Skip to content

Al lo konteni

OU KAPAB ERE!

En bon lasante ek rezilyans

En bon lasante ek rezilyans

BANN MALADI KRONIK OUBYEN DEZABILITE I KAPAB ANNAN EN LEFE LO LAVI EN DIMOUN. Ulf, ki ti en dimoun byen aktif e ki pli tar ti paralize ti dir: “Mon ti tonm dan en gran depresyon. Mon ti napa lafors ek kouraz . . . Mon ti santi ki tou in fini.”

Sa ki Ulf in pas ladan i fer nou rapel ki nou napa kontrol lo nou lasante. Me kantmenm sa, nou kapab pran serten prekosyon pour anpes nou tonm malad. Me si nou lasante i deteryore? Eski sa i vedir ki nou pou malere? Parey nou pou vwar, i pa vreman leka. Premyerman, annou vwar serten prensip ki kapab ed nou annan en bon lasante.

“ANNAN KONTROL DAN TOU KEKSOZ.” (1 Timote 3:2, 11) Si nou annan labitid pour manze e bwar tro bokou, sa pou kout nou bokou larzan e i pa bon pour nou lasante. “Pa frekant bann bwarer diven, ni bann ki manz lavyann avek vorasite, akoz bann bwarer ek bann ki voras pour vin mizer.”​—Proverb 23:20, 21.

PA SALI OU LEKOR. “Annou pirifye nou avek tou sa ki sali lekor ek lespri.” (2 Korentyen 7:1) Dimoun i sali zot lekor ler zot sik taba, fimen, bwar tro bokou lalkol oubyen servi drog. Dapre U.S. Centers for Disease Control and Prevention, fimen “i kapab fer ou ganny bann maladi, dezabilite e osi andomaz preski tou lorgann dan ou lekor.”

VWAR OU LEKOR EK OU LAVI KONMAN EN KADO PRESYE. “Gras a [Bondye] ki nou vivan, ki nou mouvmante e egziste.” (Akt 17:28) Vi ki nou konn sa, sa i fer nou evite pran bann risk ki pa neseser dan travay, ler nou pe dray oubyen ler nou pe detann. Zis en pti moman plezir i kapab fer ou ganny en dezabilite pour larestan ou lavi. Eski i vo lapenn pran sa risk?

KONTROL OU BANN SANTIMAN NEGATIF. Sa ki ou mazinen i annan en lefe lo ou lekor. Esey pa tro enkyet, pran lakoler, zalou e evite annan lezot move santiman. Psonm 37:8 i dir: “Pa pran lakoler, reste trankil.” An plis, Matye 6:34 i dir: “Pa zanmen trakas pour demen, parski demen pou annan son prop traka.”

ESEY KONSANTRE LO BANN PANSE POZITIF. Proverb 14:30 i dir: “En lespri trankil i favoriz lasante.” Labib i osi dir: “En leker zwaye i en bon remed.” (Proverb 17:22) Lasyans in prouve ki sa i en bon konsey. En dokter sorti Lekos i dir: “Si ou ere, i tre probab ki ou pa pou tro malad konpare avek en dimoun ki pa ere.”

DEVLOP REZILYANS. Parey Ulf ki nou’n mansyonnen pli boner, petet nou bezwen kontinyen andir en problenm ki persiste. Kantmenm sa, nou kapab rod fason pour fer fas avek sa problenm. Serten in santi zot tro dekouraze e sa i kapab fer keksoz vin pli pir ankor. Proverb 24:10 i dir “Si ou montre ou dekouraze dan letan maler, alor, ou napa bokou lafors.”

I annan lezot dimoun ki devlop rezilyans savedir apre ki zot in santi zot dekouraze zot refer, adapte e rod fason pour fer fas avek sa sityasyon. Sanmenm ki Ulf ti fer. I ti dir ki apre ki i ti’n priy en kantite e medit lo bann mesaz pozitif dan Labib, i “ti vwar son bann problenm konman bann loportinite pour li progrese.” An plis, parey bokou lezot dimoun ki pas dan bann gro difikilte, i ti vwar lenportans pour annan pasyans e konpran santiman lezot. Sa ti fer li partaz sa mesaz rekonfortan dan Labib avek lezot.

En lot dimoun ki ti pas dan bokou soufrans ti en zonm ki apel Steve. Ler i ti annan 15 an, i ti fer en aksidan ki ti fer li paralize depi kot son likou ziska son lipye. Ler i ti annan 18 an, i ti rekonmans servi son lebra ek son lanmen. I ti al dan en liniversite kot deswit i ti konmans servi drog, lalkol e annan en lavi imoral. I ti napa lespwar ziska ki i ti konmans etidye Labib e sa ti ed li vwar lavi dan en lot fason. Sa ki i ti pe aprann ti ed li aret son bann move labitid. Steve i dir: “Mon nepli santi ki mon lavi napa en sans, aprezan mon anpe, mon ere e mon satisfe.”

Sa ki Steve ek Ulf i dir i fer nou rapel sa ki Psonm 19:7, 8, NWT i dir: “Lalwa Zeova i parfe, i redonn lafors. . . . Bann lord Zeova i drwat, i fer leker rezouir. Komannman Zeova i pir, i fer lizye briye.”