Xeen tiʼ baʼax ku taasik

ÁANTAJ UTIAʼAL LE FAMILIAʼOBOʼ | MÁAXOʼOB TSʼOKAʼAN U BEELOʼOB

Pʼat a meyaj tu joʼol a meyaj

Pʼat a meyaj tu joʼol a meyaj

 Bejlaʼeʼ yoʼolal le tecnologíaoʼ jach séeb jeʼel a kaxtaʼaleʼ. Maʼ xaaneʼ a patrón, a wéet meyajoʼob wa a clienteʼobeʼ ku tuklikoʼobeʼ jeʼel u páajtal u tʼankechoʼob tiʼ jeʼel baʼalak súutukil u kʼáatoʼobeʼ. Yoʼolal leloʼ jeʼel u difíciltaltech a tsʼáaik u pʼiis a meyaj bey xan a jóoʼsik tiempo utiaʼal a máans yéetel a núupe’.

 Le baʼax unaj a wojéeltikoʼ

  •   Le tecnologíaoʼ jeʼel u beetik a chʼíikil sen meyaj tu lugar a máansik tiempo yéetel a núupeʼ. Le oʼolaleʼ le táan a máansik tiempo yéetel a familiaoʼ wa maʼ jach kʼaʼabéeteʼ maʼ a núukik le llamadaʼob mix le correoʼob wa mensajeʼob ku túuxtaʼaltechoʼ.

     Jeanetteeʼ ku yaʼalik: «Kaʼacheʼ kéen tsʼoʼokok a meyajeʼ ku páajtal a máansik tiempo yéetel a familia, pero bejlaʼeʼ casi maʼ tu páajtal tumen kex minaʼanech tuʼux ka meyajeʼ ka tʼaʼanal wa ku túuxtaʼaltech correoʼob. Kéen úuchuk beyoʼ hasta ku tuʼubsaʼal máak tumen u núup».

  •   Utiaʼal ka páajchajak a máansik tiempo yéetel a núup yéetel maʼ a sen chʼíikil meyajeʼ kʼaʼabéet a jach planeartik baʼax ken a beete, tumen wa maʼ ta beetkeʼ yaan a tsʼáaik táanil a meyaj ke a núup.

     Hollyeʼ ku yaʼalik: «Maases óotsil in wíicham kin pʼatik kʼaasil tumen kin tuklik: ‹Ku naʼatken yéetel jeʼel u perdonarkeneʼ. Tuláakʼ kʼiineʼ kin jóoʼsik tiempo utiaʼal k-múul tsikbal›».

 Consejoʼob jeʼel u yáantkech a tsʼáa u pʼiis a meyajeʼ

  •   Maas kʼaʼabéet a máansik tiempo yéetel a núup. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Le baʼax tsʼoʼok u nuʼupul tumen Diosoʼ mix máak unaj u jatsik» (Mateo 19:6). ¿Máasaʼ maʼ ta chaʼik tiʼ yaanal máak ka u ‹jatsech› wa ka u separartech tiʼ a núup? ¿Yaan wa túun a chaʼik tiʼ le meyaj ka u separartech tiʼ a núupoʼ?

     Markeʼ ku yaʼalik: «Le clienteʼoboʼ ku tuklikoʼobeʼ como táan u boʼotkechoʼobeʼ jeʼel u páajtal u tʼankechoʼob le hora u kʼáatoʼobeʼ. Pero teneʼ kin waʼaliktiʼobeʼ le díaʼob maʼatech in meyajoʼ in jóoʼsmaj utiaʼal in wantal yéetel in watan, yéetel le kéen in chʼaʼjoʼolt in meyajeʼ kin tʼankoʼob utiaʼal in atenderkoʼob».

     Tukulte: «Le baʼax kin beetkoʼ, ¿ku yeʼesik wa maas importante in wilik in meyaj, wa maas importante in jóoʼsik tiempo utiaʼal in wantal yéetel in núup?».

  •   Maʼ a sajaktal a waʼal: «Maʼ u kʼiinil in meyajiʼ». Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Le máax maʼ tu taaskuba nojbaʼaliloʼ ku yeʼesik yaan u naʼat» (Proverbios 11:2). Le tekstoaʼ ku yeʼesikeʼ juntúul máax yaan u naʼateʼ maʼ tu kʼamik junpʼéel meyaj teʼ kʼiin u jóoʼsmaj utiaʼal u yantal yéetel u núupoʼ. Wa maʼalob u yilkeʼ maas maʼalob ka u kʼubéent tiʼ yaanal máax ka u beet le meyajoʼ.

     Christophereʼ ku yaʼalik: «Teneʼ plomeroen yéetel tsʼoʼok in tsʼáaik cuentaeʼ le kéen jáan tʼaʼanken utiaʼal in beetik junpʼéel meyajeʼ le máakoʼoboʼ jach desesperadoʼob yéetel u kʼáatoʼob ka in séeb atendertoʼob. Pero wa maʼ tu páajtal in beetik le meyajoʼ kin túuxtiktiʼob u número uláakʼ plomero in wojel jeʼel u páajtal u atenderkoʼobeʼ».

     Tukulte: «Wa ka in kʼam junpʼéel meyaj le kʼiin in jóoʼsmaj utiaʼal in wantal yéetel in núupoʼ, ¿yaan wa u tuklik maas importante in meyaj? ¿Yaan wa u tuklik maʼ in kʼáat in máans tiempo tu yéeteliʼ?».

  •   Ilawil a jóoʼsik tiempo utiaʼal a wantal yéetel a núup. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Tuláakal baʼal yaan u súutukil» (Eclesiastés 3:1). Le máaxoʼob tsʼokaʼan u beeloʼoboʼ jach importante ka u múul máansoʼob tiempo, le oʼolaleʼ kex yaʼab meyaj yaan u beetoʼobeʼ unaj u jóoʼskoʼob tiempo utiaʼal u múul antaloʼob.

     Deboraheʼ ku yaʼalik: «Kéen k-il yaʼab meyaj yaantoʼoneʼ k-tsʼáaikba de acuerdo utiaʼal k-cenar wa utiaʼal k-xíimbal teʼ playaoʼ, beyoʼ maʼ t-chʼíikil chéen meyaj».

     Tukulte: «¿Kin jóoʼsik wa tiempo utiaʼal in máansik yéetel in núup? ¿Jeʼel wa ta tʼaan u kiʼimaktal u yóol wa ka in beeteʼ?».

  •   Chan pʼat a celular wa maʼ u kʼiinil a meyajiʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Jach [ileʼex] máakalmáak le baʼaloʼob maas kʼaʼanaʼantakoʼ» (Filipenses 1:10). Utiaʼal maʼ a molestartaʼal yoʼolal meyajeʼ maas maʼalob ka a tup a celular.

     Jeremyeʼ ku yaʼalik: «In tsʼaamaj u yorail in pʼatik in meyaj yéetel kin wilik in beetik. Kéen kʼuchuk u yorail in pʼatik in meyajeʼ kin desactivartik jujunpʼéel aplicaciónoʼob tin celular utiaʼal maʼ u kʼuchulten mensajeʼob wa llamadaʼob».

     Tukulte: «¿Kin wuʼuyik wa kʼaʼabéet jach pendienteen tiʼ in celular tumen kin tuklik jeʼel u tʼanken in jefe wa juntúul in clienteeʼ? Kux túun in núup, ¿baʼax ku tuklik tu yoʼolal?».

  •   Yaan kʼiineʼ jeʼel u kʼaʼabéettal a meyaj junpʼíit maaseʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Tuláakal máak unaj u yojéeltik bukaʼaj utsil a puksiʼikʼaleʼex» (Filipenses 4:5). U jaajileʼ yaan kʼiineʼ yoʼolal le meyaj ku beetik máakoʼ, tu lugar u máansik tiempo yéetel u núupeʼ yaan u kʼaʼabéettal u meyaj. Le oʼolaleʼ le kʼiin ku kʼaʼabéettal u meyaj a núupeʼ, tu lugar a kʼuuxil tu yéeteleʼ ilawil a naʼatik.

     Beverlyeʼ ku yaʼalik: «Tiʼ in wíichameʼ yaan junpʼéel chan negocio, le oʼolal yaan horaeʼ ku kʼaʼabéettal u bin u atendert u clienteʼob. U jaajileʼ leloʼ yaan horaeʼ ku beetik in chan kʼuuxil, pero u maʼalobileʼ letiʼeʼ ku yilik u máansik tiempo xan tin wéetel».

     Tukulte: «¿Kin naʼatik wa yaan horaeʼ in núupeʼ maʼ tu páajtal u máansik tiempo tin wéetel tumen ku jáan kʼaʼabéettal u meyaj? ¿De acuerdo wa in núup yéetel le baʼax kin beetkoʼ?».

 Utiaʼal a múul tsikbaltikeʼex

 Cada juntúul tiʼ teʼexeʼ u tukult bix jeʼel u núukik le baʼax ku kʼáataʼaloʼ. Le kéen tsʼoʼokkeʼ ka múul tsikbaltikeʼex.

  •   ¿Ku yaʼalaʼaltech wa tumen a núup chʼiikilech chéen meyaj? Wa ku yaʼaliktecheʼ, ¿ka tuklik wa chéen táan u exagerar?

  •   ¿Baʼax jeʼel u yáantkech utiaʼal maʼ a chʼíikil chéen sen meyajeʼ?

  •   ¿Yaan wa kʼiin tsʼoʼok a tuklik a núupeʼ maʼ u yojel u tsʼáa u pʼiis u meyajiʼ? Wa beyoʼ, ¿kʼajaʼan wa tech baʼax kʼiin ka tu beetaj?

  •   ¿Yaan wa baʼax a kʼáat ka u beet a núup utiaʼal u tsʼáaik u pʼiis u meyaj? ¿Bey baʼaxeʼ?