Skip to content

Zɔɛ keŋɛ yelese'a n boi

Baabule La Yeti Bem La—Pɔɣesi N Nari Ti Ba Bɔna Fai La?

Baabule La Yeti Bem La—Pɔɣesi N Nari Ti Ba Bɔna Fai La?

 Tingɔŋɔ wa za’a poan, nɛreba daani pɔɣesi la pugeto mɛ. Nɛra tabelɛ daam hɔ la hon de pɔka la zuo? Zamesɛ baŋɛ sɛla n sɔi ti pɔɣesi yele pakɛ Naayinɛ, la Naayinɛ n wan eŋɛ se’em ti nɛreba kan le daana pɔɣesi.

 “Mam n yuun de bia la, mam tã yuun ŋmɛ’ɛri mam mɛ ge toora mam dabeserɛ woo. Se’em ma’a ti mam yuun ele la, mam sira dɔɣereba n yuun daani mam. Ba yuun iti mam wuu n dela yameŋa la. Mam yuun ni ti’isa ti n ku la n mea.”—Madhu, a India.

 World Health Organization tigere la yeti “Tingɔŋɔ wa za’a poan nɛreba kɔ’ɔn daana pɔɣesi mɛ.” Tigere wa le yeti pɔɣesi batã woo poan, pɔka ayina ti ba tabelɛ daam bii pɛregɛ ti ba ga’arɛ la en.

 Yele aŋa san tabelɛ paɛ hɔ, la ta’an basɛ ti la ana ho wuu zɛsɛka woo ti ho yɛ’ɛsa, nɛra wan daam hɔ bii tɔɣɛ ho yetɔɣepɔ̃’ɔsa bii ɛɛra ti ba pɛregɛ ho ga’arɛ. Nɛreba n mugeseri pɔɣesi la zuo, la ta’an basɛ ti ho ti’isa ti ‘pɔɣesi yele ka pakɛ.’ Ge pɔɣesi yele pakɛ Naayinɛ me yoi?

Baabule la yeti pɔɣesi nari ti ba bɔna fai. La yele pakɛ Naayinɛ mɛ

Naayinɛ Geele pɔɣesi la wani?

 Gulesegɔ: “Boraa la pɔka te [Naayinɛ] naam.”—Pin’ileŋɔ 1:27.

 La Vuurɛ: Naayinɛ n naam buraasi la pɔɣesi. Naayinɛ bisɛ ti buraasi la pɔɣesi za’a nari ti ba bɔ’ɔra taaba gilema. Leyɛ’ɛsa, a boti la sira “nɔŋɛ a pɔga wo n nɔŋɛ a mɛŋa se’em la.” La ka nari ti a pɛregera a pɔɣa bii a tɔɣera en yetɔɣepɔ̃’ɔsa bii a ŋmɛ’ɛra en. (Epesus 5:33; Kolose 3:19) La niɛ peelumi ti Naayinɛ ka boti nɛreba daana pɔɣesi.

 “Mam n yuun de bia la, mam yire nɛreba n yuun ni pɛregera mam ti ba ga’arɛ la mam. Mam n yuun de yuun 17 la, mam tuuma kpɛ’ɛma n yuun vũuse mam ti n san ka basɛ ti a ga’arɛ la mam, a wan sa’ɛ mam tuuma la poan. Mam n nyaa de bunkutɛ la, mam sira, la mam dɔɣereba la mam yikpɛ’ɛsi ka bo’ori mam gilema. Ge pooren ti mam zamesɛ Yehowa b n de Naaŋɔdaana la yɛla. Naayinɛ bo’ori pɔɣesi la gilema. Bala basɛ ti mam baŋɛ ti Naayinɛ nɔŋɛ mam mɛ ge me geele mam ti n dela tuulum nɛra.”—Maria, Argentina.

Beni n wan soŋɛ hɔ ti la ana ho mama?

 Gulesegɔ: “Dagɛ zɔtɔ woo n de zɔ’soŋɔ, ge zɔ’soŋɔ lɛm mɛ gana sɔɔn.”—Magaha 18:24.

 La Vuurɛ: Zɔsonkɔ ni soŋɛ ho mɛ. Ho san bisɛ ti la nari, tɔɣɛ yelese’a n daani hɔ la bo mina ti ho tɔresɛ.

 Yuun 20 n wana ti ba pɛregera mam ga’ata ge mam ka yele nɛnɛra. Bala n sɔi ti mam ka tara pupeelum, ti putɛyiila tara mam ge ti mam suure sa’am. Ge mam daa tɔɣɛ yelese’a n paɛ mam la bo la nɛra ti a kelese mam soŋa ti la ana mam mama.”—Elif, Türkiye.

 Gulesegɔ: “Yele ya [Naayinɛ] sɛla woo n daane ya. Te a dela se’em n tare ya a potɛ’ɛrɛ poan.”—1 Peter 5:7.

 La Vuurɛ: Ho san zusa, Naayinɛ keleseri ho mɛ. (Yooma 55:22; 65:2) Naayinɛ n fabeli ho yele la zuo, a wan soŋɛ hɔ ti ho bɔkɛ hon de tuulum nɛra se’em.

 “Mam n zamesɛ baŋɛ Yehowa la n soŋɛ mam ti la ana mam buɣa buɣa. Nananawa mam ta’an doose zusega poan tɔɣɛ bo Naayinɛ. Naayinɛ ani wuu A dela zɔ n bɔkeri lan ani mam se’em.”—Ana, Belize.

Naayinɛ wan gu nɛreba ti ba kan le vɛɣena pɔɣesi?

 Gulesegɔ: “[Yehowa] n te’ele keebehe la taromdoma, te [a] bahɛ te asaala n boe teŋparɛ wa kan ta’an namehɛ [ba] le yɛ’ɛha.”—Yooma 10:​17, 18.

 La Vuurɛ: Nɛreba n tuni pɔɣesi ŋmɛlema tuuma la putotuuma la gbire gbire tuuma la, Naayinɛ wan yese ba basɛ.

 La dela sɛla n basɛ ti mam suure ana mama la mam zamesɛ baŋɛ ti la kan yue Yehowa wan basɛ ti nɛreba kan le vɛɣena pɔɣesi la pugeto la. La basɛ ti mam nyaa tara la suma’asum.”—Roberta, Mexico.

 Ho san bɔta ti ho zamesɛ baŋɛ Baabule beere sa’am puti’irɛ la, ton wan dekɛ tomea delum pu’ulumbiŋ’a la, la Yehowa Sɛɛradoma n tari Baabule la soŋera nɛreba se’em zina beere wa, yele mina n dekɛ gɔnpika wa bo ho la ti a wa’an ho zɛ’an na.

 Ve’e print-friendly version la.

a Ba tee yu’ura ase’a mɛ.

b Yehowa dela Naayinɛ yumɛŋɛrɛ. (Yooma 83:​18) Bisɛ zaseŋɔ yele la zuo n de “Ani N De Yehowa?