Biiyaʼ guiraʼ ni nuu lu sitiu riʼ

guyé lu índice

PREGUNTA 9

Ñee naquiiñeʼ guneʼ cré evolución la?

Ñee naquiiñeʼ guneʼ cré evolución la?

XIÑEE RISACA NI

Pa dxandíʼ nga evolución la? zanda guininu nuunu raríʼ para si guibáninu chupa chonna iza. Peru, ñee para ngasi nga nuunu raríʼ la? Xi pur nabáninu pue. Pa nuu tu bizáʼ laanu la? zanda guicábinu ca pregunta riʼ.

LII, XI ÑUʼNUʼ

Bixuiʼlú ndiʼ: maʼ qué guidxela Alex xi guiníʼ ique. Laabe runi crebe Dios nga bizáʼ universu. Peru yanna cayabi profesor de Biología stibe laabe napa ca científicu razón ni rusihuinni dxandíʼ nga evolución. Qué racalaʼdxiʼ Alex gúʼyacabe laa casi tuuxa ni nahuati ne riníʼ ique: «Pa cusihuinni ca científicu ca dxandíʼ nga evolución la? tuu nga naa para guinieeʼ cadi dxandíʼ ni yaʼ».

Pa ñácaluʼ Alex, ñuni creluʼ evolución purtiʼ si nuu libru ni riníʼ dxandíʼ ni la?

GULEZA NE GUNÍʼ IQUE

Nuu binni, nagueendaca riníʼ runi cré evolución ne runi cré nuu ti Creador, peru qué gánnacaʼ gusiénecaʼ xiñee riníʼ íquecaʼ zacá.

  • Nuu tu runi cré dxandíʼ nuu ti Creador purtiʼ si zacá bisiidicabe laa ra yuʼduʼ.

  • Xcaadxi runi cré lu evolución purtiʼ bisiidicabe ni laa ra scuela.

XHOOPAʼ COSA NI NAQUIIÑEʼ GUINABADIIDXALUʼ LACA LII

Hebreos 3:4 ná: «Guiráʼ yoo nuu tu bizáʼ laa, peru ni bizáʼ guiráʼ xixé ni nuu nga Dios» (TNM). Ñee raʼbuʼ jneza ni caníʼ Biblia raríʼ la?

Pa guininu gastiʼ ti Creador la? zeeda gaca ni casi ora nininu stubi si yoo riʼ guca. Cadi ti guendahuati nga guiníʼ íquenu zacá la?

NI RUNI CRÉ BINNI: Guiráʼ ni nuu lu universu riʼ guyáʼ cani purtiʼ málasi guca ti explosión naroʼbaʼ, runibiáʼcabe ni casi Big Bang.

1. Ximodo guyuu Big Bang riʼ o tu biʼniʼ ni.

2. Xii nga ni jma jneza: guiníʼ íquenu málasi guyáʼ guiráʼ cosa la? o guyuu tu bizáʼ cani.

NI RUNI CRÉ BINNI: Zeeda binni de ca maniʼ ca.

3. Pa dxandíʼ ziúpanu de ca maniʼ ca —nuu tu riníʼ de migu—, xiñee jma nuu xpiáʼninu que laacame yaʼ.

4. Xiñee laaca nagana para guiene binni ca forma de vida ni riníʼcabe «qué risaca» yaʼ.

NI RUNI CRÉ BINNI: Nuu razón para guni crenu evolución.

5. Ñee maʼ biʼniʼ investigar binni ca pa dxandíʼ ni la?

6. Panda binni runi cré evolución purtiʼ si gúdxicabe laa nga nga ni runi cré guiráʼ binni nuu xpiaaniʼ.

«Bixuiʼlú zizaluʼ ndaaniʼ ti bosque ne málasi ñuuyaluʼ ti yoo de yaga guizáʼ sicarú. Ñee niníʼ íqueluʼ: “Raríʼ la? biaba chupa chonna yaga roʼ ne málasi guca ni ti yoo”. Coʼ njaʼ. Yanna, xiñee ndiʼ guni crenu málasi bihuinni guiráʼ ni nuu lu universu yaʼ» (Julia)

«Pa ñuu tu ñabi lii guca ti explosión ndaaniʼ ti imprenta, bixii tinta guidubi ndaaniʼ ni ne guca diccionariu, ñuni creluʼ ni la?» (Gwen).

XI RAZÓN NAPAʼ PARA GUNEʼ CRÉ DIOS

Biblia cayabi laanu iquiiñenu xquendabiaaninu (Romanos 12:1). Ni cayabi ni laanu nga cadi gápanu fe lu:

  • TI SENTIMIENTU: «Nuu xiixa ni cayabi naa naquiiñeʼ chuʼ ti fuerza jma nadipaʼ».

  • NI RUNI CRÉ XCAADXI BINNI: «Guiráʼ binni ridxaagaʼ runi crecaʼ Dios».

  • NI RACALAʼDXIʼ TUUXA GUNI CRELUʼ: «Ra lidxeʼ rábicabe naa guneʼ cré Dios».

Lugar de chinanduʼ ni runi cré xcaadxi la? naquiiñeʼ gapuʼ ca razón stiuʼ para guni defenderluʼ ni runi creluʼ.

«Ora rusiene maestru stinneʼ ximodo runi xcuérpunu dxiiñaʼ la? jmaruʼ si rucaa ni naa guneʼ cré nuu ti Dios. Cada parte de laani, neca ruluíʼ huaxiéʼ risaca, cayuni ni ti dxiiñaʼ. Stale biaje qué lica rudiʼnu cuenta xi cayuni xcuérpunu. ¡Guizáʼ ridxagayaaʼ ni!» (Teresa).

«Ora ruuyaʼ ti yoo de stale pisu, ti barcu o ti carru, rinabadiidxaʼ laca naa: “Tu bizáʼ ni pue”. Chiguzeeteʼ ti ejemplu: para gaca diseñar ti carru la? riquiiñeʼ ti binni nuu xpiaaniʼ purtiʼ napa ni stale pieza nahuiiniʼ, ne guiráʼ cani naquiiñeʼ cheʼ cani lugar stiʼ cani ne guni ni dxiiñaʼ jneza. Nga runi, pa napa ti carru ti diseñador la? laaca nuu tu bizáʼ binni» (Richard).

«Dxi jma maʼ ziziideʼ de ciencia la? jmaruʼ si guca nagana para naa guneʼ cré evolución. [...] Riníʼ iqueʼ caquiiñeʼ gapa binni jma fe para guni cré evolución que fe ni caquiiñeʼ para guni cré nuu ti Creador» (Anthony).

GUNÍʼ IQUE NDIʼ

Neca maʼ xadxí de cayuni investigar ca científicu de laani la? dede yanna gadxé gadxé ni riniʼcaʼ. Yanna, pa nin laacabe qué ganda chúʼcabe de acuerdu né laani —nuu ndaʼ xpiaanicabe —, xiñee ndiʼ qué zanda guni cuestionarluʼ teoría riʼ yaʼ.