Go long ol haf insaed long hem

?Olsem Wanem Blong Lego Ol Wok i Stap “Long Ples Blong Wok”?

?Olsem Wanem Blong Lego Ol Wok i Stap “Long Ples Blong Wok”?

ADVAES LONG FAMLE | MARED

 Naoia teknoloji i mekem i isi blong kontaktem narafala, taswe maet bos blong yu, ol man we oli wok wetem yu, mo ol kastoma, oli ting se yu mas rere blong wok 24 aoa evri dei. Hemia i mekem se i had blong seraotem taem blong wok long ol narafala samting we yu mas givim taem blong yu long olgeta, olsem mared blong yu.

 Samting we yu mas save

  •   Teknoloji i save mekem se yu spenem tumas taem long wok mo yu no spenem naf taem wetem hasban o waef blong yu. Taswe, sipos fon i ring o yu kasem wan teks mesej o imel long saed blong wok taem yu no stap long wok, yu save ting se yu mas lukaot long wok ya.

     “I luk olsem se yumi no moa save kamhom long wok mo spenem taem wetem famle, from we fon i ring mo yumi kasem ol imel long saed blong wok.”—Janet.

  •   I stap long yu nomo blong skelem gud taem we yu wok mo taem we yu spenem wetem famle. Sipos yu no folem wan plan, i sua se bambae yu yusum taem we yu sud spenem wetem hasban o waef blong yu, blong mekem sam wok.

     “I isi blong fogetem hasban o waef blong yu, from we yu ting se, ‘Bae hem i kasem save mo fogivim mi. Biaen bae mi spenem taem wetem hem.’”—Oli.

 Sam rod blong skelem gud taem blong yu

  •   Tingbaot mared blong yu fastaem. Baebol i talem se: “Samting we God i joenem, man i no mas seraotem.” (Matiu 19:6) Sipos yu no save letem wan man i “seraotem” yu long hasban o waef blong yu, ?from wanem yu letem wok blong yu i mekem olsem?

     “Sam kastoma oli ting se from we oli pem yu, yu mas rere blong wok enitaem nomo. Mi mi bilif se mared blong mi i moa impoten, taswe mi talem long olgeta se long ol dei we mi no wok, oli no save kontaktem mi, be bae mi kolem olgeta long wan narafala taem.”—Mak.

     Traem askem se: ‘?Mared blong mi i moa impoten i bitim wok blong mi? Sipos yes, ?mi mi soemaot samting ya long ol aksen blong mi?’

  •   Samtaem yu mas talem ‘no’ long wok. Baebol i talem se: “Man we i mekem tingting blong hem i stap daon, hem i wan waes man.” (Ol Proveb 11:2) Sipos tingting blong yu i stap daon, maet yu luk se i waes blong no akseptem sam wok o blong givim sam wok long narafala.

     “Wok blong mi i blong fiksimap ol paep wota. Taswe, sipos paep wota i lik samples, man i wantem se mi kam kwik. Be sipos mi no save kam, mi talem nem blong wan narafala man we hem i save kolem.”—Kristof.

     Traem askem se: ‘?Mi mi talem ‘no’ long sam wok, i bitim we mi akseptem wok ya nao waef blong mi i harem se mi no lavem hem? ?Waef blong mi i agri se mi mekem olsem?’

  •   Makemaot taem blong spenem tugeta. Baebol i talem se: “I gat wan stret taem blong evri samting.” (Prija 3:1) Taem yu bisi long wok, long taem ya nao yu mas makemaot taem blong spenem wetem hasban o waef blong yu.

     “Taem mitufala i bisi, mitufala i putum wan taem blong mekem samting tugeta, nating se i blong kakae tugeta o wokbaot long sanbij nomo.”—Debora.

     Traem askem se: ‘Mi mi makemaot taem blong spenem wetem hasban o waef blong mi, we i no gat narafala samting i pulum tingting blong mi? ?Hasban o waef blong mi bambae i ansa olsem wanem?’

  •   Ofem mobaelfon mo kompiuta. Baebol i talem se: “Faenemaot ol samting we oli moa impoten.” (Filipae 1:10) ?Yu ting se yu naf blong ofem mobaelfon mo kompiuta, blong mekem se wok i no pulum tingting blong yu?

     “Mi traehad blong finis wok long stret taem, mo mi ofem fon blong mi.”—Jeremi.

     Traem askem se: ‘?Mi fraet blong ofem fon blong mi, from we mi ting se maet bos o kastoma i nidim mi? ?Hasban o waef blong mi bambae i ansa olsem wanem?’

  •    Samtaem i no posibol. Baebol i talem se: “Yufala i mas soemaot long olgeta man se yufala i no stap mekem i strong tumas long ol narafala.” (Filipae 4:5) I tru se samtaem wok i save tekemaot taem we yu mas spenem wetem waef o hasban blong yu. Maet hem i mekem wan kaen wok we kastoma i mas gat rod blong kontaktem hem afta we wok i finis. Yu no mas mekem i strong tumas long hem.

     “Hasban blong mi i gat wan smol bisnes, mo plante taem i gat wan trabol we hem i mas fiksimap afta we wok i finis. Samtaem mi kam kros, be from we mitufala i spenem plante taem tugeta, mi no kros tumas.”—Beveli.

     Traem askem se: ‘?Mi soemaot se mi kasem save taem hasban o waef blong mi i mas wok, mo mi no askem tumas long hem? ?Hasban o waef blong mi bambae i ansa olsem wanem?’

 Sam samting blong storian long olgeta

I gud yutufala wanwan i tingting long ol kwestin ya fastaem. Nao biaen, yutufala i tokbaot ansa blong olgeta.

  • ?Hasban o waef blong yu i stap komplen se yu karem wok blong yu i kamhom? ?Yu yu agri?

  • ?Wanem samting we yu save kamgud moa long hem blong mekem se yu skelem gud wok wetem ol narafala samting?

  • ?Yu ting se hasban o waef blong yu i no save lego ol wok blong hem i stap “long ples blong wok”? Tokbaot sam taem we hem i mekem olsem.

  • ?Wanem jenis we yu yu wantem se hem i mekem blong skelem gud wok wetem ol narafala samting?