Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

ADVAES LONG FAMLE | TIJIM PIKININI

Tijim Pikinini Blong i Obei

Tijim Pikinini Blong i Obei

PROBLEM

Yu wetem smol pikinini blong yu we i gat 4 yia, yutufala i stap raorao se hu nao i bos, mo oltaem i luk olsem se pikinini blong yu nao i stap win.

  • Taem yu askem long hem blong i mekem wan samting, hem i no wantem mo i no wantem save tu. *

  • Taem yu talem long hem blong i no mekem samting we hem i wantem tumas, hem i krae mo i kros long yu.

Ating yu stap tingting se: ‘?Fasin blong hem bambae i gohed olsem, no bambae i jenis taem hem i kam bigwan?’

Yu save tijim pikinini blong yu blong i obei. Be bifo we yumi tokbaot olsem wanem blong tijim pikinini blong i obei, bambae yumi tokbaot wan risen we i mekem se pikinini i no stap obei.

?FROM WANEM SAMTING YA I HAPEN?

Taem wan bebi i jes bon, fas wok we yu mas mekem hemia blong kea gud long hem. Oltaem yu givhan long hem taem hem i krae from wan samting. Taem hem i stat blong krae, yu resis i go blong mekem hem i harem gud bakegen. I stret nomo we yu kea gud long hem olsem. Wan bebi i nidim papa mo mama blong hem oltaem.

Afta we sam manis i pas, maet pikinini blong yu i ting se hem nao i masta blong haos, mo yutufala i olsem wok man blong hem blong mekem ol samting we hem i wantem. Be taem pikinini i gat samwe long 2 yia, bambae hem i luksave se i no moa hem we i masta blong haos. Paoa blong hem blong “bos long ol samting” i stap go lus. Papa mo mama i no moa mekem ol samting we hem i wantem, be tufala i wantem we hem i folem samting we tufala i talem. !Hemia wan samting we pikinini bambae i sek long hem! Sam pikinini oli kros mo oli krae taem oli luk samting ya. Sam narafala oli no wantem we papa mo mama tufala i bos long olgeta, ale oli no wantem obei.

Long taem olsem, i impoten we papa no mama i soemaot se hem nao i gat raet blong lukaot long pikinini mo talem samting we pikinini i mas folem. ?Be olsem wanem sipos pikinini blong yu i no wantem save long ol samting we yu talem, no i no wantem lesin long yu olsem yumi tokbaot long stat blong haf ya?

SAMTING WE YU SAVE MEKEM

Yu soemaot se yu nao yu bos. Pikinini blong yu bambae i luksave klia se yu nao yu lidim hem, sipos yu soemaot long hem se yu nao yu bos blong haos mo yu nao yu talem ol samting we famle i mas folem. Taswe yu mas skelem gud olsem wanem yu lukaot long pikinini blong yu. Long ol yia we i pas, sam man blong hae save oli eksplenem tok ya “bos” long wan fasin we man i harem se i strong tumas. Wan man i talem se fasin blong papa mo mama blong bos long pikinini i no “kaen” mo i wan “nogud fasin.” Be samting we i nogud hemia blong letem pikinini i fri blong mekem eni samting. Taem papa mo mama i mekem olsem, bambae filing blong pikinini i olbaot, hem i mekem eni samting nomo, mo hem i ting se hem i gat raet long eni samting tu. Mo fasin olsem bambae i no tijim pikinini blong i kam wan gudfala man no woman taem hem i kam bigman.—Rul blong Baebol: Ol Proveb 29:15.

Yu mas stretem pikinini. Wan diksonari i eksplenem tok ya stretem se i olsem wan “trening we i tijim man blong obei mo blong bos long tingting blong hem taem hem i folem ol rul, mo taem hem i kasem panis from we hem i brekem ol rul.” I tru se taem yumi stretem pikinini, yumi no mas bitim mak mo yumi no mas mekem i strong tumas long hem. Be long semtaem, yumi no mas givim ol rul we oli no kliagud mo i mekem pikinini i harem se ol rul ya oli no impoten. Samting ya i save mekem se pikinini i no gat tingting blong mekem sam jenis long laef blong hem.—Rul blong Baebol: Ol Proveb 23:13.

Yu tok stret. Sam papa mo mama oli askem nomo long pikinini blong mekem wan samting. Maet oli askem se: ?Mi wantem se yu klinim rum blong yu, i oraet?. Maet ol papa mo mama ya oli ting se hemia wan gudfala fasin. Be hemia i olsem we tufala i letem pikinini i jusum se bambae hem i obei no nogat. Mo bambae i no givhan nating long pikinini blong i save skelem, gud saed mo nogud saed blong samting we papa no mama i askem. Yu no mas ting nating long raet blong yu blong tijim pikinini. Yu mas tok klia mo yu givim ol advaes we yu wantem se pikinini blong yu i folem.—Rul blong Baebol: 1 Korin 14:9.

Yu holem tok blong yu. Sipos yu talem no, long wan samting, yu mas holem tok blong yu. Papa mo mama i mas soemaot se tufala i gat wan tingting nomo taem tufala i mekem wan desisen. Sipos yu talem finis se bambae yu panisim pikinini blong yu taem hem i no obei, yu mas holem tok blong yu. Taem yu mekem wan desisen, i nogud yu raorao wetem pikinini blong yu blong faenemaot from wanem yu mekem desisen olsem. Bambae i isi moa long pikinini blong yu mo long yu, ‘sipos ‘Yes’ we yu talem i ‘Yes’ nomo. Mo ‘No’ we yu talem i ‘No’ nomo.’—Jemes 5:12.

Yu soemaot lav oltaem. Famle i no olsem wan gavman we ol man aninit long hem oli save jusum ol rul we oli wantem, no wan man nomo i jusum ol rul we ol narafala oli mas folem. Famle i wan rod we God i stanemap blong mekem se ol pikinini oli save gruap blong kam gudfala man mo woman. Fasin ya blong stretem pikinini i givhan long hem blong i obei long yu mo blong hem i save se yu lavem hem.

^ par. 5 Nating se long haf ya, yumi tokbaot wan pikinini boe, be advaes ya i stret long ol gel tu.