Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

YELIKƐBUAMƆ KƐHÃ WEKU LƐ

Te Fɔlɔi Baafee Tɛŋŋ Amɛye Amɛbua Amɛbii Kɛ́ Amɛbɔɔɔ Mɔdɛŋ?

Te Fɔlɔi Baafee Tɛŋŋ Amɛye Amɛbua Amɛbii Kɛ́ Amɛbɔɔɔ Mɔdɛŋ?

 Be baashɛ ni obaana akɛ obii lɛ ebɔɔɔ mɔdɛŋ yɛ nɔ ko mli, ni amɛnijiaŋ baaje wui. Mɛni obaanyɛ ofee kɛwa amɛ ni amɛná miishɛɛ?

 Nɔ ni esa akɛ ole

 Wɔ fɛɛ wɔtɔ̃ɔ be kɛ beiaŋ. Biblia lɛ kɛɛ “wɔ fɛɛ wɔtɔ̃ɔ.” (Yakobo 3:2) Gbekɛbii hu tɔ̃ɔ. Kɛ̃lɛ, wɔbaanyɛ wɔkase nii kɛjɛ wɔtɔmɔi amli​—eyeɔ ebuaa gbekɛbii ni amɛkaseɔ bɔ ni amɛbaafee amɛdamɔ shihilɛi ni mli wawai anaa. Akɛ nyɛmɔ nɛɛ fɔɔɔ gbekɛbii, shi amɛbaanyɛ amɛkase. Fɔlɔ ko ni atsɛɔ lɛ Laura lɛ wie akɛ: “Mi kɛ miwu fɛɛ ekpa shi wɔna akɛ, kɛ́ wɔbii lɛ kase bɔ ni amɛbaafee amɛye amɛtɔmɔi anɔ lɛ, ehi fe nɔ ni amɛbaakwa amɛfee amɛnii oookɛɛ nɔ ni naagba ko bɛ. Amɛkaseɔ bɔ ni amɛbaafee amɛfĩ shi kɛ́ nibii eyaaa lɛ jogbaŋŋ.”

 Gbekɛbii pii nyɛɛɛ amɛkpee amɛtɔmɔi anaa. Gbekɛbii komɛi leee bɔ ni amɛbaafee amɛtsu amɛnaagbai ahe nii ejaakɛ kɛ́ amɛtɔ̃ lɛ amɛfɔlɔi tsĩmɔɔ nɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ gbekɛ ko ebɔɔɔ mɔdɛŋ yɛ skul lɛ, fɔlɔi komɛi shwaa tsɔɔlɔ lɛ moŋ. Kɛ́ bei ba gbekɛ ko kɛ enaanyo teŋ lɛ, fɔlɔi lɛ shwaa naanyo lɛ moŋ.

 No hewɔ lɛ, kɛ́ gbekɛbii tɔ̃ ni amɛfɔlɔi tsĩmɔ nɔ lɛ, te amɛbaafee tɛŋŋ amɛkpɛlɛ amɛtɔmɔi anɔ lɛ?

 Nɔ ni obaanyɛ ofee

  •   Tsɔɔmɔ obii lɛ akɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni amɛbaafee lɛ nɔ ko kɛ̃ baajɛ mli kɛba.

     Biblia lɛ kɛɛ: “Nɔ fɛɛ nɔ ni gbɔmɔ duɔ lɛ, no nɔŋŋ ebaakpa hu.”​—Galatiabii 6:7.

     Nɔ fɛɛ nɔ ni wɔfeɔ lɛ nɔ ko jɛɔ mli kɛbaa. Kɛ́ wɔfite nɔ ko lɛ, esa akɛ wɔkɛ nɔ ko asaa. Nɔ ko gbonyo jɛɔ tɔmɔi amli kɛbaa. Esa akɛ wɔfɔlɔi ahã amɛbii ale akɛ, nɔ ko kɛ̃ baajɛ nɔ fɛɛ nɔ ni amɛbaafee lɛ mli kɛba, ni amɛ hu amɛsa shwamɔ lɛ eko. No hewɔ lɛ, kɛ́ obii lɛ tɔ̃ loo amɛbɔɔɔ mɔdɛŋ lɛ, kaashwa mɛi krokomɛi. Moŋ lɛ, hã amɛ diɛŋtsɛ amɛtsu nɔ ni ejɛ amɛtɔmɔ lɛ mli kɛba lɛ he nii yɛ afii abɔ ni amɛye lɛ naa. Anɔkwa, esa akɛ gbekɛ lɛ ana faŋŋ akɛ, enifeemɔ lɛ he nyɔmɔwoo enáa lɛ.

  •   Ye obua obii lɛ ni amɛnyɛ amɛtsu naagbai ahe nii.

     Biblia mli shishitoo mla: “Jalɔ baanyɛ agbee shi shii kpawo, shi ebaate shi ekoŋŋ.”​—Abɛi 24:16.

     Tɔmɔ yɛ dɔlɛ waa, shi kɛ́ mɔ ko tɔ̃ lɛ, no etsɔɔɔ akɛ egbe ejeŋ naa. Ye obua obii lɛ ni amɛna bɔ ni amɛbaafee amɛtsu naagbai lɛ ahe nii, moŋ fe ni obaakɛɛ akɛ akɛ obi lɛ yeee jogbaŋŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ obi lɛ ebɔɔɔ mɔdɛŋ yɛ skul lɛ, ye obua lɛ ni ena akɛ kɛ́ ekase nii waa lɛ, ebaabɔ mɔdɛŋ. (Abɛi 20:4) Kɛ́ bei ba obi lɛ kɛ enaanyo ko teŋ lɛ, ye obua lɛ ni ena bɔ ni ebaafee ni ekɛ enaanyo lɛ asaa, kɛ́ tɔmɔ lɛ jɛ enaanyo lɛ po.​—Romabii 12:18; 2 Timoteo 2:24.

  •   Tsɔɔmɔ obii lɛ ni amɛkase heshibaa.

     Biblia mli shishitoo mla: “Miikɛɛ nyɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ akɛ ekabu ehe tsɔ fe bɔ ni sa akɛ ebuɔ ehe.”​—Romabii 12:3.

     Kɛ́ okɛɛ obi lɛ akɛ ehe esa fe mɔ fɛɛ mɔ yɛ nɔ ko mli lɛ, eyeŋ ebuaŋ lɛ. Ejaakɛ, gbekɛbii ni bɔɔ mɔdɛŋ waa yɛ skul po tɔ̃ɔ bei komɛi. Ni jeee be fɛɛ be gbekɛbii ni bɔɔ mɔdɛŋ waa yɛ kpɔiaŋgbɔlemɔ ko mli lɛ yeɔ klɛŋklɛŋ gbɛhe. Gbekɛbii ni baa amɛhe shi lɛ nyɛɔ amɛtsuɔ naagbai ni amɛkɛkpeɔ lɛ ahe nii fe gbekɛbii ni woɔ amɛhe nɔ.

     Biblia lɛ tsɔɔ akɛ shihilɛ ni mli wawai baanyɛ ahã wɔhemɔkɛyeli mli awa, ni wɔfĩ shi shiŋŋ yɛ naagbai amli. (Yakobo 1:2-4) Eyɛ mli akɛ tɔmɔi hãa mɔ nijiaŋ jeɔ wui moŋ, shi obaanyɛ oye obua obii lɛ ni amɛná jwɛŋmɔ ni ja yɛ tɔmɔi ahe.

     Bɔ ni kɛ́ ootsɔɔ gbekɛbii hesaa ko lɛ ebiɔ be kɛ mɔdɛŋbɔɔ lɛ, nakai nɔŋŋ eji kɛ́ ootsɔɔ amɛ bɔ ni amɛbaafee amɛfĩ shi. Enɛ baaye abua amɛ waa be ni amɛdaraa lɛ, ni amɛhiɛ baakã shi akɛ oblahii kɛ oblayei. Wolo ko (Letting Go With Love and Confidence) wie akɛ: “Bei pii lɛ, oblahii kɛ oblayei ni le bɔ ni amɛfeɔ amɛtsuɔ amɛtɔmɔi ahe nii lɛ, efeee nibii ni nilee bɛ mli. Amɛbɔɔ mɔdɛŋ waa kɛ́ naagba ko ni amɛkpaaa gbɛ po ba.” Eji anɔkwale akɛ, su nɛɛ baanyɛ aye abua amɛ kɛ́ amɛtsɔmɔ onukpai po.

 Ŋaawoo: Feemɔ nɔkwɛmɔnɔ. Kaimɔ akɛ, bɔ ni otsuɔ naagbai ni okɛkpeɔ lɛ ahe nii lɛ baawa bo ni otsɔse obii lɛ ni amɛ hu amɛnyɛ amɛtsu naagbai ni amɛkɛkpeɔ lɛ ahe nii jogbaŋŋ.