Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

YELIKƐBUAMƆ KƐHÃ WEKU LƐ | BII AKWƐMƆ

Kɛ́ Gbekɛ Ko Miitao Egbe Ehe

Kɛ́ Gbekɛ Ko Miitao Egbe Ehe

 Afii fioo ni eho nɛɛ amli lɛ, oblahii kɛ oblayei ni gbeɔ amɛhe lɛ ayibɔ lɛ etee hiɛ waa yɛ maji komɛi anɔ. Mɛni hewɔ ebaa lɛ nakai? Ani obi lɛ hu nuɔ he akɛ eetao egbe ehe?

Nɔ ni wɔbaasusu he yɛ sane nɛɛ mli

  • Gbekɛbii ni miitao ni amɛgbe amɛhe​—mɛni hewɔ esa akɛ fɔlɔi ahã amɛhiɛ ahi amɛhe nɔ?

  • Te obaafee tɛŋŋ ole akɛ obi lɛ miitao agbe ehe lɛ?

  • Mɛni obaafee kɛ obi lɛ ná susumɔ akɛ egbe ehe?

Gbekɛbii ni miitao ni amɛgbe amɛhe​—mɛni hewɔ esa akɛ fɔlɔi ahã amɛhiɛ ahi amɛhe nɔ?

 Kɛjɛ 2009 kɛyashi 2019 lɛ, gbekɛbii ni yɔɔ sɛkɛndre skul ni haoɔ lɛ ayibɔ tee hiɛ toi enyɔ yɛ United States. Yɛ nakai be lɛ nɔŋŋ mli lɛ, mɛi ni miitao ni amɛgbe amɛhe lɛ hu ayibɔ lɛ tee ŋwɛi waa. a

 “Haomɔi ni oblahii kɛ oblayei kɛkpeɔ ŋmɛnɛ lɛ yɛ srɔto kwraa . . . Haomɔi nɛɛ ehã amɛná jwɛŋmɔŋ naagbai waa.”​—Vivek H. Murthy, U.S. Surgeon General.

 Biblia mli shishitoo mla: “Tsui ni ekumɔ lɛ, egbɔjɔɔ mɔ.”​—Abɛi 17:22.

Te obaafee tɛŋŋ ole akɛ obi lɛ miitao egbe ehe?

 Susumɔ nibii ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ahe.

  •   Nɔ ni ba. Ani obi lɛ kɛ naagba ko ekpe; mɛi etsi amɛhe kɛje ehe, mɔ ni ekɛnyiɛ kɛhã gbala lɛ kɛ lɛ ekpa, enine enyɛ shi, loo esuɔlɔ ko egbo? Kɛ́ nakai ni lɛ, ani eená enɔ hewalɛ fe bɔ ni osusuɔ?

  •   Jeŋba. Ani obi lɛ kɛ enanemɛi kɛ ewekumɛi ebɔɔɔ dɔŋŋ, aloo enyaaa nibii ni kulɛ esumɔɔ lɛ afeemɔ he dɔŋŋ? Ani ekɛ ehe nibii ni he hiaa lɛ lɛ ekekee mɛi?

  •   Wiemɔi. Ani obi lɛ fɔɔ gbele he wiemɔ aloo ewieɔ akɛ, “Migbo kulɛ ehi”? Ani efɔɔ kɛɛmɔ akɛ, esumɔɔɔ ni etsɔɔ jatsu ehãa bo?

     Eji anɔkwale akɛ bei komɛi lɛ, enɛɛmɛi baanyɛ afee ‘wiemɔi kɛkɛ.’ (Hiob 6:3) Shi bei komɛi lɛ, nibii komɛi ni ewieɔ baatsɔɔ akɛ, eebi ni aye abua lɛ. Enɛ hewɔ lɛ, esaaa akɛ otswaa nɔ fɛɛ nɔ ni obi lɛ wieɔ ni tsɔɔ akɛ eetao egbe ehe lɛ ofɔ̃ɔ.

 Kɛ́ obi lɛ kɛɛ bo akɛ ená susumɔ akɛ egbe ehe pɛŋ lɛ, obaanyɛ obi lɛ akɛ, “Ani osusu be ni obaafee lɛ he loo bɔ ni obaafee lɛ ohã lɛ he?” Hetoo ni ebaahã bo lɛ baahã ona hiɛdɔɔ ni yɔɔ sane lɛ he.

 “Akɛ fɔlɔi lɛ, ekolɛ wɔsumɔŋ ni wɔbi wɔbii lɛ saji nɛɛ, akɛni ekolɛ wɔmiishe nɔ ni amɛbaawie lɛ gbeyei lɛ hewɔ. Shi kɛ́ bɔ ni amɛnuɔ he amɛhãa lɛ amɛkɛɔ wɔ lɛ, no lɛ ehi akɛ amɛbaahã wɔle.”​—Sandra.

 Biblia mli shishitoo mla: “Gbɔmɔ tsui mli susumɔi tamɔ nu yɛ nubu ni mli kwɔ mli, shi mɔ ni kɔɔ sane sɛɛ lɛ baanyɛ agbala kɛje kpo.”​—Abɛi 20:5, Good News Translation.

Kɛ́ obi lɛ náa susumɔi akɛ esa akɛ egbe ehe lɛ, mɛni obaafee?

  •   Too otsui shi ni obi saji ni baahã ekɛɛ bo nɔ ni esusuɔ kɛ bɔ ni enuɔ he ehãa. Klɛŋklɛŋ lɛ, jiemɔ eyi akɛ ekɛ nɔ ko eteee bo. No sɛɛ lɛ, obaanyɛ okɛɛ lɛ akɛ: “Miitao male nibii ni okɛkpeɔ yɛ oshihilɛ mli kɛ bɔ ni nomɛi hãa onuɔ he ohãa. Kɛɛmɔ mi nibii ni yaa nɔ yɛ oshihilɛ mli bei nɛɛ amli” aloo “Ani obaanyɛ otsɔɔ mi bɔ ni enɛ hãa onuɔ he ohãa?”

     Kɛ́ obi lɛ miiwie lɛ, too otsui shi ni obo lɛ toi jogbaŋŋ. Kaaye ohe oyai ni otswa bɔ ni enuɔ he ehãa lɛ ofɔ̃, loo kaahã lɛ enaagba lɛ naa tsabaa oya.

     Biblia mli shishitoo mla: “Mɔ fɛɛ mɔ he afee oya kɛ sane toiboo, ekaye ehe oyai kɛwie, emli akafu oya.”​—Yakobo 1:19.

  •   Too shweshweeshwefeemɔ he gbɛjianɔ ko ohã lɛ. Ye obua obi lɛ ni eyɔse nibii ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ni eŋmala eshwie shi:

     Nibii ni hãa anáa nakai susumɔ. Mɛɛ nibii bei pii lɛ, kɛ́ eefee aloo eejwɛŋ he nɔŋŋ lɛ enáa susumɔ lɛ akɛ esa akɛ egbe ehe?

     Nibii ni baanyɛ aye abua lɛ. Mɛɛ nibii kɛ́ efee lɛ, eyeɔ ebuaa lɛ ni ehãaa ehao waa loo ehãaa ená susumɔ lɛ akɛ esa akɛ egbe ehe?

     Mɛi ni baanyɛ aye abua lɛ. Ani obi lɛ yɛ nanemɛi loo wekumɛi ni ebaanyɛ eya amɛŋɔɔ kɛhã yelikɛbuamɔ kɛ́ eyɛ naagba ko? Mɛi nɛɛ baanyɛ afee bo diɛŋtsɛ, onukpa ko ni eheɔ lɛ eyeɔ, jwɛŋmɔ naagba he nitsulɔ loo nitsumɔhe ko ni yeɔ ebuaa mɛi ni náa susumɔ akɛ esa akɛ amɛgbe amɛhe.

    Feemɔ nɔ ko ni baahã efee shweshweeshwe

     Biblia mli shishitoo mla: “Mɔdɛŋbɔlɔ gbɛjianɔtoi baaye omanye kɛ̃.”​—Abɛi 21:5.

  •   Ohiɛ ahi ohe nɔ. Yaa nɔ ohã ohiɛ ahi obi lɛ nɔ be fɛɛ be, kɛ́ nibii miiya lɛ jogbaŋŋ eehã obi lɛ po.

     “Be ni mibi nuu lɛ kɛɛ mi akɛ enuuu he dɔŋŋ akɛ esa akɛ egbe ehe lɛ, miyanu he akɛ enaagba lɛ sɛɛ efo. Asomoaŋ lɛ jeee nakai kwraa ji sane lɛ. Nɔ ko baanyɛ aba trukaa ni baahã mɔ ko aná susumɔ lɛ akɛ egbe ehe, ni ebaafee nakai oya nɔŋŋ.”​—Daniel.

     Ye obua obi lɛ koni ele anɔkwale ni he hiaa waa ni kɔɔ henumɔi ahe, no ji akɛ: Henumɔi nɛɛ asɛɛ foɔ. Wolo ko ni atsɛɔ lɛ The Whole-Brain Child lɛ kɛɛ akɛ: “Henumɔi tamɔ kɔɔyɔɔŋ tsakemɔ. Nugbɔnɛmɔ ji nɔ ko ni baa diɛŋtsɛ, ni bei komɛi lɛ kɛ́ nugbɔ miinɛ lɛ, wɔdamɔɔ nɔ wɔshwɛɔ ookɛɛ nɔ ni nugbɔ lɛ enɛɛɛ. Shi kɛ́ wɔnu he akɛ hulu lɛ etsoŋ dɔŋŋ lɛ, no lɛ wɔmiilaka wɔhe.”

  •   Nyɛwoa lɛ hewalɛ: Kɛɛmɔ obi lɛ akɛ osumɔɔ lɛ, ni okɛɛ lɛ akɛ kɛ́ nɔ ko miigba enaa lɛ ofee klalo akɛ obaaye obua lɛ. Obaanyɛ okɛfata he ohã lɛ akɛ, “Mafee nɔ fɛɛ nɔ ni manyɛ kɛye mabua bo koni onyɛ otsɔ shihilɛ nɛɛ mli.”

     Biblia mli shishitoo mla: “Naanyo kpakpa sumɔɔ mɔ yɛ bei fɛɛ mli, ni ebatsɔɔ nyɛmi yɛ haomɔ beiaŋ.”​—Abɛi 17:17.

a Mɛi ni haoɔ waa lɛ ateŋ mɛi babaoo egbeee amɛhe. Kɛ̃lɛ, mɛi ni egbe amɛhe lɛ, ateŋ mɛi babaoo lɛ, be ni amɛgbeɔ amɛhe lɛ, no mli lɛ amɛhao waa.