Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

‘Enɔ Gɔji lɛ Amli Obaatsa Akɔɔble Kɛaajɛ’

‘Enɔ Gɔji lɛ Amli Obaatsa Akɔɔble Kɛaajɛ’

Shitsalɔi akuu ko kɛ hiɛdɔɔ miigbɛlɛ shi yɛ jɔi voovoo kɛ tɛkploi ni yɔɔ Yudea ŋa lɛ nɔ lɛ amli. Kuu nɛɛ mli bii lɛ yana tɛkplo ko yɛ gɔŋkpɔ somoromoo ko yiteŋ. Ani amɛbaana nɔ ko kpakpa ni he hiaa waa, ekolɛ blema nibii komɛi ni akɛto loo blema niŋmai tamɔ Ŋshɔ ni Egbo Wolokpoi lɛ? Naakpɛɛ sane ji akɛ, amɛyana jwetrii ni abua naa akɛto, ni sɛɛ mli lɛ amɛwo lɛ gbɛi akɛ Nahal Mishmar.

AYANA akɔɔble jwetrii ni fa fe 400 ni akɛ saa ko ebala he, ni akɛto tɛsaa ko fɔlɔ mli yɛ March afi 1961 mli. Nibii ni ayana nɛɛ ekomɛi ji maŋtsɛ fai, tsĩ, dadei, maŋtsɛ tso, kɛ tawu nibii komɛi. Sane ni aŋma yɛ 1 Mose 4:22 lɛ hewɔ lɛ, Biblia kanelɔi nyaa jwetri sane nɛɛ he waa, awie Tubalkain he yɛ jɛmɛ akɛ eji “akɔɔble kɛ dade nii fɛɛ sɔ̃lɔ.”

Kɛbashi ŋmɛnɛ lɛ, anyɛko atsɔɔ he pɔtɛɛ ni jwetrii nɛɛ jɛ kɛ bɔ ni fee ni aná. Nibii nɛɛ ni ayana lɛ haa wɔnaa akɛ, mra beaŋ tɔɔ yɛ Biblia shikpɔji anɔ lɛ, atsaa akɔɔble, asereɔ, ni akɛsɔ̃ɔ nibii.

AKƆƆBLETSAAHEI YƐ SHIWOO SHIKPƆŊ LƐ NƆ

Beni Israelbii lɛ efee klalo ni amɛbaabote Shiwoo Shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, Mose kɛɛ amɛ akɛ: “Oootsa akɔɔble kɛaajɛ enɔ gɔji lɛ amli.” (5 Mose 8:7-9) Shitsalɔi eyana blema hei babaoo ni atsaa akɔɔble kɛ hei ni asereɔ yɛ lɛ yɛ maji tamɔ Feinan, Timna, kɛ Khirbat en-Nahas yɛ Israel kɛ Yordan. Mɛni hei nɛɛ haa anaa?

Kɛ́ okwɛ Feinan kɛ Timna shikpɔji lɛ ashikamɔ lɛ, amɛnɔ eyimɔ kɛ bui bibii, ni biɛ ni kɛ́ hooo kwraa lɛ akɛ afii 2000 kɛ sɛɛ tsa akɔɔble yɛ. Ŋmɛnɛ po kɛ́ otee jɛmɛ lɛ, obaana tɛi kukuji ni anáa akɔɔble yɛ mli lɛ ni eŋɔli sui tara mli ni egbɛ eshwa jɛmɛ fɛɛ. Blema akɔɔble tsalɔi lɛ gboɔ deŋme ni amɛkɛ tɛi koliɔ tɛsai lɛ ahiɛ kɛtaoɔ akɔɔble. Kɛ́ amɛtsa hiɛgbɛ nɔ lɛ ni etã lɛ, amɛkɛ dadei kpɛɔ bui yɛ tɛsaai lɛ amli, ni amɛlɛɔ bui lɛ amli bɔ ni anyɛɔ atsɔɔ mli. Wɔnaa nifeemɔ nɛɛ henɔ ko yɛ Biblia wolo ni ji Hiob lɛ mli. (Hiob 28:2-11) Eji nitsumɔ ko ni wa diɛŋtsɛ; anɔkwa kɛjɛ afii ohai enyɔ kɛmiimɔ afii ohai ejwɛ ŋmɛnɛ beaŋ afiiaŋ lɛ, Roma nɔyelɔi lɛ haa ojotswalɔi kpanakui kɛ gboklɛfoi krokomɛi yatsuɔ nii yɛ Feinan akɔɔbletsaahei lɛ kɛgbalaa amɛtoi.

Anaa tɛi ni atsa akɔɔble yɛ mli lɛ fufuji ni ashɔ̃shɔ̃ɔ lɛ gɔji yɛ Khirbat en-Nahas (eshishi ji “Akɔɔble Shishi Fufuji”), ni no tsɔɔ akɛ asere akɔɔble babaoo yɛ jɛmɛ waa. Woloŋlelɔi komɛi heɔ yeɔ ákɛ akɛ tɛi ni anáa akɔɔble yɛ mli jɛɔ hei tamɔ Feinan kɛ Timna akɔɔbletsaahei ni bɛŋkɛ jɛmɛ lɛ kɛbaa biɛ. Bɔni afee ni anyɛ ajie akɔɔble lɛ kɛjɛ tɛi lɛ amli lɛ, akɛ afoto kɛ ehenɔ shiɔ kɔɔyɔɔ ewoɔ la ni akɛ ŋai shɛre lɛ mli koni enaa  awa, ni edɔɔ waa (aaafee 1,200°C), ni dɔlɛ lɛ sɛɛ tsɛɔ aaafee ŋmlɛtswai kpaanyɔ kɛmiimɔ nyɔŋma. Bei pii lɛ, asereɔ akɔɔble ni su futu mli lɛ tsiimɔ kilo 5 dani anáa akɔɔble ŋmiiŋmi ni tsiimɔ shɛɔ kilo 1, dani no sɛɛ lɛ abaanyɛ akɛsɔ̃ nibii srɔtoi.

BƆ NI AKƐ AKƆƆBLE TSU NII YƐ BLEMA ISRAEL

Beni Israelbii lɛ yɔɔ Sinai Gɔŋ lɛ he lɛ, Yehowa Nyɔŋmɔ kɛ gbɛtsɔɔmɔ pɔtɛɛ ha amɛ akɛ amɛkɛ akɔɔble ni amɛtsaa lɛ eko atsu nii yɛ kpeebuu lɛ maa mli, ni sɛɛ mli hu lɛ akɛ nakai gbɛtsɔɔmɔ lɛ nɔŋŋ tsu nii kɛma sɔlemɔwe ni yɔɔ Yerusalem lɛ. (2 Mose, yitso 27) Eeenyɛ efee akɛ Israelbii lɛ le dadei ahe nitsumɔ dani amɛtee Mizraim, loo ekolɛ amɛkase beni amɛyɔɔ jɛmɛ lɛ. Beni amɛshi Mizraim ni amɛnyiɛ gbɛ kɛyaa lɛ, amɛnyɛ amɛsere shika toiaŋnii kɛfee tsinabi. Agbɛnɛ hu amɛnyɛ amɛfee akɔɔble nibii babaoo ni akɛbaatsu nii yɛ kpeebuu lɛ mli—nibii tamɔ lalakã agbo, kukwɛii, ŋɛsui, sofii, kɛ fakai.—2 Mose 32:4.

Sɛɛ mli beni amɛnyiɛ ŋã lɛ nɔ, ekolɛ yɛ Funon gbɛ lɛ (eeenyɛ efee ŋmɛnɛ beaŋ Feinan), he ni akɔɔble yɔɔ waa lɛ, amɛwie huhuuhu yɛ nu ni amɛnáaa kɛ mana sɔŋŋ ni amɛyeɔ lɛ hewɔ. Yehowa ha onufui ni naa jaraa bakɔmɔ amɛ kɛgbala amɛ toi, ni mɛi saŋŋ gboi. Beni Israelbii lɛ tsake amɛtsui lɛ, Mose kpa fai eha amɛ, ni Yehowa hã ekɛ akɔɔble fee onufu henɔ ko kɛtsotsro tso jaŋŋ ko nɔ kɛma shi. Amaniɛbɔɔ lɛ kɛɔ akɛ: “Eba mli akɛ, kɛji onufu kɔ̃ mɔ ko lɛ, ekwɛɔ akɔɔble onufu lɛ, ni eyi náa wala.”—4 Mose 21:4-10; 33:43.

MAŊTSƐ SALOMO AKƆƆBLE LƐ

Akɛ akɔɔble fee Yerusalem sɔlemɔwe lɛ he nibii babaoo

Maŋtsɛ Salomo kɛ akɔɔble babaoo diɛŋtsɛ tsu nii kɛwula Yerusalem sɔlemɔwe lɛ. Emli babaoo ji nɔ ni etsɛ David yaloo kɛjɛ Siria beni eye amɛnɔ kunim lɛ. (1 Kronika 18:6-8) Akɔɔble “ŋshɔ ni ashwie,” ni ji lalakã agbo ni osɔfoi lɛ kɛ emli nu fɔflɔɔ amɛhe lɛ nyɛɔ etoɔ nu galɔn 17,500, ni etsiimɔ baanyɛ ashɛ ton 30. (1 Maŋtsɛmɛi 7:23-26, 44-46) Agbɛnɛ hu afee akɔɔble akulashiŋ wuji enyɔ kɛmamɔ sɔlemɔwe lɛ shinaa lɛ shi. Amɛkwɔlɛ ji mitai 8, ni akɛ akɔɔble shwie kpɔi enyɔ amamɔ akulashiŋi lɛ ayiteŋ, ekome kwɔlɛ ji mitai 2.2. Fɔlɔ kã akulashiŋ lɛ eko fɛɛ eko mli kɛjɛ ŋwɛi kɛyi shi, ni akulashiŋ lɛ gbogbo lɛ timɔ ji waotalɔi 3, ni emli lɛɛmɔ ji mitai 1.7. (1 Maŋtsɛmɛi 7:15, 16; 2 Kronika 4:17) Kwɛ akɔɔble abɔ sɔŋŋ ni ebaabi ni aná dani akɛfee nibii nɛɛ!

Kɛfata he lɛ, mɛi ni hi shi yɛ Biblia beaŋ lɛ kɛ akɔɔble fee nibii srɔtoi yɛ amɛdaa gbi shihilɛ mli. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔkaneɔ ákɛ akɛ akɔɔble fee tawuu nibii, gboklɛi, lalafoo nibii, kɛ shinai. (1 Samuel 17:5, 6; 2 Maŋtsɛmɛi 25:7; 1 Kronika 15:19; Lala 107:16) Yesu wie “akɔɔble” shika ni akɛwoɔ hɛfiinii amli lɛ he, ni bɔfo Paulo hu tsĩ ‘Aleksandro, akɔɔble sɔ̃lɔ lɛ’ tã.—Mateo 10:9; 2 Timoteo 4:14.

Kɛbashi amrɔ nɛɛ, shitsalɔi kɛ yinɔsaneŋmalɔi nyɛko amɛna bɔ ni fee ni aná akɔɔble babaoo yɛ Biblia beaŋ, kɛ bɔ ni fee ni ayana Nahal Mishmar jwetrii lɛ. Fɛɛ sɛɛ lɛ, taakɛ Biblia mli amaniɛbɔi maa nɔ aduatsɔ lɛ, anɔkwa sane lɛ ji akɛ shikpɔŋ ni Israelbii lɛ yahi nɔ lɛ ji ‘shikpɔŋ kpakpa, ni enɔ gɔji lɛ amli amɛbaatsa akɔɔble kɛaajɛ.’—5 Mose 8:7-9.