Skip to content

Skip to table of contents

Kodhó lo zø ná kpa adi dhu ná lo

Kodhó lo zø ná kpa adi dhu ná lo

Isaya 60:1 tilo djo ná “isɨle” ká kʉ ie, ndirigoti le ká “dani” ndirigoti le ká “kadha nanga pli” ngbaribbai?

Isaya 60:1 nǎ ko rizø: “Adani, Ee isɨle ndirigoti apli kadha nanga, dhonalo nidzá kadha sisi. Yova dzá kadha ngaí ni dho.” Fø andiko nǎ kʉ ná lo ridho fø “isɨle” kʉ Sayuni inga Yerusalemu, Yuda nǎ pikpa ngʉ adi pinyo ndi nǎ fø saa na ro. a (Isa. 60:14; 62:1, 2) Yerusalemu ngʉ adi Israeli bbá ngø krʉ dhǒ. Isaya ndi ná fø lo rili ko dhu aro kʉ ná i ngadhudha ko tsó: Ya kwanza, Yerusalemu ká “dangʉeni” ngbá saa djo ndirigoti ri ká plingʉe kiroho nǎ kadha nanga ngbaribbai? Ya pili, nde njʉ ma ká Isaya ndingʉe ná fø lo njini bbo pli kʉ ná chu nǎ ddi?

Yerusalemu ká “dangʉeni” ngbá saa djo ndirigoti ri ká plingʉe kiroho nǎ kadha nanga ngbaribbai? No tsena Wayaudi ngʉe cho 70 kana Babiloni nǎ ná saa na, Yerusalemu ma, Hekalu ma na ngʉe che kʉ ná hali nǎ. Ro, Wamedi ma, Waajemi ma na lø Babiloni nari goti Waisraeli krʉ klongʉeni klo Babiloni nǎ ro ndirigoti ri kangʉe ka kpa ngʉ ndima bba ndirigoti ndima ngá Yova madha tso ki vi. (Ezr. 1:1-4) Cho 537 na Y.G.N. djó ro kabila 12 kana chi ngʉ tøni ná ndrŭ krʉ ngangʉe ngʉdha tso Yerusalemu na. (Isa. 60:4) Kpa ngangʉe bbʉdha ndima bbʉ Yova dho nari tso, fete ndima nji nari ma, hekalu ki ndima chi nari ma na. (Ezr. 3:1-4, 7-11; 6:16-22) Yova dhó kadha ngangʉe ngaidha tso ki vi Yerusalemu djo, føri kʉ ri ngangʉe ngaidha tso kedzá ndrŭ dho nari. Ndirigoti Israeli ngʉngʉe loroji dhi kadha d’i ngø nǎ nzá chungʉe Yova ná ndrŭ dho.

Nì mai ri kʉ fø ro, Isaya dhó fø unabi nzá njingʉeni krʉ fø saa na ri. Israeli nǎ bí kʉ ná ndrŭ nzá rangʉe anzi Mungu dho ndima ngarr nari na ri. (Ne. 13:27; Mal. 1:6-8; 2:13, 14; Mt. 15:7-9) Luti kpa gʉngʉe Masiya maddi, Yesu Kristo ndi ngʉe ro. (Mt. 27:1, 2) Cho 70 na Y.G.G. Yerusalemu ma, Hekalu ma na ki sangʉeni vi.

Yova ngʉe b’lo ndi d’ra che pli kʉ ná fø lo si njini ná ri ro. (Da. 9:24-27) Bbʉbbʉ dhé, kedhó kusudi nga ngʉe dz’ djó ngʉe ná Yerusalemu sie Isaya sura 60 nǎ unabi po ná lo nji krʉ ri.

Nde, njʉ ma ká Isaya ndingʉe ná fø lo njini bbo pli kʉ ná chu nǎ ddi? Ddi o, ro ri njini loroji dhi d’i isɨle djo, ná føri kʉ, “arø Yerusalemu.” Mutume Paulo ndingʉeri le djo: “Le kʉ kodhi mama.” (Gal. 4:26) Arø Yerusalemu kʉ Mungu dhó ra nǎ e ná tengenezo nǎ chi tøni ná malaiká. Kedzá “nzø” kana kʉ Yesu ma, ché na le d’ri ná 144000 kʉ ná kpa ma na, kpa krʉ kʉ ngab’odha na ndima si ra ra na Paulo bbai. Kpa kʉ ché na le d’ri ná Wakristo “takatifu ndrŭ tsɨ,” føri i kʉ “Mungu dzá Israeli”—1 Pe. 2:9; Gal. 6:16.

Nde, arø Yerusalemu ká “dangʉeni” ndirigoti ndi “pli kadha nanga” ngbaribbai? Le njingʉeri fø ndidzá dz’ djó kʉ ná ché na le d’ri ná nzø chulu. Anja ngbaribbai ma kpa dalu ná lo tso nju Isaya sura 60 nǎ unabi po ná lo na nari.

Ché na le d’ri ná Wakristo dho ringangʉeni ndima “dani” dhonalo kpa ngʉe kiroho nǎ tɨtɨnga nǎ, tsatsa udha ró ná kpa dangʉeni mitume cheni nari goti ná saa na. (Mt. 13:37-43) Fø saa na kpa tsungʉe Bbò Babiloni nǎ no tsena, ná føri kʉ dz’ djolu gble kʉ ná kali dhi dini. Kpa dingʉe fø no tsena kpø “ngatso d’ø ná ddo tso ngani” ná nga djo, ná føri tso ngangʉeni cho 1914 na. (Mt. 13:39, 40) Føri goti tse cho 1919 na, kpa klongʉeni ndirigoti théi kpa ngangʉe kiroho nǎ kadha nanga plidha tso pidhinga dzá hwè lo-i ndima d’ra nari chulu. b Cho bí kana, dz’ djó krʉ kʉ ná ndrŭ tsɨ kana ro ndrŭ adi si fø kadha na, fø ndrŭ kana kʉ Mungu dzá go gʉ di ná Israeli “pikpa” Isaya 60:3 nzi ndima ro.​—Ufu. 5:9, 10.

Gosi ná saa na ché na le d’ri ná Wakristo si Yova dhó ro si ná kadha nanga pli bbo pli kʉ ná chu nǎ. Ká ngbaribbai? Dz’ djó ro kpa cheni nari goti kpa si tsu “Ø Yerusalemu na,” inga kpa si kʉ ngʉ Kristo bbá le, pikpa ndirigoti makuhani.”​—Ufu. 14:1; 21:1, 2, 24; 22:3-5.

Ø Yerusalemu chulu Isaya 60:1 nǎ unabi nǎ bbo na mana kʉ ná lo si njini. (Anja Isaya 60:1, 3, 5, 11, 19, 20 ndirigoti Ufunuo 21:2, 9-11, 22-26.) Dz’ djó Yerusalemu ngʉe Israeli nǎ bbò bba nari bbai, ø Yerusalemu ma, Kristo ma na si ngʉ Mungu dhó pidhinga nǎ bbò bba. Ø Yerusalemu ká “[thʉ] ra nǎ ro Mungu kuso ro” ngbaribbai? Ri si nji dz’ djó di ná ndrŭ dho ná lo chulu. Mungu do nji ná ndrŭ tsɨ krʉ “si bbi ri dhó kadha chulu.” Ndirigoti ri si ndrŭ klo chenga ma, dhe ma na nǎ ro. (Ufu. 21:3, 4, 24) Ri si bbʉ ná matokeo kʉ, “ritsi krʉ si ngʉ ø,” Isaya ma, nja bbanabi ma na d’rangʉeri nari bbai. (Mdo. 3:21) Ritsi le ngʉ ø ná føri tso ngangʉeni Kristo ngangʉe pinyodha tso ná saa na ndirigoti ri tso si dyani Kristo dhó pidhinga dhi cho 1 000 tso si dyani ná saa na.

a Tafsiri ya Ulimwengu Mupya nǎ le njinjí lo “isɨle” na Isaya 60:1 nǎ “Sioni” inga “Yerusalemu” le poé nari rɨngana dhonalo Kiebrania nǎ le ripo “adani” ndirigoti “apli kadha nanga” ná fø lo na le njinjí le ti na lo isɨle djo dhonalo ri nǎ le njinjí na ná lo kʉ “ni.”

b Bbʉbbʉ ibada ngʉngʉe 1919 na ná føri djo Ezekieli 37:1-14 ndirigoti Ufunuo 11:7-12 ma tilo ddi. Ezekieli tilo b’lo ché na le d’ri ná kpa krʉ nji cho bí no tsena nari goti kpa ki sie ngʉ vi nari djo. Ndirigoti Ufunuo nǎ kʉ ná unabi tilo chutso ddá ná ché na le d’ri ná le-djoi dhó sese kikundi ki sie dani ndima ddá chutso b’lo ndima di no tsena sese saa dho nari goti nari djo, nga kʉ d’ʉ ná lo djó le sʉngʉe ndima prizo na ro. Cho 1919 na le lingʉe kpa “nyodyu dhi chi njí dhi noke.”​—Mt. 24:45; anja buku Ibada Safi ya Yehova Inarudishwa Tena! paje 118.