Go long ol haf insaed long hem

?Wanem Mining Blong Tok Ya Se, “Sipos Wan Man i Spolem Ae Blong Narafala, Ae Blong Hem Tu Yufala i Mas Spolem”?

?Wanem Mining Blong Tok Ya Se, “Sipos Wan Man i Spolem Ae Blong Narafala, Ae Blong Hem Tu Yufala i Mas Spolem”?

Ansa we Baebol i givim

 Loa ya we i se, “sipos wan man i spolem ae blong narafala, ae blong hem tu yufala i mas spolem,” hem i wan long ol loa we God i givim long ol man Isrel bifo, tru long Moses. Jisas tu i talem samting ya taem hem i stap tijim ol man antap long hil. (Matiu 5:38; Eksodas 21:24, 25; Dutronome 19:21) Loa ya i min se sipos wan man i mekem wan nogud samting, hem i mas kasem panis stret folem samting we hem i mekem. a

 Loa ya i go long ol man we oli plan blong spolem narafala man. Loa blong Moses i tokbaot ol kaen man olsem, i se: ‘Sipos wan man i brekem bun blong narafala man, yufala i mas go brekem bun blong hem tu. Sipos man i spolem ae blong narafala man, yufala i mas go spolem ae blong hem tu. Sipos wan man i faetem brekem tut blong wan narafala man, yufala i mas go brekem wan tut blong hem tu. Nomata wanem samting we man i mekem blong mekem narafala man i karekil, be yufala i mas mekem sem samting long man ya blong mekem hem tu i karekil.’—Levitikas 24:20.

 ?From wanem oli stanemap loa ya?

 Loa ya i no min se wan man i save givimbak wan nogud samting we narafala i mekem long hem. Be hem i givhan long ol jaj blong oli panisim man long fasin we i no strong tumas, o i no kaen tumas, be i stret folem samting we hem i mekem.

 Loa ya i olsem wan woning tu long ol man we oli wantem spolem narafala, o oli plan blong mekem olsem. Moses i gohed, i se: “Nao sipos ol narafala man [hemia ol man we oli luk se God i jajem man folem samting we hem i mekem] oli harem nius blong samting ya bambae oli fraet, mo bambae i no moa gat man i save mekem rabis fasin ya bakegen long ples blong yufala samtaem.”—Dutronome 19:20.

 ?Ol Kristin oli mas folem loa ya?

 Nogat. Ol Kristin oli no folem loa ya, from we hem i wan long ol loa blong Moses bifo, we Jisas i finisim, taem hem i ded.—Rom 10:4.

 Nating se i olsem, loa ya i soemaot tingting blong God. Eksampol, hem i soemaot se God i laekem stret fasin. (Ol Sam 89:14) Hem i soemaot tu se hem i wantem we yumi jajem man we i mekem i no stret long fasin we i stret, i min se yumi jajem hem “stret folem samting we hem i mekem.”—Jeremaea 30:11, NW.

 Giaman tingting long saed blong loa ya

 Giaman tingting: Loa ya i strong tumas.

 Trutok: Loa ya i no minim se oli mas panisim wan man long fasin we i strong tumas. Be hem i minim se ol man we oli save gud wok ya blong jajem man, oli mas lukluk gud fastaem long samting we i hapen, mo faenemaot from wanem man ya i mekem fasin olsem, bifo we oli save givim panis long hem we i stret nomo. (Eksodas 21:28-30; Namba 35:22-25) Loa ya i givhan long ol jaj blong no panisim man long fasin we i strong tumas.

 Giaman tingting: Loa ya i mekem se fasin blong givimbak i gohed nomo

 Trutok: Loa we God i givim long Moses i talem se: “Sipos wan man i mekem i nogud long yufala, yufala i no mas mekem wan samting long hem blong givimbak fasin ya, mo yufala i no mas lukluk nogud long man olsem.” (Levitikas 19:18) Loa ya i givhan long ol man blong luksave se God nomo i gat raet blong givimbak. Taswe i nogud we yumi givimbak rabis fasin we wan man i mekem.—Dutronome 32:35.

a Samtaem ol man oli tokbaot loa ya long lanwis Latin se lex talionis. Loa ya i stap tu long ol buk blong loa blong sam man bifo.