Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

ADVAES LONG FAMLE | TIJIM PIKININI

Sanem Ol Doti Mesej Long Mobaelfon

Sanem Ol Doti Mesej Long Mobaelfon

SAMTING WE I HAD

Ating yu yu harem finis se plante yangfala oli stap mekem fasin ya. Taswe yu stap tingting se: ‘?Yangfala blong mi bambae i mekem olsem?’

Nao yu wantem tokbaot fasin ya wetem yangfala blong yu. ?Be bambae yu statem storian olsem wanem? Bifo we yu ansa long kwestin ya, yu mas faenemaot from wanem sam yangfala oli stap sanem ol doti mesej long mobaelfon, mo from wanem yu mas wari long fasin ya. *

?FROM WANEM SAMTING YA I HAPEN?

  • Sam yangfala oli sanem ol mesej we i tokbaot rabis fasin blong man wetem woman, blong pulum filing blong narafala.

  • Maet wan gel i sanem wan doti foto blong hem wan i go long wan boe, from we boe ya i fosem hem gogo hem i mekem.

  • Samtaem wan boe i sanem wan doti foto blong wan gel i go long plante fren blong hem wantaem, olsem pleplei nomo. Sipos no, maet hem i wantem spolem gel ya from we gel ya i no moa frenem hem.

Nomata wanem samting i pusum yangfala blong i mekem fasin ya, be yu mas save wan samting se: Wan yangfala we i holem wan mobaelfon oltaem, i save kasem plante trabol. Buk ya CyberSafe i talem se: “Wan mesej no wan foto nomo i save gat paoa olwe long laef blong man.”

Plante man oli no tingbaot se taem wan foto i go long Intenet, eni man nomo i save yusum. Wan ripot blong Federal Bureau of Investigation long Amerika, i talem se wan gel blong 18 yia “i sanem wan foto blong hem wan, we hem i neked nomo, i go long boefren blong hem. Be afta, boe ya i girap i sanem foto ya i go long sam narafala, we oli pasem i goraon gogo plante handred yangfala oli kasem foto ya. Ol yangfala ya oli mekem gel ya i harem nogud tumas, nao hem i kilim hem wan i ded.”

Mo tu, long sam kantri, man we i sanem ol doti mesej long mobaelfon i brekem loa. Sipos wan yangfala i sanem ol doti mesej olsem, kot i save jajem hem olsem man we i tekem ol doti pija blong ol pikinini. Mo tu, oli save makem hem olsem wan man blong mekem rabis fasin. Folem loa blong sam kantri, sipos yangfala i yusum mobaelfon blong papa blong hem blong sanem ol doti pija, papa ya tu i save pas long kot from we i no traem blokem hem.

SAMTING WE YU SAVE MEKEM

Yu putum sam rul. Yu no save jekemap oltaem yangfala blong yu se hem i stap yusum mobaelfon olsem wanem. Be yu save meksua se hem i save ol rul we yu putumap, mo panis we hem i save kasem sipos hem i brekem ol rul ya. Yu no mas fogetem se, yu we yu papa no mama, yu gat raet blong jekemap olsem wanem yangfala blong yu i stap yusum mobaelfon blong hem.—Rul blong Baebol: Efesas 6:1.

Yu givhan long yangfala blong yu blong i tingting gud. Yu save talem se: “I gat plante defdefren tingting long fasin ya blong sanem ol doti mesej long mobaelfon. ?Wanem tingting blong yu?” “?Yu ting se wanem kaen foto nao i no stret?” “Long sam kantri, yangfala we i stap sanem ol doti pija i go long wan narafala yangfala, kot i jajem hem se i brekem loa. ?Yu ting se i stret we oli jajem yangfala olsem?” “?From wanem fasin ya i wan rabis fasin?” Yu mas lesin gud long ansa blong yangfala blong yu, mo yu givhan long hem blong i tingbaot trabol we hem i save kasem sipos i mekem fasin ya.—Rul blong Baebol: Hibrus 5:14.

Think beyond the send button

Yu tokbaot stret samting we i save hapen. Yu save talem long gel blong yu se: ‘Sipos wan boe i fosem wan gel blong sanem wan doti pija long hem, ?gel ya i mas mekem wanem? ?Bambae hem i folem tingting blong boe ya, from we i no wantem lusum hem? ?Bambae hem i talem no, be i mekem sam narafala samting blong pulum filing blong boe ya? ?Bambae hem i no moa frenem boe ya? ?Bambae hem i talemaot samting ya long wan bigman?’ Yu givhan long gel blong yu blong i tingting gud long fasin ya. Yu save mekem sem samting long boe blong yu tu.—Rul blong Baebol: Galesia 6:7.

Yu traem pulum hem blong i wantem mekem gudfala fasin. Yu askem ol kwestin olsem: ‘?Yu ting se i impoten blong gat gud nem long fes blong ol man? ?Yu yu wantem se ol man oli tingbaot wanem fasin taem oli luk yu? ?Bambae yu harem olsem wanem sipos yu mekem narafala i sem bitim mak, from we yu sanem wan rabis pija long hem we narafala i sanem i kam long yu? ?Bambae yu harem olsem wanem sipos yu stanap strong long stret fasin?’ Yu mas givhan long yangfala blong yu blong i holem wan ‘tingting we i klin gud.’—1 Pita 3:16.

Yu soemaot gudfala eksampol. Baebol i talem se man we i kasem waes we i kam long God, laef blong hem i klin gud, mo hem i no save giaman. (Jemes 3:17) ?Ol fasin blong yu oli soemaot samting ya? Buk ya CyberSafe i talem se: “Fastaem yumi mas soemaot gudfala eksampol. Yumi no mas lukluk ol pija we oli nogud, mo yumi no go long ol ples long Intenet we oli soemaot ol doti pija.”

^ par. 5 Ol doti mesej i minim ol doti tok, no ol doti foto, no ol doti video, we man i sanem long mobaelfon i go long narafala. Yu save faenem moa save long Websaet ya jw.org. Yu luk long BIBLE TEACHINGS > TEENAGERS long haf ya “Young People Ask—What Should I Know About Sexting?”