Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Ovashamane — omaukwaneumbo eni naa kale a amenwa

Ovashamane — omaukwaneumbo eni naa kale a amenwa

OVASHAMANE ove na okuyandja eameno loludi lilipi kovakulukadi vavo? Ovanhu vahapu ova kulila momaputuko omo ovanhu va itavela kutya omushamane oku na okuyandja tete eameno lopashimaliwa koukwaneumbo waye. Kakele kaasho, ovakulukadi vamwe ovo ve na oinima yopamaliko ihapu ihava kala ve udite va amenwa pamaliudo, nohava kala va tila nokuli. Pashihopaenenwa, omukainhu umwe wokoSpania wedina Rosa okwa popya kombinga yomushamane waye a ti: “Ngeenge tu li moipafi yovanhu ohe li monikifa a fa omunhu muwa ndele meumbo omukwanyanya.” Joy, wokuNigeria naye okwa popya shi na sha nomushamane waye a ti: ‘Ngeenge kwa li itandi tu kumwe naye, okwa li ha ti ondi na ashike okudulika kuye molwaashi oye omushamane wange.’

Ongahelipi omushamane ta dulu okuwanifa po oshinakuwanifwa shaye pahole? Omushamane oku na okuninga po shike opo eumbo laye li dule okukala “onhele yetulumuko?” — Rut 1:9.

OSHO OMBIBELI TAI TI SHI NA SHA NEENGHONOPANGELO DOMUSHAMANE

Nonande omushamane nomukulukadi ove fike pamwe koshipala shaKalunga, Ombibeli oya ti kutya ove na oinakuwanifwa ya yoolokafana moukwaneumbo. Ovaroma 7:2 ova ti kutya omukulukadi oku na okukala koshi ‘yomhango yomushamane waye.’ Ngaashi ashike omahangano haa kala e na omuwiliki oo haa pashukile oinima yehangano, Kalunga naye okwa tula po omushamane a kale omutwe womukulukadi waye. (1 Ovakorinto 11:3) Ovashamane ove na okukwatela komesho omaukwaneumbo avo.

U li omushamane, ongahelipi to dulu okulongifa eenghonopangelo odo wa pewa kuKalunga? Ombibeli oya ti: “Holeni ovakainhu veni ngaashi Kristus e hole eongalo.” (Ovaefeso 5:25) Nonande Jesus Kristus ka li a hombola, oshihopaenenwa shaye otashi dulu oku ku kwafela u kale omushamane u li nawa. Ngahelipi mbela?

JESUS OKWA TULILA PO OVASHAMANE OSHIHOPAENENWA SHA DENGA MBADA

Jesus okwa li ha kongo eemhito dokuhekeleka vamwe noku va kwafela. Jesus okwa li a shiva aveshe ovo va li momafininiko nova wililwa po komaupyakadi opaumwene a ti: “Ileni kuame . . . Ame ohandi mu pe etulumuko.” (Mateus 11:28, 29) Okwa li ha xwepopaleke ouyahame wavo wopalutu noku va kwafela va ehene popepi naJehova. Osho itashi kumwifa eshi vahapu kwa li ve wete va ehena popepi naJesus, va tomhwa kutya ota ka pupaleka omitengi davo.

Nghee ovashamane tava dulu okuhopaenena Jesus. Tala nghee to dulu okuyakula mo omukulukadi woye moilonga yaye. Ovakulukadi vamwe ohava kala ve udite ngaashi Rosa oo a ti: “Ohandi kala ashike ndi wete nda fa omupika womushamane wange.” Mepingafano naasho, omulumenhu wedina Kweku, oo ta hafele ohombo, okwa ti: “Luhapu ondi hole okupula omukulukadi wange kutya openi handi dulu oku mu yakula mo. Molwaashi ondi hole omukulukadi wange, ohandi ningi eenghendabala opo ndi mu yambidide moilonga yaye yomeumbo.”

Jesus okwa li ha udile vamwe oukwao wananghali. Omukainhu umwe ohepele okwa li a vela etiko lohonde oule womido 12. Eshi a uda kombinga yoikumwifilonga yaJesus, ‘okwa ti: Shimha tuu nda kumu koshikutu shaye ohandi veluka.’ Okwa li e li mondjila. Okwa li a ehena popepi naJesus, ndele ta kumu keenyemba doshikutu shaye, nopefimbo opo tuu opo okwa li a veluka. Nonande ovatalinomesho vamwe okwa li va fika pexulifodiladilo kutya omukainhu oo okwa li e na ounhwa, Jesus okwa li a mona kutya omukainhu oo okwa li a wililwa po. * Okwa li e mu lombwela pahole a ti: “Omumwangekadona, . . . veluka koudu woye.” Jesus ka li ashike e shi ninga nelalakano opo ngeno ehe mu fife ohoni ile ehe mu vele ombedi, ndele okwa li a mona kutya omukainhu oo ota ehama. Kungaho, okwa li a ulika kutya ye omulumenhu a tya ngahelipi, omulumenhu oo hau dile ovanhu oukwao wananghali. — Markus 5:25-34.

Nghee ovashamane tava dulu okuhopaenena Jesus. Ngeenge omukulukadi woye ke udite nawa, ulika kutya ou na ko nasha naye shi dulife shito nokukala nelididimiko. Kendabala okutala ko oinima pataleko laye nokuuda ko onghedi omo te linyenge. Pashihopaenenwa Ricardo, okwa ti, “Ngeenge onda didilike kutya omukulukadi wange okwa handuka, ohandi ningi eenghendabala ndi henuke okupopya oinima oyo tai mu handukifa.”

Jesus okwa li ha kundafana novahongwa vaye. Jesus okwa li ha kundafana novahongwa vaye oinima ihapu noku va yelifila yo nghee e udite. Okwa ti: “Ashishe eshi nde shi uda kuTate, onde shi mu shiivifila.” (Johannes 15:15) Oshoshili kutya omafimbo amwe Jesus okwa li ha kala a hala okulikalela nokwiilikana. Ndele luhapu okwa li ha kundafana novahongwa vaye noku va hololela omaliudo aye omoule. Oufiku wa tetekela fimbo ina dipawa onga omukolokoshi, okwe va lombwela a manguluka kutya okwa “nyika oluhodi.” (Mateus 26:38) Nokuli nonande omafimbo amwe eenghatu davo oda li hadi mu udifa nai, Jesus kali a efa po okupopya novahongwa vaye. — Mateus 26:40, 41.

Oku dilonga koshihopaenenwa shaJesus otaku dulu okukwafela omulumenhu a kale omushamane ile xe e li nawa

Nghee ovashamane tava dulu okuhopaenena Jesus. Kundafana nomukulukadi woye osho to diladila nonghee u shi uditile. Omukulukadi otashi dulika a popye kutya omushamane waye oha popi ngeenge ve li moipafi yovanhu ndele meumbo oha kala ashike a mwena. Mepingafano naasho, didilika nghee Ana ha kala e udite ngeenge omushamane waye e mu lombwela omadiladilo nomaliudo aye. Okwa ti: “Ohandi kala ndi wete kutya oku hole nge shili nonda ehena popepi naye.”

Henuka okukala ito popi nomukulukadi woye to shi ningi nelalakano lokuulika kutya owe mu handukila. Omukainhu umwe okwa ti: “Eshi omushamane wange a li a handukila nge, ka li a hala okupopya naame oule womafiku. Okwa li ha ningifa nge ndi kale ndi udite ndi na ondjo nonda tondwa.” Mepingafano naasho, Edwin oo ha kendabala okushikula oshihopaenenwa shaJesus okwa ti: “Ngeenge nda handuka, ihandi nyamukula pefimbo opo, ndele ohandi kongo efimbo la wapala opo tu kundafane kombinga yoshinima osho.”

Joy, oo a popiwa pehovelo, okwa mona nghee omushamane waye a ninga omalunduluko eshi a hovela okukonakona Ombibeli nEendombwedi daJehova. Joy okwa ti: “Omushamane wange okwa xwepopala noha kendabala noudiinini opo a kale omushamane omunahole ngaashi Jesus.” Ovalihomboli omamiliyona ohava mono ouwa mehongo lopaMbibeli olo. Mbela naave owa hala okuninga umwe womuvo? Oto dulu okumona umwe womEendombwedi daJehova opo mu konakone naye Ombibeli oshali.

^ okat. 10 Pamhango yaMoses, omukainhu oo okwa li ha talika ko ina yela palongelokalunga, nakeshe oo a li te mu ku mu okwa li ha tali ka ko a nyata. — Leviticus 15:19, 25.