Skip to content

Ani N De Yehowa?

Ani N De Yehowa?

Baabule la lebesego

 Baabule la poan, Yehowa n de yelemɛŋɛrɛ Naayinɛ, eŋa Naam sɛla woo. (Liligere 4:​11) Nɔtɔɣɔseba Abraham la Moses yuun pu’usɛ Yehowa mɛ wuu Yezu la. (Pin’ileŋɔ 24:27; Yɛhega 15:1, 2; Yon 20:17) A daɣɛ buuri yiŋa Naayinɛ ge “teŋparɛ wa zan’an.”​—Yooma 47:2.

 Yehowa dela Naayinɛ yu’urɛ n boi de to’ore wuu Baabule la n pa’alɛ se’em la. (Yɛhega 3:15; Yooma 83:18) La ze’ele la Hebru yelebire vuurɛ n de “eŋa n basɛ” ge gɔnmi’ileba basɛba yeti yu’urɛ la vuurɛ dela “Eŋa N Basɛ Ti La Ita.” Yu’urɛ wa kɔ’ɔn makɛ mɛ la Yehowa n de Naaŋɔdaana la ge dɛna Mina n basɛ ti a puti’irɛ n boti sɛla tuna la. (Isaiah 55:10, 11) Baabule la kelum soŋɛ to mɛ ti to baŋɛ Se’em yu’urɛ n de Yehowa, yele yele wuu a hali sɛka n de nɔŋerɛ la.​—Yɛhega 34:5-7; Luke 6:35; 1 Yon 4:8.

 Naayinɛ yu’urɛ Hebru yetɔɣum poan tari la kuusi sinaasi n de יהוה (YHWH) ti ba yi’ira ti Tetragrammaton la. Solemiine yetɔɣum poan ba lerege yu’urɛ wa la Jehovah. To ka mi ba yuun yi’iri yu’urɛ la se’em mɔpi daami Hebru yetɔɣum la poan. Ge Solemiine poan, ba yi’iri de “Jehovah” ti la yue mɛ. Ba yuun pɔsɛ gulesɛ de eŋɛ la William Tyndale Baabule la poan yuun 1530. a Yuun 2007 poan, M. E. Kropp Dakubu; S. Awinkene Atintono la E. Avea Nsoh yuun gulesɛ Naayinɛ yu’urɛ “Yehowa” ti la bɔna Gurenɛ-English Dictionary Vol. 1 la poan.

Beni n sɔi ti to ka mina ba yuun yi’iri yu’urɛ wa se’em diimi Hebru yetɔɣum poan?

 Diimi Hebrudoma yuun tari la kunya’asi ma’a gulesa ba yetɔɣum poan ti kudaasi n de wuu a, e, ɛ, i, o, ɔ, u, ka pa’asɛ. Hebru nɛra yuun san kaala, a mi zɛ’an ti a wan dekɛ kudaasi pa’asɛ mɛ. Ge ba yuun gulesɛ Hebru Gulesegɔ (“Old Testament”) la ba’asɛ la, Yudadoma basɛba yuun pɔsɛ ti’isɛ ti la dela kisego ti nɛra purɛ Naayinɛ yumɛŋɛrɛ la. Ba yuun san kaala gulesegɔ n tari Naayinɛ yu’urɛ la, ba ni tee yeti “Daana” bii “Naayinɛ.” Yuun kɔbesi pooren, ti nɛreba zo’e zo’e me yuun sakɛ bo yele wa la basɛ ti to ka le mina ba yuun yi’iri yu’urɛ la se’em. b

 Nɛreba basɛba ti’isɛ ti ba yuun yi’iri Naayinɛ yu’urɛ la “Yahweh” ge basɛba me tari la puti’irɛ n boi de to’ore. Dead Sea Scroll ayima n tari Malema gɔŋɔ la bɔberɛ kayima Greek yetɔɣum poan lerege yu’urɛ la ti Iao. Diimi Greek yetɔɣum gɔnguleseba me yeti ba yuun yi’iri de la Iae, I·a·beʹ la I·a·ou·eʹ ge ba mina sa’am ka nyaŋɛ pa’alɛ ti ba yuun sirum yi’iri yu’urɛ wa la bala diimi Hebru yetɔɣum poan. c

Nɛreba n ti’isɛ se’em la Naayinɛ yu’urɛ n boi Baabule la poan la

 Nɛreba N Ti’isɛ Se’em: Leregeredoma basɛba mea n dekɛ “Yehowa” eŋɛ ba Baabule poan.

 Yelemɛŋɛrɛ: Hebru yetɔɣum poan, ba gulesɛ Naayinɛ yu’urɛ mɛ la kuusi banaasi la eŋɛ Baabule la poan ti la paɛ wuu sugumnɔɔrɛ 7,000. d Leregeredoma zo’e zo’e kɔ’ɔn yese Naayinɛ yu’urɛ la mɛ ge tee gulesɛ na’asegɔ yu’urɛ n de “Daana” eŋɛ bim.

 Nɛreba N Ti’isɛ Se’em: La yele ka pakɛ ti Gaŋɛ Za’a Naayinɛ la tara yu’urɛ.

 Yelemɛŋɛrɛ: Naayinɛ mea n yuun dekɛ a vo’osum la basɛ ti nɛreba gulesɛ a yu’urɛ la sugumnɔɔrɛ zo’e zo’e Baabule la poan. A me boti la nɛresɛba n pu’useri en la tara a yu’urɛ la tuna tuuma. (Isaiah 42:8; Yoel 2:32; Malaki 3:16; Arom 10:13) Yelemɛŋɛrɛ la dela, Naayinɛ yuun tɔɣɛ giisɛ pumpɔreŋɔ nɔtɔɣesiba n yuun tiregeri ti ba basɛ ti nɛreba tamɛ a yu’urɛ la.​—Yeremia 23:27.

 Nɛreba N Ti’isɛ Se’em: To san bisɛ Yudadoma malema poan la nari ti to yese Naayinɛ yu’urɛ la Baabule la poan.

 Yelemɛŋɛrɛ: La dela yelemɛŋɛrɛ ti Yudadoma pa’alegɔdoma la yuun zaɣesɛ mɛ ka bɔta ti ba yi Naayinɛ yu’urɛ la. Ge la bala la, ba yuun ka yese yu’urɛ la fɔregɛ ba Baabule gɔnɔ poan. La yeen dɛna se’em, Naayinɛ ka boti to dɔla nɛresaala pa’alegɔ n ka makɛ la a pa’alegɔ la.​—Matu 15:​1-3.

 Nɛreba N Ti’isɛ Se’em: Naayinɛ zilam yu’urɛ la ka nari ti la bɔna Baabule la poan se’ere n sɔi la to ka mi ba yuun yi’iri yu’urɛ la se’em wana mɔpi Hebru yetɔɣum poan.

 Yelemɛŋɛrɛ: La yi san dɛna bala, pa’alegɔ wa vuurɛ dela nɛreba n tɔɣeri yetɔɣum to’ore to’ore nari ti ba yi’ira Naayinɛ yu’urɛ la ti la wɔna taaba. Ge Baabule la pa’alɛ ti diimi Kristakɔma la yuun yi’iri bamea yu’ura la to’ore to’ore yetɔɣum to’ore to’ore poan.

 Basɛ ti to geele Israeldoma gãkerɛdaana Yosua yele. Diimi Yudadoma sɛba n yuun tɔɣeri Hebru la yuun yi’iri a yu’urɛ la Yehoh·shuʹaʽ ge ti sɛba me n yuun tɔɣeri Greek la wan yi de la I·e·sousʹ. Ba gulesɛ Yoshua yu’urɛ Hebru yetɔɣum poan ti la bɔna la Baabule la poan. Kristakɔma yuun doose la yɛm sore poan siɣera yu’ura ti la makɛ la ba yetɔɣum la n ani se’em.​—Tooma 7:45; Hebru 4:8.

 To wan ta’an doose sore kaŋa mea nɔɔ poan lerege Naayinɛ zilam yu’urɛ la. La ka pakɛ la nɛreba n yi’iri yu’urɛ la to’ore to’ore se’em, sɛla n baɛ pakɛ dela, la yeen bɔna la nari ti la bɔna zɛse’esi Baabule la poan.

a Tyndale yia Baabule gɔnɔ anuu la poan, a yuun dekɛ la “Iehouah” tum tuuma. Yuuma zo’e zo’e n tole, Solemiine yetɔɣum la tee mɛ. Wana wa basɛ ti ba guleseri zilam yu’urɛ la se’em la me tee. Makerɛ, yuun 1612 poan, Henry Ainsworth yuun dekɛ la yu’urɛ “Iehovah” tum tuuma se’em ma’a ti a yuun lerege Yooma gɔŋɔ la. Eŋa n yuun malum demese a gɔŋɔ wa yuun 1639 poan la, a yuun nyaa tee gulesɛ la “Jehovah” eŋɛ bim. Bala mea nɔɔ ti American Standard Version Baabule la ti ba maalɛ de 1901 la tari “Jehovah” yu’urɛ ku poan mɛ wuu la yuun gã zɛse’esi Hebru gulesegɔ la poan la.

b New Catholic Encyclopedia, Second Edition, Volume 14, gɔnlaka 883-​884 la yeti: “Yudadoma la n yuun yese ba Yamenɛ la poan yuuma fii pooren la, ba yuun pɔsɛ bisɛ ti yu’urɛ n de Yahweh la ba’ɛ ana la zilam. Wana wa basɛ ti ba yuun tee dekɛ la yu’urɛ n de ADONAI bii ELOHIM la tee soe de.”

c Ho san bɔta ti ho baŋɛ yɛla pa’asɛ, bisɛ “The Divine Name in the Hebrew Scriptures” n boi New World Translation of the Holy Scriptures appendix A4 la poan.

d Bisɛ Theological Lexicon of the Old Testament la Volume 2, gɔnlaka 523-​524.