne ruoth Nebukadnezar owinjo wechego, nogore piny auma e nyim Daniel komiye duong’. Ne ogolo chik ni omi Daniel mich kendo owang’ne ubani. 47  Ruoth nowacho ne Daniel niya: “Adier, Nyasachi e Nyasach nyiseche, kendo en e Ruodh ruodhi, kendo en e mohulo tiend weche mopondo. Ang’eyo kamano nikech en e ma oleroni tiend wach mopondoni.+ 48  Ruoth noting’o Daniel malo momiye mich mang’eny mabeyo. Nokete jaduong’ gweng’ mar Babulon+ kendo nokete jatend jong’ad rieko duto man Babulon. 49  Daniel nokwayo ruoth mondo oket Shadrak, Meshak, gi Abednego+ obed jotend gweng’ mar Babulon, mi ruoth notimo kamano. Daniel to ne tiyo e od ruoth.

Weche Moler Piny

Magi ne gin ajuoke mamoko.
Dan 2:4b nyaka 7:28 ne okwong ndik e dho Aram.
Kata nyalo bedo, “kuonde miwitoe yugi, kata miwitoe owuoyo.”
Kata, “oganda dhano,” tiende ni raia.