Go long ol haf insaed long hem

?Wanem Sin Ya We God i No Save Fogivim?

?Wanem Sin Ya We God i No Save Fogivim?

Ansa we Baebol i givim

 Sin we God i no save fogivim, hemia ol aksen we i joen wetem wan fasin we wan sinman i stap gohed blong mekem we God i no save fogivim hem from. ?Fasin ya i kamaot olsem wanem?

 God i stap fogivim ol man we oli tanem tingting blong olgeta from ol sin blong olgeta, oli folem ol rul blong hem long laef blong olgeta, mo oli soemaot we oli bilif long Jisas Kraes. (Ol Wok 3:19, 20) Be wan man i save putum tingting blong hem fulwan long wan nogud samting, we i mekem se bambae hem i neva save jenisim tingting o fasin blong hem. Baebol i tokbaot wan man olsem i se ‘hat blong hem i kam nogud’ nao ‘sin we i gat paoa blong trikim man, i mekem hem i kam stronghed.’ (Hibru 3:12, 13) Wan man olsem, hat blong hem i agensem God fulwan. Hem i olsem wan klei we man i bonem long faea, be neva i jenisim sep blong hem. (Aesea 45:9) Wan man olsem, i no gat wan stamba risen blong God i fogivim hem, from samting ya bambae hem i gilti from sin blong hem we God i no save fogivim.—Hibru 10:26, 27.

 Sam lida blong skul blong ol man Jiu long taem blong Jisas oli mekem sam sin we God i no save fogivim. Olgeta oli save gud se tabu spirit blong God nao i givhan long Jisas blong mekem ol merikel, be yet oli talem se paoa we Jisas i yusum i kamaot long Devel Setan.—Mak 3:22, 28-30.

Eksampol blong ol sin we God i save fogivim

  •  Oli Tok Nogud From Oli No Gat Save. I gat wan taem we aposol Pol i kam wan man we i stap tok nogud long ol man blong God, be biaen hem i talem se: “Mi mi mekem ol samting ya from we mi mi no gat save mo mi no gat bilif, taswe hem i sore long mi.”—1 Timoti 1:13.

  •  Adaltri. Baebol i tokbaot sam man we bifo oli stap mekem adaltri, be biaen oli jenisim fasin blong olgeta mo God i fogivim olgeta.—1 Korin 6:9-11.

“?Mi mi bin mekem wan sin we God i no save fogivim?”

 Sipos i tru we yu no laekem nating sin we yu bin mekem bifo, mo yu rili wantem jenis, hemia i min se sin ya God i save fogivim. Mo tu, sipos wan man i mekem sem sin plante taem, be long hat blong hem, hem i no rili agensem God fulwan, God i save fogivim hem.—Aesea 1:18.

 Sam man oli harem se oli bin mekem wan sin we God i no save fogivim, from we maet tingting blong olgeta i trabol yet from sin we oli mekem. Be Baebol i talem se yumi no save trastem ol filing blong yumi oltaem. (Jeremaea 17:9) God i no givim raet long yumi blong jajem eni man, iven yumi wan tu. (Rom 14:4, 12) Hem i save fogivim yumi nating se hat blong yumi i stil jajem yumi.—1 Jon 3:19, 20.

?Judas Iskariot i mekem wan sin we God i no save fogivim?

 Yes. Griri fasin blong hem i pulum hem blong stilim mane we ol man oli givim blong yusum long wan tabu samting. Antap moa, hem i giaman se hem i stap tingbaot ol puaman, be stret tingting we hem i gat hemia blong stilim moa mane. (Jon 12:4-8) Taem hat blong Judas i kam strong blong mekem samting we i no stret, hem i salem Jisas blong 30 silva mane. Jisas i save se Judas bambae i neva tanem tingting blong hem from samting we hem i bin mekem, taswe hem i singaot Judas se “man ya we i blong lus.” (Jon 17:12) Hemia i min se taem Judas i ded, bambae hem i lus olwe, we i no gat hop blong laef bakegen.—Mak 14:21.

 Judas i no rili soemaot se hem i tanem tingting blong hem from sin blong hem. Hem i konfes, i no long God, be long ol lida blong skul we hem i joen wetem olgeta.—Matiu 27:3-5; 2 Korin 7:10.