MANATU TAFITŌ | KUA OVI MAI KOA TE FAKAʼOSI?
“Te Fakaʼosi” —Kotea Tona Fakaʼuhiga?
Kotea takotou manatu moka kotou logo ki te ui ʼae, “Kua ovi mai te fakaʼosi?” ʼE kotou manatu koa ki he foʼi maka ʼe to mai te lagi ʼo mapā ʼi te kele ʼo mamate fuli ai te hahaʼi? Peʼe ko he tuʼutamaki fakanatula peʼe ko he tolu tau fakamalamanei? Ko te fakakaukauʼi ʼo te ʼu tuʼutamaki ʼaia, ʼe feala ke matataku ai ʼihi, kaʼe lotolotolua ʼihi pea mo natou vava.
ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “E hau anai te fakaosi.” (Mateo 24:14) ʼE toe fakahigoa ia te aluʼaga ʼaia ko “te aho lahi o te Atua” peʼe ko “Alemaketone.” (Apokalipisi 16:14, 16) ʼE moʼoni, ʼe lahi te ʼu manatu fakalotu fakamataku ʼo ʼuhiga mo te ʼaho ʼaia. Kaʼe ʼe fakaha lelei ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu faʼahi ʼo ʼuhiga mo te fakaʼosi. ʼE toe tokoni mai ia te Folafola ʼa te ʼAtua ke tou iloʼi pe ʼe kua ovi mai ia te fakaʼosi. Kaʼe ko te faʼahi ʼae ʼe maʼuhiga, ʼe ina akoʼi mai pe ʼe tou hao feafeaʼi anai mai ai. ʼUluaki, tou vakaʼi ʼihi manatu hala pea mo tou vakaʼi pe ʼe kotea ia te fakaʼuhiga moʼoni ʼo “te fakaosi” ʼi te Tohi-Tapu.
ʼE MOLE KO TE FAKAʼUHIGA ʼAENI ʼO TE FAKAʼOSI
-
TE PULIHI ʼO TE KELE ʼAKI TE AFI.
ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Nee fakatuu . . . [e te ʼAtua] te kele i ona fakatafito, ʼe mole gaugaue anai ia ia i he aho.” (Pesalemo 104:5) ʼE fakapapauʼi mai ʼi te vaega ʼaeni pea mo ʼihi atu, ʼe mole pulihi anai e te ʼAtua ia te kele pea ʼe mole ina fakagafua anai ke pulihi ʼi he ʼaho.—Ekelesiasi 1:4; Esaia 45:18.
-
ʼE KO HE ALUʼAGA NEʼE MOLE FAKATUʼUTUʼU.
ʼE fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu neʼe fakatuʼutuʼu ia te fakaʼosi: Kua fakakatofa e te ʼAtua ia te temi ʼae ka hoko ai. ʼE tou lau fenei ʼi te Tohi-Tapu: “O uhiga leva mo te aho pee ko te hola, e mole pe iloi ia ia e he tahi, pee ko te kau aselo i te lagi, pee ko te Alo, kae ko te Tamai toko tahi. Koutou tokaga, koutou alaala pea koutou faikole; koteuhi e mole koutou iloi pe e hau fakaa anai te aho aia.” (Maleko 13:32, 33) ʼE ha lelei mai, kua fakakatofa e te ʼAtua (“te Tamai”) ia “te aho” totonu ʼae ka hoko ai te fakaʼosi.
-
ʼE MOLE TUPU ʼUHI KO TE TAGATA PEʼE KO TE ʼU FOʼI MAKA ʼAE ʼE FEʼOLOʼAKI ʼI TE LAGI.
ʼE hoko feafeaʼi anai ia te fakaʼosi? ʼE ui fenei ia Apokalipisi 19:11: “Nee au sio leva kua ava te lagi, pea koeni, nee ha leva he hosi hina. Ko ae nee heka ai e higoa ko Agatonu mo Mooni.” Pea ʼe toe ui fenei ʼi te vaega 19: “Pea nee au sio leva ki te manu fekai, mo te u hau o te kele, pea mo anatou fua tau, kua natou tanaki ke tau ki ae nee heka i te hosi hina pea mo tana fua tau.” (Apokalipisi 19:11-21) Logo la ʼe lahi te ʼu palalau fakata ʼi heni, kaʼe ʼe feala hatatou mahino gafua ki te faʼahi ʼaeni: ʼE fekauʼi anai e te ʼAtua ia he foʼi kautau ʼaselo moʼo pulihi ʼona fili.
TE FAKAʼUHIGA ʼO TE FAKAʼOSI
-
KO TE PULIHI ʼO TE ʼU PULEʼAGA ʼAE NEʼE MOLE LELEI TANATOU TAKITAKI.
ʼE fakamahino fenei ʼi te Tohi-Tapu: “E fakatupu anai e te Atua o te atu lagi he puleaga ae e mole toe maumaui anai i he aho, pea e mole toe tuku anai ki te pule a he tahi age puleaga; e ina fasifasii anai, pea e ina Taniela 2:44) Ohage ko tona ui ʼi muʼa atu ʼi te puani 3, ʼe pulihi anai “te u hau o te kele, pea mo anatou fua tau.” Pea ko natou ʼaia, ka natou “tanaki [anai] ke tau ki ae nee heka i te hosi hina pea mo tana fua tau.”—Apokalipisi 19:19.
maumaui anai te u puleaga fuli ake ae, kae e tuu anai ia ia totonu, o heegata.” ( -
KO TE FAKAGATA ʼO TE TAU, MO TE AGAMALOHI, PEA MO TE HEʼE FAITOTONU.
“Nee . . . fakagata [e te ʼAtua] te u tau o kaku ki te u taupotu o te kele.” (Pesalemo 46:10) “E nonofo anai te kau agatonu i te fenua, pea e nonofo anai i ai te kau haohaoa; kae e motuhi anai te kau agahala mai te fenua, e taaki anai te kau agakovi mai ai.” (Taaga Lea 2:21, 22) ʼE ui fenei e te ʼAtua: “Koeni, kua au fakafoou te u mea fuli.”—Apokalipisi 21:4, 5.
-
KO TE PULIHI ʼO TE ʼU LOTU ʼAE NEʼE MOLE FAKAHOKO ʼONATOU MAʼUA KI TE ʼATUA MO TE TAGATA.
ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “E faikikite te kau polofeta i te loi, pea e kau fakatahi mo natou te kau faisakilifisio, o pulei faifaitaliha. . . . Kotea e koutou fai anai i te fakaosi?” (Selemia 5:31) Neʼe toe ui fenei foki e Sesu Kilisito: “E ui mai anai e he kaugamalie kia au i te aho aia: Aliki, Aliki, pe nee mole matou kikite i tou huafa? Pe nee mole matou kapu ni temonio i tou huafa? Pe nee mole matou fai ni tuuga milakulo i tou huafa? Pea e au palalau fakahaha atu anai kia natou: Nee mole pe au iloi koutou i he temi, kotou fakamamao atu ia au, koutou ae e kotou fai te agakovi.”—Mateo 7:21-23.
-
KO TE PULIHI ʼO TE HAHAʼI ʼAE ʼE LAGOLAGO KI TE ʼU ALUʼAGA ʼO TE MALAMANEI.
Neʼe ui fenei ʼe Sesu Kilisito: “Koeni te fakamaau aia, nee hau te malama ki te malamanei, kae nee lahi age te ofa o natou tagata ki te fakapouli i tonatou ofa ki te malama, koteuhi nee kovi anatou gaue.” (Soane 3:19) ʼE fakamatala ʼi te Tohi-Tapu ia te pulihi ʼo te malama ʼafeā lolotoga te temi maʼuli ʼo te tagata agatonu ko Noe. “Nee toe maumaui foki te malama aena . . . , i te vai o te lomaki; kae e taofi e te folafola aena te atu lagi mo te malamanei o te temi nei ke maumaui e te afi, i te aho o te fakamaau mo te maumaui o te kau agakovi.”—2 Petelo 3:5-7.
Kotou fakatokagaʼi ʼe fakatatau ia “te aho o te fakamaau mo te maumaui” ʼae ka hoko mai, mo te pulihi ʼo “te malama” ʼo te temi ʼo Noe. Ko te malama fea ʼae neʼe pulihi? Neʼe hao totatou kele, kaʼe neʼe ko “te kau agakovi,” ia te ʼu fili ʼo te ʼAtua ʼae neʼe “maumaui” peʼe pulihi. Lolotoga “te aho o te fakamaau” ʼo te ʼAtua ʼae ka hoko mai, ʼe toe pulihi anai mo natou ʼae neʼe liliu ko he ʼu fili ʼo te ʼAtua. Kaʼe ʼe hao anai ia te ʼu kaumeʼa ʼo te ʼAtua, ohage ko Noe pea mo tona famili.—Mateo 24:37-42.
Kotou fakakaukauʼi age muʼa moka liliu anai te kele ʼo taulekaleka hili te pulihi e te ʼAtua ia te ʼu meʼa kovi fuli pe. ʼE ha lelei mai, ko te logo Fakatohi-tapu ʼo ʼuhiga mo te fakaʼosi, ʼe ko he logo lelei ia. Kaʼe ʼe lagi kotou feʼekeʼaki fenei: ‘ ʼE fakaha mai koa ʼi te Tohi-Tapu ia te temi ʼae ka hoko ai ia te fakaʼosi? Kua tau ovi mai koa? ʼE feala feafeaʼi haku hao mai ai?’