Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

YELIKƐBUAMƆ KƐHÃ WEKU LƐ | BII ATSƆSEMƆ

Nɔ Hewɔ Ni Ehe Miihia Ni Gbekɛbii Akane Nii​—Fã 2: Mobail Foŋ Kɛ Ehenɔi Lɛ Anɔ, Loo Wolo Nɔ?

Nɔ Hewɔ Ni Ehe Miihia Ni Gbekɛbii Akane Nii​—Fã 2: Mobail Foŋ Kɛ Ehenɔi Lɛ Anɔ, Loo Wolo Nɔ?

 Ani obi lɛ sumɔɔ ni ekane nii yɛ wolo nɔ loo yɛ foŋ kɛ ehenɔi lɛ anɔ?

 Oblahii kɛ oblayei pii baasumɔ ni amɛkane nii yɛ foŋ kɛ ehenɔi lɛ anɔ. Nilelɔ kpanaa Jean M. Twenge wie akɛ, “Ŋmɛnɛ lɛ, akɛni mɛi babaoo ele bɔ ni aklikiɔ link kɛkaneɔ nii loo bɔ ni ayaa Intanɛt lɛ he ko oya nɔŋŋ hewɔ lɛ, amɛsumɔɔɔ nikanemɔ yɛ wolo nɔ.” a

 Nikanemɔ yɛ foŋ kɛ ehenɔi lɛ anɔ lɛ yeɔ ebuaa yɛ gbɛi komɛi anɔ. John, ni eye afii 20 lɛ wie akɛ, “He ni mitee skul yɛ lɛ, ahãa wɔkaneɔ nii yɛ foŋ kɛ ehenɔi lɛ anɔ. Fã ni afee koni kɛ́ ootao nɔ ko lɛ, otaipi yɛ jɛmɛ kɛtao lɛ yeɔ ebuaa mi ni minaa sane ko ni mitaoɔ lɛ oya.”

 Mɛi ni kaneɔ nii yɛ foŋ kɛ ehenɔi lɛ anɔ lɛ, náa nibii komɛi ni waa amɛ kɛnaa nɔ ni amɛtaoɔ lɛ oya nɔŋŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, mɛi ni kaneɔ nii yɛ foŋ kɛ ehenɔi lɛ anɔ lɛ baanyɛ akliki wiemɔ ko nɔ koni amɛna eshishitsɔɔmɔ, amɛtswa ɔdio ko, amɛkwɛ vidio ko ni kɔɔ sane lɛ he, loo amɛná saji krokomɛi ni kɔɔ sane ni amɛkaneɔ lɛ he nɔŋŋ. Shi ani no tsɔɔ akɛ sɛɛnamɔi tsɔ ko bɛ nikanemɔ yɛ wolo diɛŋtsɛ mli lɛ he?

 Mɛi komɛi yɛ ni kɛ́ amɛmiikase nii ni amɛmiitao amɛnu shishi fitsofitso lɛ, amɛsumɔɔ ni amɛkase nii lɛ yɛ wolo diɛŋtsɛ mli. Mɛni hewɔ?

  •   Esa akɛ ojwɛŋmɔ ahi nɔ ni okaneɔ lɛ nɔ. Oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Nathan lɛ wie akɛ, “Kɛ́ miikane nii yɛ foŋ kɛ ehenɔi lɛ anɔ lɛ, bei pii lɛ mɛseji kɛ nibii komɛi ni baa nɔ lɛ nyɛɔ egbalaa mijwɛŋmɔ, ni ehãaa mana nɔ ni mikaneɔ lɛ naa.”

     Karen, ni eye afii 20 lɛ yɛ naagba nɛɛ nɔŋŋ eko. Ekɛɛ akɛ: “Kɛ́ miikane nii yɛ foŋ loo tablɛt nɔ lɛ, ewaaa akɛ app kroko baagbala mijwɛŋmɔ loo mabɔi geemi tswaa.”

     Biblia mli shishitoo mla: “Nyɛbɔa mɔdɛŋ nyɛkɛ nyɛbe atsu nii jogbaŋŋ.”​—Kolosebii 4:5, Phillips shishitsɔɔmɔ.

     Kɛhã he susumɔ: Kɛ́ obi lɛ miikane nii yɛ foŋ loo tablɛt nɔ, ni nibii komɛi yɛ nɔ ni miitao egbala ejwɛŋmɔ lɛ, ani ebaanyɛ eye ehe nɔ koni ejwɛŋmɔ ama nɔ ni ekaneɔ lɛ nɔ? Kɛ́ enyɛɛɛ efee nakai lɛ, mɛni obaanyɛ ofee kɛye obua lɛ ni ejwɛŋmɔ ahi nɔ ni ekaneɔ lɛ nɔ?

     Ŋaawoo: Hã obi lɛ anu shishi akɛ, kɛ́ ehã nibii gbala ejwɛŋmɔ be ni efeɔ homwɛk yɛ foŋ kɛ ehenɔi lɛ anɔ lɛ, ebaahe lɛ be babaoo kɛgbe naa, ni enáŋ be kɛfee nibii krokomɛi.

  •   Sane shishinumɔ. Wolo ko ni gbɛ́i ji Be the Parent, Please lɛ wie akɛ: “Niiamlitaomɔi babaoo etsɔɔ akɛ kɛ́ mɛi kane nii yɛ wolo diɛŋtsɛ mli lɛ, amɛnuɔ shishi oya fe kɛ́ amɛkane yɛ foŋ kɛ ehenɔi lɛ anɔ.”

     Yiŋtoo kome hewɔ ji akɛ, kɛ́ mɛi kane nii yɛ foŋ kɛ ehenɔi lɛ anɔ lɛ, amɛkaneɔ nii lɛ oyayaayai moŋ fe ni amɛbaajwɛŋ nɔ ni amɛkaneɔ lɛ nɔ jogbaŋŋ. Woloŋmalɔ ko ni atsɛɔ lɛ Nicholas Carr lɛ wie akɛ, “Kɛ́ wɔmiikane nii yɛ Intanɛt lɛ nɔ lɛ, wɔsumɔɔ ni wɔkane saji babaoo yɛ be kukuoo mli, loo wɔle saji oyayaayai.” b

     Shi bei komɛi lɛ, ehi akɛ wɔbaakane nii oyayaayai. Naagba ni Carr yɔse ji akɛ “nii ni akaneɔ lɛ oyayaayai lɛ miihe aka wɔhe.” Kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, obi lɛ hu baakase bɔ ni akaneɔ nii oyayaayai moŋ fe ni ebaajwɛŋ nɔ ni ekaneɔ lɛ nɔ jogbaŋŋ ni enu shishi.

     Biblia mli shishitoo mla: “Nibii ni obaatao lɛ fɛɛ amli lɛ, taomɔ niiashishinumɔ hu.”​—Abɛi 4:7.

     Kɛhã he susumɔ: Mɛni obaanyɛ ofee kɛye obua obi lɛ koni etao sane ko ni ekaneɔ lɛ mli jogbaŋŋ, kɛ́ eekane yɛ wolo mli jio eekane yɛ mobail foŋ kɛ ehenɔi lɛ anɔ jio?

     Ŋaawoo: Ŋmɛɛ pɛpɛɛpɛ. Jeee doo akɛ okane nii yɛ wolo mli sɔŋŋ loo okane yɛ foŋ kɛ ehenɔi lɛ anɔ sɔŋŋ. Amɛ fɛɛ amɛyeɔ amɛbuaa yɛ gbɛ ko nɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, nibii ni afee yɛ foŋ kɛ amɛhenɔi lɛ anɔ lɛ ekomɛi baanyɛ awa bo koni onu nɔ ni okaneɔ lɛ shishi jogbaŋŋ. No hewɔ lɛ, kɛ́ oowie sɛɛnamɔi kɛ naagbai ni yɔɔ gbɛi enyɔ ni atsɔɔ nɔ akaneɔ nii lɛ ahe ootsɔɔ obii lɛ, ŋmɛɛ pɛpɛɛpɛ. Agbɛnɛ hu, hã ehi ojwɛŋmɔ mli akɛ esoro obii lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ.

  •   Sane kaimɔ. Ferris Jabr kɛ nii ni akaneɔ yɛ mobail foŋ kɛ amɛhenɔi lɛ anɔ lɛ to nii ni akaneɔ yɛ wolo diɛŋtsɛ mli lɛ he, ni ewie yɛ sane ko ni eŋma ni akala yɛ Scientific American magazin lɛ mli lɛ akɛ, kɛ́ okane nii yɛ mobail foŋ kɛ amɛhenɔi lɛ anɔ lɛ, “ebaanyɛ ehã etɔ ojwɛŋmɔ mra, . . . ni ewa akɛ obaakai nibii ni okane lɛ.”

     Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ okane nii yɛ wolo mli lɛ, ebaahã onyɛ okai wolo lɛ baafa tuuntu ni sane lɛ yɔɔ, ejaakɛ obaanyɛ ofee baafai lɛ ahe mfoniri yɛ ojwɛŋmɔ mli. No hewɔ lɛ, sɛɛ mli kɛ́ ootao sane ko lɛ, ewaaa akɛ obaakai wolo lɛ he ni ona yɛ lɛ.

     Kɛfata he lɛ, niiamlitaolɔi ena akɛ, bei pii lɛ, mɛi ni kaneɔ nii yɛ wolo mli lɛ nyɛɔ amɛkaiɔ nɔ ni amɛkane lɛ oya. Amɛnyɛɔ amɛkaiɔ nii lɛ oya ejaakɛ, etamɔ nɔ ni no hãa amɛkaseɔ nii lɛ jogbaŋŋ.

     Biblia mli shishitoo mla: “Hã ohiɛ akã shi ni ojwɛŋ jogbaŋŋ be fɛɛ be.”​—Abɛi 3:21.

     Kɛhã he susumɔ: Ani ewa kɛhã obi lɛ akɛ ebaakai nɔ ko ni ekane loo ekase lɛ, loo enu shishi jogbaŋŋ? Kɛ́ nakai lɛ, mɛni obaanyɛ ofee kɛye obua obi lɛ ni enyɛ ekase nii jogbaŋŋ? Ani nikanemɔ yɛ wolo diɛŋtsɛ mli baaye abua lɛ?

     Ŋaawoo: Susumɔ obi lɛ mɔdɛŋbɔɔ yɛ nikasemɔ he moŋ fe nɔ ni esumɔɔ akɛ ekɛkase nii lɛ. Ewaaa akɛ mɔ ko baanu he akɛ enyɛɔ ekaseɔ nii jogbaŋŋ yɛ foŋ kɛ ehenɔi lɛ anɔ, shi anɔkwale mli lɛ, ekolɛ jeee nakai eji.

a Aná sane nɛɛ kɛjɛ wolo ko ni gbɛ́i ji iGen lɛ mli.

b Aná sane nɛɛ kɛjɛ wolo ko ni gbɛ́i ji The Shallows lɛ mli.