Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Ka Danowa me Amara Oto

Ka Danowa me Amara Oto

Vanessa, ma a ki i lobo Australia owaco ni: “Awinyo ni onongo pe atwero timo gin mo keken i kare ma omera madit oto atura. I nge dwe mogo, onongo ka wiya opo i kome, awinyo arem malit adada ma bedo calo pala tye ka coba. I kine mukene kiniga onongo maka matek. Pingo omera oto labongo tyen lok mo? Dok onongo cwinya pida pingo pe abedo kwede i kare ma en pud kwo.”

KA IRWENYO ngat ma imaro i to, twero bedo ni kit ma iwinyo kwede lokke aloka; iromo winyo ni itye keni, gin ma itwero timone pe, dok cwinyi bene cwer. Iromo bene bedo ki akemo nyo lworo, dok cwinyi pidi. Twero bene bedo ni itamo ka kwo pud konye tye.

Nge ni cola pe obedo lanyut me goro. Cola nyuto kit ma onongo imaro kwede lato-ni. Kadi bed kit meno, tika itwero nongo kwecwiny mo ki i arem-mi?

KIT MA JO MUKENE GUKANYO KWEDE

Kadi bed ni nen calo aremmi pe bigik, itwero nongo kwe cwiny ka ilubo tam magi:

PE ITEM JUKO NYO KANO KUMUNI

Pe dano ducu kumu i yo acel nyo pi kare marom. Kadi bed kit meno, koko twero konyo me kweyo aremmi. Vanessa, ma kiloko i kome malo-ni otito ni: “Onongo akok i cawa mo keken; pien onongo amito ni arem ma atye kwede okat woko.” Sofia, ma laminne oto atura owaco ni: “Tek adada me tam i kom gin mutimme, bedo calo mado wang bur ma odet. Aremme lit adada ento koko konyo weko cang.”

NYWAK TAMMI KI KIT MA IWINYO KWEDE

Ngene kene ni, i kare mogo nongo imito bedo keni. Ento arem me cola bedo calo yec mapek ka itingo keni. I kare ma wonne oto, Jared, ma tye ki mwaka 17 otito ni: “Abedo ka tito ki jo mukene kit ma awinyo kwede. Atamo ni pe guniang gin ma atye ka wacone, ento onongo awinyo maber adada i nge tito kit ma atye ka winyo kwede.” Janice, ma waloko i kome i pwony mukwongo-ni, otito tyen lok mukene mumiyo man pire tek ni: “Lok ki jo mukene ocuko cwinya dada. Onongo awinyo ni giniang pekona, dok man oweko awinyo ni ape kena.”

JOL KONY

Daktar mo owaco ni: “Ngat ma tye i cola ma oye kony ki bot wadine ki lureme i kare me peko man pol kare bedo yot bote me kato ki i cola.” Wek luremi gunge kit ma gitwero konyi kwede; twero bedo ni gimito konyi ento pe gingeyo gin ma myero gutim.​—Carolok 17:17.

NYIKKE COK KI LUBANGA

Tina owaco ni: “I kare ma cwara oto woko ki two kanca, onongo dong pe atwero tite pekona, pi meno acako tito pekona ducu bot Lubanga! Nino ducu acako ki lego Lubanga ni okonya wek atyek nino meno maber. Lubanga okonya i yo mapol ma pe wacce.” Tarsha, ma onongo tye ki mwaka 22 i kare ma mine oto, owaco ni: “Kwano Baibul nino ducu ocuko cwinya adada. Onongo miya gin maber ma atwero tam iye.”

GO KIT MA NICER BIBEDO KWEDE

Tina omedde ni: “I acakkine gen me nicer pe ocuko cwiny pien onongo amito ni cwara obed makwo​—dok awobena bene onongo gimito babagi—​cutcut. Ento i kare man, mwaki angwen dong okato, dok pi gen me nicer pire tek bota adada. Gen man kweyo cwinya dok konya me keto tamma i kwo me anyim kun akanyo arema. Atamo kit ma abinene doki, dok man kela yomcwiny ki kuc.”

Ngene kene ni aremmi pe birweny woko cutcut. Kadi bed kit meno, gin mutimme i kom Vanessa twero cuko cwinywa. En owaco ni, “Itamo ni arem meno pe bikwe ento motmot icako winyo maber.”

Wi opo ni, kadi bed ni bur ma to pa ngati okwinyo i cwinyi pe twero rweny kwicikwici, ento pud pire tek me medde ki kwo. Ki kony pa Lubangawa ma lamar, itwero pud bedo ki lurem mabeco kacel ki kwo ma tyen lokke tye. Dok cokcok-ki Lubanga bicero jo muto. En mito ni ibed tye me kwako kor danoni me amara doki. I kare meno, bur ma i cwinyi-ni dong bicang matwal!