Go long ol haf insaed long hem

ADVAES LONG FAMLE | TIJIM PIKININI

Pikinini Mo Smatfon—Pat 2: Tijim Pikinini Blong i Yusum Smatfon Long Waes Fasin

Pikinini Mo Smatfon—Pat 2: Tijim Pikinini Blong i Yusum Smatfon Long Waes Fasin

 Wan smatfon i olsem wan paoa tul, hem i save givhan o i save givim kil, i dipen se man i yusum olsem wanem. ?Olsem wanem yu save tijim pikinini blong yu blong i yusum divaes ya long waes fasin? Eksampol, ?yu save letem hem i yusum hamas taem long wan dei? a

 Samting we yu mas save

  •   Smatfon i mekem se man we i yusum, hem i stap long denja. Atikol ya “Pikinini Mo Smatfon—Pat 1: ?Pikinini Blong Mi i Mas Gat Wan Smatfon?” i soem se smatfon i openem doa long evri samting we man i save kasem tru long Intenet, hemia ol gudfala samting mo ol rabis wan.

     “I isi blong fogetem se wan smatfon i save putum pikinini blong yumi long ol denja we oli kamaot long enikaen man mo tingting we oli nogud.”—Brenda.

  •   Pikinini i nidim we yu lidim hem. Ol yangfala oli bon i kam long wan taem blong teknoloji, be plante bigman oli stap lanem yet blong yusum ol samting ya. Nating se i olsem, hemia i no min se ol perens oli no naf nating blong yusum teknoloji, mo se ol pikinini nao oli savegud wetaem mo olsem wanem blong yusum smatfon blong olgeta.

     I tru se maet pikinini blong yu i bitim yu from we hem i save yusumgud wan smatfon, be hemia i no min se hem i waes moa long yu. Ol pikinini ya tu we oli savegud teknoloji, oli nidim we ol perens blong olgeta oli tijim olgeta, blong oli save yusum smatfon long waes fasin.

     “Taem yu givim wan smatfon long pikinini blong yu we yu no trenem hem fastaem, hemia i olsem we yu givim ki blong trak long hem, yu mekem hem i sidaon long ples blong draeva, yu statem enjin, mo biaen yu talem long hem se: ‘Plis yu lukaotgud,’ be yu no lanem hem blong draev.”—Seth.

 Samting we yu save mekem

  •   Lanem ol samting we i stap long fon blong pikinini blong yu. I gud yu save ol tul we oli save halpem pikinini blong yu blong i yusum fon long waes fasin. Eksampol:

     ?I gat sam seting long fon ya we i letem perens i limitim taem we pikinini i spenem long fon mo i jekem wanem websaet hem i visitim?

     ?Yu yu save se sam seting blong fon we i blokem ol video o websaet we oli no stret, oli no wok gud evritaem?

     Sipos yu savegud smatfon blong pikinini blong yu, bambae yu reregud blong halpem hem blong yusum long waes fasin.

     Advaes blong Baebol: “Man we i gat save, hem i save mekem se paoa blong hem i kam strong moa.”—Ol Proveb 24:5.

  •   Stanemap sam rul. Yu jusum samting we bambae yu letem o yu no letem long hem. Eksampol:

     ?Bambae yu letem pikinini i karem fon i kam long tebol long taem blong kakae? ?Bambae yu letem hem i yusum, taem yufala i visitim ol famle mo fren?

     ?Bambae fon i stap wetem hem taem hem i go slip long naet?

     ?Bambae yu letem hem i yusum wanem app?

     ?Bambae yu letem hem i yusum fon hamas taem long wan dei?

     ?Bambae yu putum wan stret aoa blong hem i yusum fon blong hem evri dei?

     Yu mekem hem i save ol rul blong yu, mo yu mas rere blong stretem hem sipos hem i brekem ol rul ya.

     Advaes blong Baebol: “Yu no mas fraet blong stretem wan yangfala.”—Ol Proveb 23:13, futnot.

  •   Moniterem fon. Yu mas save paswod blong pikinini blong yu, mo taem i nidim, i gud yu jekem ol samting we oli stap long fon blong hem, wetem ol teks mesej, ol app, ol pija, mo ol websaet we hem i go long hem.

     “Mitufala i talem long gel blong mitufala se wanwan taem, bambae mitufala i jekem fon blong hem long taem we hem i no ekspektem. Sipos mitufala i luk se hem i no yusum long waes fasin, bambae hem i no moa save yusum fon ya plante.”—Lorraine.

     Yu yu papa mo mama blong hem, taswe yu gat evri raet blong save se hem i stap yusum smatfon blong hem olsem wanem.

     Advaes blong Baebol: ‘Wan smol pikinini, be ol aksen blong hem oli soemaot se hem i olsem wanem, oli save soemaot sipos ol fasin blong hem oli klin mo stret.’—Ol Proveb 20:11.

  •   Tijim hem long ol impoten fasin. Halpem pikinini blong i wantem mekem fasin we i stret. ?From wanem hemia i impoten? From we pikinini we i gat strong tingting blong haedem samting, bambae hem i faenem rod blong mekem, nomata se perens blong hem i stap jekem fon blong hem. b

     Taswe, i gud yu trenem pikinini blong i gat ol gudfala fasin, olsem i honest, i bos long hem wan, mo i tekem responsabiliti long ol aksen blong hem. Sipos wan pikinini i tinghae long ol gudfala fasin, bambae hem i yusum fon blong hem long waes fasin.

     Advaes blong Baebol: “Olgeta we oli kam bigman finis, hemia olgeta we oli yusum tingting blong olgeta oltaem, mo taem oli mekem olsem, oli trenem tingting blong olgeta blong luksave samting we i stret mo samting we i rong.”—Hibru 5:14.

a Long atikol ya, tok ya “smatfon” i minim wan fon we i gat akses blong Intenet long hem. Hem i olsem wan smol kompiuta.

b Eksampol, samfala oli yusum wan “gos app” we i luk olsem se i gud nomo, olsem maet wan kalkuleta, blong haedem sam samting long ol perens blong olgeta.