Skip to content

Skip to table of contents

Bolsibel Yeamb Tal Ende Piksa Kes Ponogrepi Kanja Kunum

Bolsibel Yeamb Tal Ende Piksa Kes Ponogrepi Kanja Kunum
  • “Na adana pasdia mem kunum puli erim mal embe pinj.”

  • “Na nganjil gond na kanka nakanem ne pinj, ala nam wal ei mal kanj eri.”

  • “Na ga ende nengonal kaple narim, nam tungo ombun kauwund.”

  • “Johova na pilnango bulngom ne pinj.”

Yu omukromon e, bolsinem ye ende piksa kes pongogrepi kanem kunum, ambiyem bunuman embe mal sinem. Ye e, piksa kes oll mo kongar puli okul erin kanim pam dal, ambiyem olom bol pilgi ninda kaple nanda. Andam mom amb ende, “E, ye namal na bol mand meim ne bunuman puli kend, ‘Olom wal pende na kil okul enem mo? ’”  

Yu omukromon e, ye ende piksa kes ponogrepi kanja ye, ambiyem pakeronam ne er kun enjip. a Baibel kolta ninda yu kaka pende kenjip meim amb pakero kumbol amin ngondo, Johova na pakerondo bunuman na pilgi wal ala er kun enal ne pisa. b

BOLSIBEL BAR ENDE ALLA NANEM ALAMB NAL ENDA?

Weieri, nim adanem wal porpor enem bar embe embe era nindel kaple nanem, ba, nim wal pende ere kumbol amin morol.Wal pende endel mal omukro kand pe.

Nenem na alla paim pananindel. Kunum pende ne amb embe ne pisa, na andana piksa kes ponogrepi kanem e, na alla pande embe enem ne pisa. Ala Daniyele c embe nim, “Na Kristen mambnem karkar nare popol sind bar, adana piksa kes anjngo kanim ” Ende Alis, na amb kama adana na kanka nakanem ne pim. Olom bunuman puli kele embe nim, “Nalende na adana na kanka nakane amb ende kanal ne pisem?”

Nim embe ding mal pindal pilkane endel, nim adanem alla enem bar nim alla pande embe enem pane Johova nadom. Jems 1:14 embe dom: “Alamb dingding ne enjep kumboljop enjep er kanal ne enem, kapisim wal gend mal ere enjep kankurom.” (Rom 14:12; Fili. 2:12) Johova nim olom bol kamen bar pilkane ere, nim alla paim panadom.—2 Sto. 16:9.

Amb embe ne pisa, na amb kanamoro adana na kanka nakane, piksa kes ponogrepi kanem ne pisa, ba e, bunuman dulto ma. Piksa kes kanim mal omuk manero kanim ga embe nijip, piksa kes ponogrepi kanim ga wakronam kaple nanem, anjngo kanam ne pisim ala er kelde pasdia enal ne bunuman kes sinam eri.

Bunuman puli anjngo nakerel. Ketrine embe nim, olom nomolopa erim bar andam kunum puli piksa kes ponogrepi kanim bar anjngo buro pilpile erim. Prensis embe nim: “Na andana naje bar pum, pilkane narind kunum bunuman puli kelkel erind. Kunum pel kisal golo kanapil pile erind.” Ala adajep mom amb pende Pilgi Ding ga bol tap tonjip kunum, andajep alla enjip pilkane enambe pei ne kisal golgol enjip. Ala ambra pende nijip, ombun pam alamb ende pilkane najip pile, enjep mongse ombun, e kaujup.

Weieri, alamb porpor embe ding mal pisim. Nim anj dunglom puli kele ombun min wom bar mongse buro pindal, nim tomene wei kelde bunuman puli kerel. Ka paim bunuman embe mal sikele, Johova bol senonon mem dongal paim mo ma kanjel. Embe endel nim pakerondo, kumbol dongal pande akilgi nindel. —Sng. 62:2; Efe. 6:10.   

Ala Baibel a ambra pende ombun kaujup mal, yubol meim gere, gerdel yu buro yem kel pisel nim pakrondo enjep yane wusngama se Johova bol mand pu, kumbol amin sinjip mal pilkane endel. Enjep ombun paim Johova topornanim, ba, kumbol amin ngom. Ende Ana, olom bol ombun ende pam bar, “kumbol kes” wei mom. Ba, olom “Johova bol yane kunum puli wei nim bar,” kumbol amin sim. Bulto olom bol nawal min wonda kanpol narom.—1 Sml. 1:10, 12, 18; 2 Kor. 1:3, 4.

Adam ambiyem tal aima elda bol pu pake sinambel ambsik panda

Kongrikeisen elda meim bar, pu pake sindel. Enjep dingding ne “komb ipjinkamjin kerma tonda kunum okul dumam mal meim.” (Ais. 32:2, ftns.) Ala pilgi ding ambajen ende ne er kerambe wo, nim bol yu ne dongal ngonda.—Prov. 17:17.

NIM ANDANEM PAKERONDOL KAPLE NENEM MO?

Nim adanem pakeroi piksa kes ponogrepi kanem sikera kaple enem mo? Embe endel kaple enem. Baibel dom, ombun ende min wonda mo, opyem alamb tomene keramen “tal kapa ding ngonom.” (Ekl. 4:9-12) Wal pende omukaro duwom er kanjip bar tanim, bolsibel yeamb aima kongan ai ere piksa kes pongogrepi kanim mem tomene kerambel ne esbel bar, wal ka min wonom. Ala bolsibel bar ende ende bol pilgi nibel.

Ala weieri, andanem olom ombol ere piksa kes kanj e, nakanal ne enda. Olom yane ne Johova ngo, elda walem bol pu pake sinal ne enem mo? (2 Kor. 4:7; Jems 5:14, 15) Olom wal pende er kelde piksa kes kanja wal kanpolto tuironom mo?—e, embe mal, mobail pon na kompita konganem ka ere, ala wal ende er-kelde piksa kes kanja wal tuironom mo? (Prov. 27:12) Olom nim pakeronda kapile nim bol mambnem weieri enem mo? Embe erim dal, nim olom pakerondol kaple enda.

Nalmal kaple enda? Wal ende min wom mal omukro kand pe. Pelisiya, Eten ngal molo piksa kes ponogrepi kanka kakane erim ye bol, bolsijil. Pelisiya er kelnge, olom piksa kes kanja bunuman min wom kunum, enjel yu ka ne pisambel onom pam. Eten embe nim: “Na ambina bol yu nijil bar bunuman puli nakele, yuwei eri ne olom ngongo erind.” Na ambina kanka mem karkar ere, na pakero wal pende kanpol tonal wal, kunum kunum ne ngongo erim. Ala na Intanet konganem puli nanal mal pakero ne ngongo erim eri. Alamb puli pisim mal, Pelisiya adam Eten, ponogrepi piksa kes kanim bar kanapim. “Ba,” olom embe nim, “na popol si ngimbil sind olom pakerondo piksa kes kanim, tuironda kaple narim. Olom ombun pam mal kil mane omukro kanjil kunum, olom er kun ere wal pende ende na ngimbil sind porninda ne erim.”

Yu omukromon e, ye mongse pakerondo piksa kes kanem e, tuinaronda, ambiyem pakerondo olom bol pilgi ninda eri. Ala wal kerma paim, adam bunuman paim mal, na nawal pende enem, na najebar wanem ne ambiyem ngom dal, ambiyem olom bol pilgi ninda onom panda nalenem, olom wal ende okul nanem.

Nim andanem wusngam ding mal karkar ere, pakerondo kaple enda ne pilgi don mo? Kaple enem ne pindal, yu meim e, elep aima omukro ne pisambel. Olom piksa kes ponogrepi kanem e, sikele er kelde nim olom bol pilgi nindel ne enda. Nim olom alla enem bar, yu puli ni popol sinda ne nandel, olom alla enem bar nim nalmal pisen pilkane enda ne endel. Ala nim olom pakeroi piksa kes ponogrepi kanem sikele, nim yu don pilgi ninda ne endel. Elep aima nawal er kelde alamb piksa kes ponogreipi kanam kapisim na, nalmal ere ombun e, tuironambel mal kanpol tonambel. d  

Ala pilkane enabel elep elep ombun paim bar, yu ka ne pisambel kaple narim dal, elda ende ki sinambel tuwal moro yu ne pisambel. Ala pilkane endel andanem mo ambiyem piksa kes ponogrepi kanim sikem dal, kunum kanan pende wopundo olom bol ala pilgi nindel. Wimuk wamnam nandel. Elep bolsibel bar wal kerei kerei pende er kerambel woka punda mal pilkane endel. Elep aima wimuk wamnam nanijip dal, kunum pende wopundo bolsibel mem ala woka punda.—Ekl. 7:8; 1 Kor. 13:4.

OLOM MAMBNEM E WAKRO NASIKEM DAL NAL ENDEL?

Nim adanem piksa kes ponogrepi kanim kumbol to akro sikera ba, ala kanim dal weieri sikera kaple nanem mo? Embe napaim. Ba, olom piksa ponogrepi kanmom, mambnem aiem mal pam dal, kol mora kunum sikeral ne enda pesil panda. Olom piksa kes sikele nakanja kongar pende wopunda, ba bulto kanja eri. Weieri sikeral nepim dal, lo pende pakle karkar ere, ala wal pende er kelde piksa kes e, ala kanja panda bar tuironda. (Prov. 28:14; Mat. 5:29; 1 Kor. 10:12) Olom kunum kunum “bunuman kol si,” “mambnem kes kankes kane” tuironda mal duwom er kanja—e, piksa kes ponogrepi na jengnimb ronom mambnem kes pende pra. (Efe. 4:23; Sng. 97:10; Rom 12:9) Olom embe erim dal, mambnem kes enem weieri wakro sikera. e

Johova kin senonon mem si wal kerma wei paksel

Ba, nim adanem mambnem kes e, wakronal ne wal pende narim dal, nim nal endel? Pilkane esmen, nim kes pisel, kumbol mul sindel, ala mambnem ka er nangonom ne pisel eri. Embe pim dal, yane wusngama ombun e, pelpel Johova angela keli, nim kumbol amin ngonda. (1 Pita 5:7) Kunum kunum se Johova bol mand pundol, e, yane ne, Baibel yu duwom ere, duwom endel yu buro yem kele pisel. Nim embe erin dal, pilgi wei nindel Johova se nim bol mand wonda eri. Aisaia 57:15 dom, alamb “kumboljol keswei” meim alamb, Johova enjep bol molo pakerono ala kapile moram padom. Embe pile, Kristen ka ende moral ne ombol endel. Elda walem bol pu pake sindel. Ala pilgi ne kui endel nim andanem mambnem kes e, weieri wakro sikera ne pisel.—Rom 2:4; 2 Pita 3:9.  

a Yu omuk yipe tomon bar ye piksa kes ponogrepi kanim mal embe nimen, ba amb piksa kes ponogrepi kanim dal, omukromon yu puli andam pakeronda eri.

b Bolsibel yeamb tal ende piksa kes ponogrepi kanja bar, bolsibel mem kelip tonambel pane Baibel nadom. (Mat. 19:9)

c Kanjep wei mal jel.

d Pakerondo embe enambel yu puli jw.org. a na kenem buk na nus a meim. Pende embe mal, jw.org. a pu, “Pornography Can Shatter Your Marriage” pane paim kane, Eprel 1, 2014 Wastaua p. 10-12; “Yu Inap Sakim Ol Traim!” pane paim kane, ala Ogus 1, 2013 Wastaua p. 3-7, “Ponografi–Em Bai Bagarapim Man o Nogat?” pane paim, pra kanjel.

e Bolsim ga pende piksa kes pongogrepi sikeram kaple nanem ga, pu elda walem kanim ala pu dokta pende meim bar pu kane pake sinam ne esim eri.