Skip to content

Al lo konteni

Kan ou zanfan i annan en dezabilite

Kan ou zanfan i annan en dezabilite

LAKLE POUR EN FANMIR ERE

Kan ou zanfan i annan en dezabilite

CARLO: * “Nou garson Angelo i ganny Down syndrome. Son maladi i pran tou nou lenerzi fizik, mantal, e emosyonnel. Zis imazin sa kantite lenerzi ki i demande pour pran swen avek en zanfan ki an bonn sante, me pour en zanfan ki annan dezabilite i demann san fwa plis lenerzi. Parfwa sa i afekte nou maryaz.”

MIA: “Ou bezwen en kantite pasyans ek perseverans pour ansenny Angelo en senp pti keksoz. Kan mon vreman fatige, mon tant pour irite e mank pasyans avek mon msye, Carlo. Parfwa nou pa tonm dakor lo serten keksoz, e nou konmans dispit.”

Eski ou rapel sa zour ki ou zanfan ti ne? San dout ou ti eksite pour tyonbo li dan ou lebra. Par kont, pour bann paran parey Carlo ek Mia, sa lazwa i melanze avek lenkyetid kan zot ganny dir ki zot zanfan i malad oubyen annan en dezabilite.

Eski ou annan en zanfan ki annan dezabilite? Petet ou pe mazinen si ou pou kapab pran swen avek li. Si i le ka, pa dekouraze. Plizyer paran in reisi fer fas avek menm problenm ki ou. Annou vwar trwa defi ki ou kapab rankontre e vwar ki mannyer konsey Labib i kapab ed ou.

DEFI 1: OU VWAR LI DIFISIL POUR AKSEPTE KI OU ZANFAN I ANNAN EN DEZABILITE.

Bokou paran i santi zot leker brize kan zot aprann ki zot zanfan i malad. Juliana, en manman Meksiko i dir: “Mon pa ti oule krwar kan dokter ti dir mwan ki nou garson Santiago i ganny cerebral palsy. Mon ti santi mwan dezespere.” Lezot paran i kapab annan menm santiman ki Villana, en manman ki sorti Itali: “Mon ti deside pour ganny en baba menm si i annan bokou risk pour bann madanm mon laz. Aprezan mon santi mwan koupab kan mon garson i rankontre bann problenm ki relye avek Down syndrome.”

Si ou pe ganny ravaze avek bann santiman koupab oubyen dezespwar, mazinen ki ou reaksyon i normal. I pa ti dan plan Bondye pour imen tonm malad. (Zenez 1:27, 28) I pa ti kre bann paran avek sa abilite pour aksepte fasilman bann keksoz ki pa natirel. Zis parey nou sagren kan en dimoun ki nou kontan i mor, i normal pour sagren pour en pe letan kan ou aprann ki ou zanfan i napa en bon lasante. I pou pran letan pour ou kapab kontrol ou lemosyon e adapte avek ou nouvo sityasyon.

Si ou santi ou responsab pour dezabilite ou zanfan, gard antet ki napa person ki kapab konpran antyerman ki mannyer bann fakter erediter, lanvironnman, ek lezot eleman i afekte lasante en zanfan. De lot kote, petet ou kapab tant pour blanm ou konzwen. Evite fer sa. I pou pli byen si ou korpere avek ou konzwen pour pran swen avek ou zanfan.​—Eklezyast 4:9, 10.

SIZESYON: Aprann konn kondisyon ou zanfan. Labib i dir: “I demann lasazes pour annan en bon fanmir, e i demann konprenezon pour fer li for.”​—Proverb 24:3, New Century Version.

Ou kapab aprann en kantite avek bann profesyonnel lasante e osi atraver bann liv. Aprann konn kondisyon ou zanfan i parey avek aprann en nouvo langaz. I paret difisil o konmansman, me ou kapab aprann.

Carlo ek Mia, ki nou’n mansyonnen dan lentrodiksyon, ti rod lenformasyon avek zot dokter e avek en lorganizasyon ki spesyaliz dan Down syndrome. Zot dir: “Sa in ed nou konpran pa zis bann problenm ki nou kapab rankontre, me osi bann laspe pozitif Down syndrome. Nou’n aprann ki nou garson i kapab annan en lavi normal dan diferan laspe. Sa ti rekonfort nou en kantite.”

ESEY SA: Konsantre lo sa ki ou zanfan i kapab fer. Plàn bann aktivite ki zot kapab fer an fanmir. Kan ou zanfan i reisi fer kantmenm en pti keksoz, pa ezite felisit li e montre li ki ou osi ou kontan.

DEFI 2: OU FATIGE E SANTI OU TOUSEL.

Ou kapab santi ki pran swen avek ou zanfan ki malad i pran tou ou lenerzi. Jenney, en manman New Zealand, i dir, “Pour detrwa lannen apre ki dokter ti’n dir mwan ki mon garson i ganny spina bifida, mon ti tro fatige e mon ti zis anvi plere sak fwa ki mon ti bezwen fer lezot keksoz kot lakour.”

En lot defi i ki ou kapab santi ou tousel. Ben i annan en garson ki soufer avek muscular dystrophy ek Asperger’s syndrome. Ben i dir, “Laplipar dimoun pa pou zanmen vreman konpran ki mannyer nou lavi i ete.” Petet ou anvi koz avek en dimoun. Me, laplipar ou bann zanmi i annan zanfan ki an bonn sante. Alor ou ezite pour dir zot ou santiman.

SIZESYON: Demann led e aksepte led kan ou ganny ofer. Juliana, sa manman ki nou’n mansyonnen pli boner i dir: “Defwa mwan ek mon msye nou anbarase pour demann led.” Par kont, i azoute, “Nou’n realize ki nou pa kapab fer tou keksoz nou menm. Kan dimoun i ed nou, nou pa santi nou tro tousel.” Si en zanmi pros oubyen en manm fanmir i ofer pour asiz avek ou zanfan pandan en rankont oubyen renyon Kretyen, aksepte. En proverb Labib i dir sa: “En vre konpanyon i kontan ou toultan, e i en frer ki’n ne pour letan ladetres.”​—Proverb 17:17.

Pran swen avek ou lasante. Zis parey ou bezwen met bennzin regilyerman dan en lanbilans si ou oule i kontinyen anmenn pasyan lopital, ou pou bezwen kontinyelman reganny ou lenerzi par manz byen, fer legzersis, e repoz byen pour ou kapab kontinyen donn ou zanfan sa swen ki i merite. Javier, en papa ki son garson i annan dezabilite i eksplike: “Mon garson pa kapab marse, alor mon ti santi ki mon bezwen fer zefor pour manz byen. Apre tou, se mwan ki bezwen anmenn li partou. Mon lipye i son lipye!”

Ki mannyer ou kapab trouv letan pour pran swen avek ou lasante? Serten paran i pran swen avek zot zanfan sakenn son tour. Alor sa i donn sans enn pour repoze oubyen pour fer bann keksoz personnel. Ou pou bezwen aret fer bann aktivite ki pa sitan enportan, me i kapab en defi pour toultan servi byen ou letan. Parey Mayuri, en manman Lenn, i dir, “Avek letan ou tonm dan en routin.”

Koz avek en zanmi ki ou annan konfyans ladan. Menm bann zanmi ki zot zanfan i an bonn sante i kapab rekonfort ou. Ou osi kapab priy Zeova. Eski lapriyer i vreman kapab ede? Yazmin i annan de zanfan avek cystic fibrosis. I dir: “I’n annan letan kot presyon ti sitan for, i ti konmsi mon ti pe ganny trangle pros pour mor.” Pourtan, i azoute: “Mon demann Zeova lafors ek soulazman atraver lapriyer. Apre mon santi ki mon kapab kontinyen.”​—Psonm 145:18.

ESEY SA: Gete ki ou manze, kan ou fer legzersis, e si ou pe dormi ase. Idantifye bann aktivite ki ou fer ki pa sitan enportan e servi sa letan pour pran swen avek ou lasante. Kontinyen aziste ou progranm dapre ou bezwen.

DEFI 3: OU DONN OU ZANFAN MALAD PLIS LATANSYON KI LEZOT MANM OU FANMIR.

Maladi ou zanfan i kapab afekte sa ki ou fanmir i manze, landrwa kot zot ale, e ki kantite letan sa de paran i pase avek sak zanfan. An rezilta, lezot zanfan i kapab santi ki zot pe ganny neglize. Deplis, bann paran i kapab sitan okipe avek sa zanfan malad ki zot maryaz i ganny afekte. Lionel, en papa Liberia i dir: “Defwa mon madanm i dir ki se li ki pe rent plis e ki mon pa enterese avek nou garson. Mon santi mwan imilye e mon reponn li an mal.”

SIZESYON: Pour reasir tou ou zanfan ki ou enterese avek zot, fer bann aktivite ki zot kontan. Jenney, sa manman ki nou ti site pli boner i dir: “Defwa, nou fer en keksoz spesyal pour nou pli gran garson, menm si i zis al manz dan son restoran prefere.”

Pour protez ou maryaz, koz avek ou konzwen e fer lapriyer ansanm. Aseem, en papa Lenn ki son garson i soufer avek seizures, i dir: “Menm si parfwa mwan ek mon madanm nou fatige e fristre, nou fer sir ki nou asize ansanm pour koze e fer lapriyer. Tou le bomaten avan ki nou zanfan i leve, nou pas letan ansanm pour koz lo en verse Labib.” Lezot koup i koz an prive avan ki zot al dormi. Dan bann peryod difisil, ou maryaz pou vin pli solid si ou ek ou konzwen i koz lo bann problenm an prive. (Proverb 15:22) En koup i dir: “Enn bann moman pli tousan dan nou lavi maryaz i’n pandan sa bann zour pli difisil.”

ESEY SA: Felisit lezot zanfan kan zot fer nenport zefor pour ed sa zanfan ki malad. Dir zot souvan ki ou kontan e apresye zot. Fer sa pour ou konzwen tou.

PA PERDI LESPWAR

Labib i promet ki byento Bondye pou retir tou sort kalite maladi ek dezabilite ki frap zenn konman aze. (Revelasyon 21:3, 4) Pandan sa letan, “okenn zabitan pa pou dir: ‘Mon malad.’” *​—Izai 33:24.

Antretan, ou kapab ganny bon rezilta konman en paran ki annan zanfan avek dezabilite. Carlo ek Mia, sa koup ki nou ti mansyonnen o konmansman i dir: “Pa bezwen dekouraze kan i paret ki tou keksoz pe al mal. Konsantre lo bann laspe pozitif konsernan ou zanfan, akoz i annan plizyer.”

[Not anba lo paz]

^ par. 3 Non dan sa lartik in ganny sanze.

^ par. 29 Ou kapab lir plis lo promes Labib konsernan en bon lasante dan sapit 3 sa liv Ki Labib i vreman dir? pibliye par Temwen Zeova.

DEMANN OU LEKOR . . .

▪ Ki mon fer pour gard mwan an bonn sante fizikman, emosyonnelman e spirityelman?

▪ Ki dernyen fwa mon ti felisit lezot mon bann zanfan pour zot led?

[Portre lo paz 10]

[Portre lo paz 12]

Annan lentere dan tou ou zanfan